Slobodan dan mjesečno, ali ne nužno petkom: Demokrate najavljuju...

Poslanici Demokrata, koji su u junu predložili da zaposleni u Crnoj Gori dobiju jedan dodatni slobodan petak mjesečno čemu se usprotivila privreda, sada najavljuju korekcije tog zakonskog rješenja prema kojima će svi radnici imati pravo na još jedan slobodan dan mjesečno, ali on, za razliku od prvobitnog predloga, neće nužno biti povezan sa vikendom.

To je “Vijestima” kazao poslanik Demokrata Duško Stjepović, pojašnjavajući u kom pravcu će biti dorađen Predlog zakona o dopuni Zakona o radu, koji je Klub poslanika te partije ljetos predao u skupštinsku proceduru.

Za one službe kojim se zbog prirode profesije ne može nametnuti raspored radnog vremena Stjepović vjeruje da im se taj dan može “refundirati”.

Poslanici ove partije su ljetos predložili da zaposleni u sedmici prije kraja mjeseca dobiju neradni petak, odnosno pravo na produženi vikend. U obrazloženju predloga pozvali su se na evropsku praksu skraćenja i drugačije organizacije radnog vremena, kao i na primjere kompanija koje zaposlenima omogućavaju slobodan jedan ili svaki drugi petak, tvrdeći da takvi modeli mogu doprinijeti produktivnosti bez povećanja broja radnih sati.

Privredna komora (PKCG) i Unija poslodavaca (UPCG) tada su za “Vijesti” upozorile da predlog nije prethodno prošao konsultacije sa socijalnim partnerima i Socijalnim savjetom, te otvorile pitanje njegove primjenjivosti u djelatnostima koje nemaju klasičnu petodnevnu radnu sedmicu.

Ministarstvo rada kojim rukovodi ministarka Naida Nišić do danas se nije izjasnilo o predlogu Demokrata.

Stjepović je kazao “Vijestima” da su počeli razgovore sa socijalnim partnerima kako bi predlog, koji je ranije naišao na kritike predstavnika privrede, doradili prije nego što stigne u plenarnu salu, pred poslanike.

On je kazao da je već razgovarao sa predstavnicima dva najveća sindikata, a najavljuje da će za sto pozvati i Uniju poslodavaca i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

“Prije nekoliko dana, ispred Kluba poslanika Demokrata kao predlagača, krenuo sam u seriju razgovora sa socijalnim partnerima. Smatrao sam da je prirodno da u razgovore, u okviru kojih ću predstaviti Predlog zakona o dopuni Zakona o radu, krenem od onih od kojih je ovo rješenje i poteklo i koji su najveći njegovi beneficijari - radnika, tačnije njihovih predstavnika. U tom smislu, imao sam veoma konstruktivne sastanke sa generalnim sekretarima dva najveća udruženja sindikata - Saveza sindikata Crne Gore Duškom Zarubicom i Unije slobodnih sindikata Srđom Kekovićem. Ovih dana uputiću poziv za razgovor i predsjedniku Unije poslodavaca, Slobodanu Mikavici, kao i resornoj ministarki Naidi Nišić. Zašto? Ne samo iz formalnih razloga, odnosno zbog obaveze da socijalni partneri moraju biti uključeni u svaku promjenu Zakona o radu, već zato što želimo da ovo uspije”, rekao je Stjepović.

Prema njegovim riječima Klub poslanika Demokrata je i pri prvom predstavljanju svog predloga istakao da tekst koji su predali u skupštinsku proceduru nije sveto pismo i da su vrlo radi da razmotre sve sugestije koje bi ga učinile boljim.

“Tako smo samo par dana nakon presa, koji je sa razlogom pobudio veliko interesovanje javnosti, uvidjeli da je našem predlogu neophodno normativno unapređenje, kako bi bez ikakvih nedoumica postigao cilj sa kojim je i predložen, a to je da svi radnici u Crnoj Gori dobiju još jedan slobodan dan mjesečno, koji će, za one koji imaju vikend, prethoditi posljednjem vikendu u mjesecu, a za one koji vikend nemaju, posljednjem danu odmora u mjesecu koji im svakako i po važećem zakonu pripada. Dakle, naše inovirano rješenje podrazumijevaće preciziranje norme i neće se zvati “produženi vikend” kako bi bilo jasno da se odnosi na sve radnike i kako ne bi izazivalo nepotrebnu zabunu. Naravno, postoje određene službe kojima ni važeći Zakon nije niti može nametnuti norme o rasporedu radnog vremena i smjena kao ostalim profesijama, tako da se ni naš predlog ne može na njih odnositi, ali u dijelu da će i njima taj još jedan dan biti “refundiran”, vjerujem da može”, poručio je Stjepović.

