Komnenić: Studenti treba da pokreću debate o pitanjima koja ih se...

Promjene počinju od pojedinca i njegove spremnosti da preuzme odgovornost za društvo, a studenti u tome imaju značajnu ulogu kroz aktivno učešće u raspravama o pitanjima koja oblikuju njihovu budućnost, slobodno izražavanje stavova i ukazivanje na društvene izazove.

To je poručio je novinar i urednik emisije “Načisto” Petar Komnenić na panelu “Načisto sa mladima: od ličnog stava do društvenog uticaja”, na Konferenciji omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje (KOMPASS) koju je, kako prenosi PR Centar, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore organizovao sa namjerom da podstakne dijalog, međusobno povezivanje i zajedničko promišljanje o ulozi mladih u akademskoj zajednici.

Komnenić je poručio da studenti moraju sami da se izbore za prostor u javnosti i priliku da njihovi stavovi budu saslušani.

„Ja mislim da svako, od mladih do starijih ljudi, mora da se izbori za priliku da nametne svoj stav. Tako je u životu, tako je i sa mladim i sa starim ljudima. Morate se izboriti za poziciju da vas čuju“.

Prema njegovim riječima, mladi ne mogu očekivati da postanu društveni lideri ukoliko ostanu pasivni i prihvataju postojeće obrasce ponašanja.

„Bez toga nećete biti lideri“, upozorio je Komnenić.

On je ocijenio da bi bilo dobro da se što više mladih ljudi uključi i u politiku, ali ne tako što će ponavljati obrasce ponašanja postojećih političkih struktura, već unošenjem novih vrijednosti i drugačijeg pristupa javnom interesu.

„Tako bi bilo dobro da se što više mladih ljudi uključi i u politiku, unoseći nešto novo, nešto zdravo, nešto dobronamjerno“.

Naglasio je da takav angažman podrazumijeva spremnost mladih da javno zastupaju svoje stavove, čak i kada to nosi određene rizike.

„A to ne može osim ako nisi spreman da, uprkos rizicima, digneš svoj glas, otvoreno progovoriš o nekim stvarima, iskomuniciraš ono do čega ti je stalo, usprotiviš se onome što vidiš da je loše“, kazao je Komnenić.

Osvrćući se na pitanje medijske vidljivosti studentskih inicijativa, istakao je da su studenti više nego dobrodošli u javni prostor, a da se njihove aktivnosti moraju biti povezane sa aktuelnim društvenim pitanjima.

„Ako želite da se čuje vaš glas, vi morate da pravite namjenske događaje. Vi morate da govorite o onome što je aktuelno, što uređuje i moj i tvoj život“, naglasio je.

Kao konkretan primjer naveo je potrebu da se studenti Ekonomskog fakulteta aktivnije uključe u raspravu o ekonomskom modelu koji bi, prema njegovoj ocjeni, mogao imati ozbiljne posljedice po budućnost države.

„Evo, recimo, 'Euro model'. To će i te kako da vas se tiče. Znači, govorimo o nekakvom ekonomskom modelu koji bi sjutra mogao državu da povede u sunovrat. O tome govore vaši profesori. Zašto mladi na Ekonomskom fakultetu ne organizuju neku tribinu, pa zovnu ljude, pa ih preispitaju? Zašto?“, upitao je Komnenić.

Smatra da bi organizovanje takvih debata omogućilo studentima da pokažu interesovanje za odluke koje će dugoročno određivati njihove živote, ali i da izgrade kredibilitet u javnosti.

„To je način da uvežete ono čime se bavite, da kao mladi ljudi pokažete da ste zainteresovani za ono što vas čeka, što vam stari ljudi ostavljaju u amanet“, rekao je.

Sličan pristup, kako je naveo, očekuje i od studenata Arhitektonskog fakulteta, koji bi trebalo da se uključe u rasprave o raspolaganju prostorom i prirodnim resursima Crne Gore.

„Ista stvar bi mogla, recimo, da se desi na Arhitektonskom fakultetu, vezano za raspolaganje našim resursima“, kazao je Komnenić.

Ukazao je da fakultetske jedinice, zajedno sa svojim profesorima, imaju mogućnost da utiču na društvene procese upravo kroz otvaranje pitanja iz oblasti za koje su stručne.

„Tako i vi, po fakultetskim jedinicama, morate da detektujete stvari i teme koje vas i te kako tiču. Iz tog ugla svako od vas, skupa sa vašim profesorima, možete da utičete na ono što je nekakva društvena dinamika“.

Komnenić je kritikovao nedovoljno prisustvo akademske zajednice u javnim raspravama, ocjenjujući da profesori i univerzitetski radnici često izbjegavaju da se izjasne o važnim društvenim problemima.

