Skupština Crne Gore kasno sinoć usvojila je izmene zakona kojima je, između ostalog, propisano da sportski objekti mogu nositi imena osoba od čije je smrti prošlo najmanje 40 godina.
Od smrti vaterpoliste Zorana Gopčevića, za kojeg bivši logoraši tvrde da je bio čuvar u logoru Morinj, prošlo je 26 godina.
Novim zakonskim rešenjem predviđeno je i da nazivi sportskih objekata prestaju da važe ukoliko nisu u skladu sa propisanim uslovima. To znači da će bazen u Kotoru, nakon objavljivanja zakona u Službenom listu i sprovođenja odgovarajućih procedura, prestati da nosi Gopčevićevo ime.
Prema pisanju podgoričkih Vijesti, crnogorske vlasti odlučile su se na ovaj potez nakon što lokalna vlast u Kotoru nije uspela da obezbedi potrebnu većinu za promenu imena bazena.
Hrvatska blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja
Zagreb je ranije uskratio saglasnost za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku.
Hrvatska, između ostalog, traži povrat imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, rasvetljavanje sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj, kao i promenu imena bazena u Kotoru.
Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Gopčeviću, kojeg su lokalne vlasti predstavile kao jednog od najboljih crnogorskih vaterpolista.
Odluka je izazvala oštre reakcije Zagreba zbog tvrdnji da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj. Hrvatski vaterpolo klubovi i reprezentacija zbog toga su odbijali da igraju utakmice na tom bazenu.
Crna Gora želi u EU do 2028. godine
Crna Gora trenutno je najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Nedavno je privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, čime je njihov ukupan broj dostigao 21 od ukupno 33.
Vlasti u Podgorici planiraju da pristupne pregovore završe do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora 2028. postala 28. članica Evropske unije.
Odnose Podgorice i Zagreba, osim pitanja kotorskog bazena, opterećuju i sporovi oko vlasništva nad školskim brodom "Jadran", razgraničenja na Prevlaci, povrata imovine i ratnog nasleđa.
Hrvatska insistira da se otvorena pitanja rešavaju u okviru evropskog puta Crne Gore, dok Podgorica poručuje da je spremna za dijalog, ali smatra da bilateralni sporovi ne bi trebalo da usporavaju pristupanje Evropskoj uniji.