On je istakao da je interes i radnika i poslodavaca da dođu do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve i primjenjivo u praksi.

“Mi nismo sujetni ljudi, niti ljubomorno čuvamo naš predlog tako da ostane netaknut, već upravo, evo i ovim putem, još jednom pozivamo sve da nam pomognu da ovo rješenje napišemo tako da funkcioniše, da “radi” na zadovoljstvo svih u Crnoj Gori”, rekao je Stjepović.

Iz PKCG su ljetos za “Vijesti” saopštili da je prije donošenja odluka o dodatnom slobodnom danu potreban širi dijalog sa privredom uz sagledavanje ekonomskih efekata.

“Načelno nijesmo saglasni sa aktivnostima koje ograničavaju ili narušavaju slobodu preduzetništva i autonomiju privrednih subjekata u organizaciji rada”, naveli su tada iz PKCG.

Sličan stav su prije tri mjeseca saopštili i iz UPCG, navodeći da se zakonski okvir mijenja mimo radnika i privrede, uz ignorisanje uloge Socijalnog savjeta.

Iz te organizacije upozorili su da je prvobitno predloženo rješenje, sa stručnog aspekta, neizvodljivo i neodrživo u praksi zbog karakteristika crnogorskog radno-pravnog sistema, punog radnog vremena, šestodnevne radne sedmice u brojnim djelatnostima i propisanog broja radnih sati.

“U ovom i ranijim predlozima od strane drugih poslaničkih klubova prepoznajemo pokušaj da se upitnim rješenjima zavrijede simpatije glasača, apelujemo da se od toga uzdrže uz neupitnu spremnost da zajednički radimo na unapređenju položaja zaposlenih i poslodavaca”, saopšteno je tada iz Unije poslodavaca.

U obrazloženju predloga, Demokrate su navele da i uporedna evropska praksa govori u prilog njihovom rješenju, pozivajući se na primjere Francuske, Belgije i Islanda, gdje postoje različiti modeli skraćenja ili drugačije organizacije radnog vremena. Ukazali su i na eksperimente sa četvorodnevnom radnom sedmicom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji, Portugalu i Njemačkoj, za koje tvrde da su pokazali da je moguće zadržati ili povećati produktivnost uz smanjenje ukupnog radnog vremena.

“Vrijedno je napomenuti i da značajan broj kompanija širom svijeta primjenjuju model poznat kao “Friday off ili “long weekend policy”, gdje zaposleni imaju slobodan jedan petak mjesečno ili svaki drugi petak. Dakle, predloženo zakonsko rješenje nije suprotno savremenim trendovima radnog prava, već se uklapa u međunarodna nastojanja da se produktivnost ostvaruje kroz efikasniju organizaciju rada, a ne kroz veći broj radnih sati”, naveli su poslanci u obrazloženju predloga.

Prilagođavanje savremenim trendovima rada

U obrazloženju predloga dopuna Zakona o radu koji je u skupštinskoj proceduri, Demokrate su navele da razlozi za uvođenje ovog prava proizilaze iz potrebe daljeg unapređenja zaštite fizčkog i mentalnog zdravlja zaposlenih, jačanja ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, kao i prilagođavanja savremenim trendovima organizacije rada.

“Savremena istraživanja ukazuju da duži neprekidni period odmora doprinose smanjenju stresa, profesionalnog sagorijevanja (burnout), povećanju motivacije zaposlenih i većem stepenu zadovoljstva na radu, što se pozitivno odražava i na produktivnost rada”, piše u obrazloženju.

Kako se dodaje, vazeći Zakon o radu već garantuje zaposlenima pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor, polazeći od načela da odmor predstavlja jedno od osnovnih prava iz radnog odnosa i važan preduslov za očuvanje radne sposobnosti zaposlenog.

“Predložena norma predstavlja dalje unapređenje postojećeg sistema zaštite zaposlenih kroz stvaranje mogućnosti da zaposleni jednnom mjesečno raspolaže produženim periodom odmora koji može koristiti za porodične obaveze, obrazovanje, rekreaciju, putovanja ili druge aktivnosti od značaja za kvalitet života”, piše u obrazloženju.

Ministarstvo rada kojim rukovodi ministarka Naida Nišić do danas se nije izjasnilo o predlogu Demokrata