Studentima je savjetovao da od svojih profesora zahtijevaju aktivnije učešće u javnom životu i da zajedno sa njima pokreću razgovore o konkretnim problemima.

Komnenić je ocijenio da su mediji otvoreni za mlade koji su spremni da argumentovano govore o važnim pitanjima.

„Mediji su logistika, oni su tu, znaš, a kad vi pokažete spremnost da pričate, nema nikakvih problema. Ja ti otvaram ponudu, ja ti otvaram vrata“, poručio je.

Govoreći o kritičkom razmišljanju i uticaju društvenih mreža, upozorio je da mladi moraju razvijati sposobnost razlikovanja činjenica od manipulacija, ali da je za to neophodno opšte obrazovanje.

„Čovjek mora biti pripremljen da bi ušao u taj okvir. Isto kao što bi morao da zna da pliva prije nego što uđe u vodu“, kazao je Komnenić, naglašavajući da se obrazovanje potrebno za kritičko razumijevanje informacija ne stiče isključivo na društvenim mrežama.

Ocijenio je da sloboda javnog izražavanja mora biti praćena odgovornošću prema činjenicama i argumentima, te da otvorenost prema različitim stavovima ne znači i obavezu prihvatanja tvrdnji koje nijesu činjenično utemeljene.

Na kraju je mladima poručio da odluke donose vodeći se javnim dobrom, a ne isključivo ličnim interesom, te da moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju prema društvu u kojem žive.

„Da ide srcem, da ne ide interesno, da malo pogleda oko sebe. Da shvati da bi nam nekako svima bio ljepši život ukoliko bi gledali da ovaj ambijent prilagodimo svima“, poručio je Komnenić.

Kazao je da promjene počinju od pojedinca i njegove spremnosti da preuzme odgovornost za društvo, naglašavajući da je na svakome da odluči hoće li ostati pasivan ili aktivno učestvovati u oblikovanju zajedničke budućnosti.

Kosović: Tehnologija mijenja novinarstvo, ali kvalitetan sadržaj i objektivnost ostaju ključni

Uprkos promjenama tehnologije, formata i navika publike, kvalitetan sadržaj će uvijek pronaći svoj put, jer nijedna tehnološka inovacija ne može nadomjestiti nedostatak relevantnih informacija i razumijevanja potreba publike.

To je ocijenio novinar i urednik Vertikale Srdan Kosović.

„Sve zavisi od sadržaja. Svi formati, sve inovacije i sve promjene u ponašanju publike ne mogu nadomjestiti nedostatak informacija i konteksta. Ukoliko ne znate šta vaša publika želi, nijedan format niti tehnološki napredak ne mogu vam pomoći“, poručio je Kosović, kako prenosi PR Centar.

On je kazao da je nakon višegodišnjeg rada u Vijestima, gdje je od 2018. do 2023. godine obavljao funkciju glavnog urednika, u jednom trenutku shvatio da kroz dotadašnji način rada više nema šta novo da ponudi publici, što ga je podstaklo da napusti redakciju i potraži drugačije novinarske formate.

„Desio se momenat kada sam pročitao jednu svoju kolumnu i shvatio da počinjem da kopiram samog sebe. Bukvalno više nemam ništa da kažem. Vrtim jednu istu priču, jednu istu računicu. Shvatio sam da to više nikoga ne zanima, niti treba da zanima“.

Pojasnio je da je tada odlučio da se povuče iz dotadašnjeg profesionalnog okruženja, odmori i preispita način na koji želi da nastavi da se bavi novinarstvom, nakon čega je započeo razvoj Vertikale.

„Znao sam koje teme poznajem, znao sam da time umijem da se bavim, ali sam znao i da objavljivanje tekstova na četiri strane više nema smisla. Zato sam počeo da razmišljam o video-formatima i podkastima, o načinima na koje mogu da radim ono što znam, ali da to bude prilagođeno publici“.

Govoreći o nastanku Vertikale, istakao je da nije imao unaprijed strogo definisan koncept, već je krenuo od sopstvenog novinarskog iskustva, analize uspješnih međunarodnih formata i potreba publike kojoj želi da se obrati.

“Okupio sam deset osoba kao svoju ciljnu grupu i kroz niz pitanja ispitao koje teme smatraju nedovoljno objašnjenim, koliko bi vremena izdvojili za njihovo razumijevanje i kakav način komunikacije očekuju. Iz toga je nastalo ono što je Vertikala danas , format od 15 minuta do pola sata, direktna komunikacija sa publikom i ton koji nije klasično novinarski, već više kao kada vam nešto objašnjava dobro informisan drug“, kazao je Kosović.

