16.10.2026. 09:18h
Serija napada dronovima na najmanje sedam teretnih brodova u Crnom moru ovog mjeseca, u blizini obala Rumunije i Bugarske, članica NATO-a, navela je pojedine članice Alijanse da se zapitaju da li ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji da izazove eskalaciju sukoba kako bi testirao njihovu podršku Ukrajini u ratu protiv ruske invazije, piše danas novinska agencija Asošiejted pres (AP).
U napadima koji su se dogodili u isključivim ekonomskim zonama dvije zemlje ugrožena je važna međunarodna pomorska ruta, dvije osobe su poginule, a najmanje 25 se i dalje vodi kao nestalo. Ovi incidenti takođe povećavaju rizik od direktnog uvlačenja drugih zemalja u rat u Ukrajini, piše AP.
Rusija je tokom rata više puta bombardovala ukrajinske luke na Crnom moru i Dunavu, zbog čega je Kijev postao sve zavisniji od alternativnih ruta za izvoz žitarica na tržišta Afrike i Bliskog istoka. Ruski dronovi su više puta narušili rumunski vazdušni prostor u blizini pojedinih ukrajinskih luka na Dunavu.
U najnovijim incidentima, na dva broda pogođena dronovima u srijedu i četvrtak izbili su požari, pri čemu se jedan od njih nalazio u teritorijalnim vodama Rumunije.
Rumunski predsjednik Nikušor Dan izjavio je u četvrtak u Briselu da su "dva drona" pogodila brodove, ali nije precizirao kome su pripadali.
"Uslijediće reakcija rumunske države", upozorio je Dan.
Sumnje sve više padaju na Rusiju, navodi AP.
"Nema logike da Ukrajina napada sopstvene brodove i posade, imajući u vidu da ishodi svih ovih napada idu u korist Rusije - i zaista, logika upućuje upravo na to. Problem je u tome što to ne možemo da dokažemo", izjavio je bugarski premijer Rumen Radev pred parlamentom svoje zemlje, navodi AP u tekstu.
Više brodova pogođeno dronovima tokom oktobra
Tanker za prevoz hemikalija "Wine Trader", koji plovi pod zastavom San Marina, pogođen je dronom u četvrtak dok je putovao iz Tunisa ka Rumuniji, nakon čega je na njemu izbio požar. Pet članova posade je spašeno, dok se za još sedmoricom traga.
U srijedu je prijavljen napad dronom i požar na tankeru za prevoz hemikalija i nafte "Yara J", koji plovi pod zastavom Komora, na putu iz Turske ka Rumuniji. Vršilac dužnosti rumunskog ministra odbrane Radu Miruca izjavio je da je istraga u toku.
U utorak su dva broda pogođena dronovima u blizini bugarske obale. Spasilačke ekipe evakuisale su svih 15 članova posade broda "Chelsea 3", kojim upravlja ukrajinska kompanija, a koji plovi pod zastavom Malte. Međutim, 11 članova posade broda "HS Dignity", koji plovi pod zastavom Gvineje Bisao, i dalje se vodi kao nestalo.
Posada broda "Chelsea 3" prijavila je da su tri drona iz vazduha pogodila palubu i trup plovila.
Ranije ovog mjeseca, pomorski i vazdušni dronovi napali su još dva trgovačka broda u isključivoj ekonomskoj zoni Bugarske. Brod koji je plovio pod zastavom Togoa potonuo je, a od 12 mornara koji su se, prema prijavama, nalazili na njemu nema ni traga. Istovremeno, bugarski trajekt evakuisao je 18 članova posade sa oštećenog broda koji je plovio pod zastavom Palaua.
Dan ranije, teretni brod u turskom vlasništvu koji je prevozio kukuruz zahvatio je požar nakon napada dronom, a kasnije je potonuo kod obale Rumunije. Dvije osobe su poginule, dok je 11 članova posade spašeno.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je napad kao "užasan udar dva ruska drona na civilni brod" u neutralnim vodama.
Ambasadorka Rusije u Sofiji izjavila je da nema nikakve informacije od ruskog Ministarstva odbrane.
Pod lupom klauzula NATO-a o kolektivnoj odbrani
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute saopštio je u četvrtak na društvenoj mreži Iks (X) da se sastao sa Radevom i Danom kako bi razgovarali o bezbjednosti u Crnom moru i "najnovijim napadima na trgovačke brodove".
"NATO je ojačao svoje prisustvo na istočnom krilu, uključujući povećanje kapaciteta za borbu protiv dronova. NATO će nastaviti blisko da sarađuje sa svojim saveznicima u Crnom moru, prilagođavajući svoje kapacitete za odvraćanje i odbranu prema potrebi", naveo je Rute.
Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora predviđa garanciju kolektivne odbrane, prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Međutim, rumunski analitičar za odbranu Radu Tudor izjavio je da nije izvjesno da li se ta odredba može primijeniti na mnoge napade dronovima u Crnom moru, budući da su se dogodili u isključivim ekonomskim zonama država članica Alijanse, prenosi AP.
"Predmet je rasprave da li je isključiva ekonomska zona obuhvaćena mogućnošću reagovanja na osnovu člana 5 ili nije. Čini se da za sada nije, što otvara mnoga pitanja", rekao je Tudor.
On smatra da je NATO presporo reagovao na incidente u Crnom moru.
"Dešavaju se desetine incidenata, a Rusija se sve više približava granicama NATO-a. Riječi nijesu dovoljne", rekao je Tudor.
Sve veća prijetnja
Oktobarski incidenti sa dronovima u Crnom moru samo su najnoviji u dugom nizu upada bespilotnih letjelica u vazdušni prostor koji potresaju Rumuniju i druge članice NATO-a otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Iako je većina tih dronova dolazila iz Rusije, granice su prelazile i ukrajinske bespilotne letjelice.
Rumunija je u avgustu angažovala dva borbena aviona F-16 kako bi uništila pomorski dron koji je, prema navodima, nosio eksploziv, a primijećen je u blizini velikog projekta eksploatacije gasa u Crnom moru.
Vršilac dužnosti ministra odbrane Radu Miruca izjavio je da je odluka donijeta kako bi se "zaštitili životi nekoliko stotina ljudi" koji rade na gasnoj platformi.
Izvor iz rumunskog odbrambenog sektora, koji nije bio ovlašćen da javno govori o incidentima, rekao je za AP da je cilj napada nanošenje ekonomske štete Ukrajini i da "Rumunija trenutno nije meta".
"Cijelog ljeta tragali smo za svim vrstama ostataka dronova, bespilotnim plovilima, pomorskim i vazdušnim dronovima, kao i njihovim ostacima u vodi i na plažama. Ako se ovo nastavi... neko bi morao nešto da preduzme", rekao je izvor.
Mogući pozivi za uspostavljanje koridora uz vojnu pratnju
Izvor je dodao da je čuo da Turska "želi da okupi sve države koje izlaze na Crno more kako bi isplanirale misiju pratnje ovih konvoja" kroz bezbjedni koridor pod vojnom zaštitom.
"Nisam siguran kakva je situacija sa turskim brodovima, ali naši rumunski brodovi nemaju sisteme protivvazdušne odbrane koji bi ih zaštitili od dronova. To bi predstavljalo veliki rizik za mornaricu, odnosno za vojne brodove koji bi pratili ove konvoje", rekao je izvor.
Rumunija, Bugarska i Turska su u julu proširile sporazum o saradnji pomorskih snaga u okviru Grupe za protivminsko djelovanje u Crnom moru, kako bi se "misije proširile i na zaštitu ključne podvodne infrastrukture", saopštilo je rumunsko Ministarstvo odbrane.
Kako je navedeno, to bi podrazumijevalo i stalno prisustvo ratnih brodova u isključivoj ekonomskoj zoni Rumunije.
Mnogi trgovački brodovi plove pod zastavom jedne države, dok su u vlasništvu kompanija sa sjedištem u drugoj zemlji.
"Zašto bi Rumunija i Turska obezbjeđivale pratnju brodu koji plovi pod zastavom Bermuda, a čiji je vlasnik, recimo, iz Argentine, samo da bi prevezao nekoliko stotina tona žitarica iz Egipta? To je komplikovano", rekao je izvor.
Bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov izjavio je u srijedu da njegova zemlja planira da se do kraja oktobra pridruži NATO projektu "Drone Edge". Inicijativa, pokrenuta u julu, kojoj se pridružila i Rumunija, predviđa ulaganje više od 40 milijardi dolara u "kapacitete za borbu protiv dronova" tokom narednih pet godina.
Cezar George, osnivač konsultantske kompanije za trgovinu žitaricama "Agricolumn", rekao je za AP da incidenti sa dronovima nijesu negativno uticali na trgovinu u rumunskoj crnomorskoj luci Konstanca. Prema njegovim riječima, glavnu zabrinutost izaziva rast troškova osiguranja u širem području Crnog mora.
"Premije osiguranja zbog povećanog rizika rastu. Svako ko želi da dođe u Konstancu, recimo iz Turske, kroz Bosforski moreuz i preko tog područja, moraće da plati dodatnu premiju osiguranja", rekao je George.
Dodao je da ga najviše zabrinjava mogućnost "ozbiljnog incidenta" u Konstanci ili njenoj neposrednoj blizini.
U junu je jedan ukrajinski pomorski dron eksplodirao u luci, dok su još tri eksplodirala u njenoj blizini.
"Samo je pitanje vremena", rekao je George.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