Naglasio je da je takav pristup posebno važan u vremenu kada su ljudi svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, stavova i komentara, zbog čega nije želio da u novom formatu nastupa sa pozicije pretjeranog autoriteta, već da publici približi složene teme.

Istakao je da jednim od najvažnijih profesionalnih uspjeha smatra to što nije dozvolio da pritisci kojima je bio izložen dovedu do autocenzure.

„Zadovoljan sam što nijesam dozvolio da pritisci dovedu do autocenzure, za koju vjerujem da je opasnija od cenzure“, rekao je Kosović.

Pojasnio je da autocenzura predstavlja posebno opasan mehanizam zato što novinar, čak i bez neposrednog spoljašnjeg pritiska, počinje sam da izbjegava određene teme ili načine njihovog obrađivanja.

„Autocenzura vas tjera da sami odlučite da se ne bavite određenim temama ili da se njima ne bavite na način na koji mislite da bi trebalo. To je veoma podmukao mehanizam“, upozorio je Kosović.

Poručio je da se i kroz Vertikalu nastavlja boriti protiv takvih pojava, nastojeći da otvara pitanja i pronalazi uglove koje drugi mediji ne obrađuju dovoljno.

„Trudim se da pronađem teme i uglove koje drugi ne stižu, ne žele ili ne znaju da pokriju. To je moj način da nastavim da se borim protiv autocenzure“, kazao je Kosović.

Govoreći o mladim generacijama i poruci koju bi uputio mlađem sebi, kazao je da podržava drugačiji odnos koji generacija Z ima prema radu, profesionalnoj lojalnosti i postavljanju ličnih granica.

„Ja izjavljujem ljubav generaciji Z. Mislim da bih mnogo više stvari radio na način na koji ih vi radite nego na način na koji ih je radila milenijalska generacija“, poručio je Kosović.

Ukazao je da mladi imaju drugačiji pristup profesionalnim obavezama, posebno kada je riječ o lojalnosti i profesionalnom izgaranju, te da bi i sam neke odluke tokom karijere donosio drugačije.

Kosović je ocijenio da su se mediji tokom 13 godina njegovog rada u Vijestima toliko promijenili da su redakcija u koju je došao i ona iz koje je otišao funkcionisale kao gotovo potpuno različite organizacije.

„Mediji su se toliko promijenili za tih 13 ili 14 godina da danas nijesam siguran da bih pristao da radim na isti način. Jako je teško pronaći novinare koji su spremni da rade u redakcijama, jer se profesija značajno promijenila“.

Prema njegovim riječima, tradicionalni mediji više nisu jedini koji informišu javnost, budući da se tim poslom, na različite načine, bave kreatori podkasta, influenseri, političari i drugi učesnici digitalnog prostora.

„Ne smatram to prijetnjom novinarstvu, ali to od novinara i medija zahtijeva da promijene svoje metode rada“, istakao je Kosović.

Govoreći o uticaju interneta, ocijenio je da je njegov razvoj potpuno promijenio odnos između novinara i publike, omogućavajući da se reakcije na objavljene sadržaje prate mnogo neposrednije.

Govoreći o periodu tokom kojeg je bio glavni urednik Vijesti, podsjetio je na brojne političke i društvene događaje koji su obilježili taj period, među kojima su protesti za očuvanje čempresa u Baru, usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, litije, pandemija koronavirusa i promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.

“Pandemija predstavljala potpuno novo iskustvo za novinare i zahtijevala korjenitu reorganizaciju redakcije. Mi smo tada potpuno promijenili način funkcionisanja redakcije. Izbrisali smo postojeće podjele na politiku, ekonomiju i društvo i organizovali se prema problemima i događajima koji su bili aktuelni. Formirali smo timove koji su se bavili konkretnim temama“.

Osvrćući se na promjenu vlasti 30. avgusta 2020. godine, kazao je da je taj događaj označio početak preispitivanja i njegove profesionalne uloge.

„Plašio sam se kako ću se snaći u novom okruženju, jer sam sebe smatrao ratnim likom. Kada su počeli da se pojavljuju znaci političke stabilnosti, shvatio sam da sam već na izmaku snage“, rekao je Kosović.

Govoreći o profesionalnim standardima, posebno je naglasio razliku između objektivnosti i neutralnosti u novinarstvu.

„Duboko sam uvjeren da neutralnost nije vrlina u novinarstvu“, kazao je, dodajući da objektivnost ne podrazumijeva tretiranje svih tvrdnji kao jednako utemeljenih ukoliko činjenice pokazuju drugačije.

Pojasnio je da se objektivnost prvenstveno ogleda u metodologiji, odnosno načinu na koji novinar pristupa određenoj temi, dok nepristrasnost predstavlja jedan od njenih važnih elemenata.

„Objektivnost se prije svega nalazi u metodu. Nepristrasnost znači da ste spremni da se temom bavite bez obzira na to ko su akteri i kakve posljedice I činjenice mogu imati po njih“, istakao je Kosović.

Prema njegovim riječima, novinari nisu izdvojeni iz društva i ne donose uredničke odluke u vakuumu, već izbor tema uvijek podrazumijeva određene profesionalne kriterijume i uređivačku politiku.

„Na percepciju medija ne utiče samo ono o čemu izvještavaju, već i ono o čemu odlučuju da ne izvještavaju. Nekada je to pozitivno, jer je riječ o nečemu što nije relevantno ili predstavlja podvalu, a nekada takve odluke mogu negativno uticati na povjerenje javnosti“.

Prisjećajući se početaka, kazao je da novinarstvo nije bilo njegov prvobitni izbor i da ni pred kraj srednje škole nije imao jasnu predstavu o tome čime želi da se bavi.

„Nikada nijesam planirao da se bavim novinarstvom. Do kraja srednje škole nijesam znao šta ću da upišem. Nekoliko kontakata i ljudi sa kojima sam se povezao zainteresovali su me za određene teme, što je kasnije uticalo na moju odluku da upišem politikologiju“, rekao je Kosović.

Pojasnio je da je u Vijesti došao sa idejom da to bude privremeno profesionalno iskustvo prije odlaska na master studije u Budimpeštu, ali da je ubrzo shvatio da se upravo novinarstvom želi baviti.

„Poslije tri ili četiri mjeseca shvatio sam da je to ono što sam želio da radim čitavog života. Master i sve ostalo ostali su po strani. Kada sam 2024. otišao iz Vijesti, shvatio sam da sam tamo došao sa idejom da ostanem pola godine, a proveo sam 13 godina“, rekao je Kosović.

Uković: "Kompas" prilika da mladi kroz studentski aktivizam pokrenu promjene u društvu

Studentski aktivizam ne smije se svesti na formalne aktivnosti, već treba da bude prostor u kojem mladi kroz zajedničko djelovanje, razmjenu iskustava i konkretne inicijative doprinose razvoju društva.

To je poručio predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Adnan Uković na otvaranju drugog izdanja konferencije „Kompas 2026“ u Petrovcu.

„Kompas nije samo jedna u nizu aktivnosti na kojoj se formalno govori o studentskom aktivizmu. Kompas je živi dokaz i prilika da na djelima pokažemo šta studentski aktivizam zaista može, šta umije i šta treba da bude“, kazao je Uković, prenosi PR Centar.

Uković je istakao da interesovanje i posvećenost učesnika potvrđuju da studenti žele da stiču nova znanja, povezuju se i aktivno učestvuju u društvenim procesima, čime se, kako je ocijenio, demantuju tvrdnje o pasivnosti mladih.

“To predstavlja dodatnu obavezu za Studentski parlament da nastavi sa organizacijom sličnih događaja”, kazao je Uković.

„Kompas je ponos svih nas, jedna od onih posebnih misija kroz koju snažno ističemo koliko je glas mladog čovjeka važan u svim društvenim procesima“.

Govoreći o značaju studentskog angažmana, naveo je da studiranje ne podrazumijeva samo ispite, predavanja i akademske obaveze, već i mogućnost za razvijanje prijateljstava, pokretanje inicijativa i aktivno učešće u razvoju društva.

"Cilj konferencije nije samo prenošenje teorijskih znanja, već i pružanje praktičnih vještina koje studentima mogu koristiti u suočavanju sa svakodnevnim izazovima".

On je pozvao učesnike da naredne dane iskoriste za otvoren razgovor, povezivanje i međusobnu podršku, ističući da upravo solidarnost i zajedništvo predstavljaju važnu vrijednost studentskog aktivizma.

„Dozvolite da Kompas bude onaj prvi impuls koji će sve nas zajedno osvijestiti da jedino mladi ljudi mogu donositi pozitivne promjene u našem društvu“, rekao je Uković.

Trodnevna konferencija omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju organizuje Studentski parlament u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, okuplja studente različitih fakulteta i studijskih programa.

Ovogodišnji program obuhvata predavanja, radionice i razgovore o značaju medija, kritičkog mišljenja, društvenog angažmana i ulozi mladih u savremenom društvu. Poseban dio programa biće posvećen razvoju studentskih ideja koje će učesnici, uz podršku mentora, imati priliku da predstave i oblikuju u konkretne inicijative