Deset dana koji bi mogli da uzdrmaju svijet - ključni izbori u...

U članku naslovljenom „Deset dana koji bi mogli da uzdrmaju svijet: demokratske norme u pitanju na četiri ključna izbora“, Gardijan danas piše da Brazil, Izrael, Srbija i SAD održavaju izbore u razmaku od deset dana, na kojima je u pitanju da li će autoritarna desnica učvrstiti svoje globalne dobitke ili će prodemokratske snage moći da ostvare povratak.

U tekstu se navodi da bi četiri izbora na četiri kontinenta u deset dana mogla „duboko da preoblikuju globalnu politiku“, odnosno „ili da potisnu svijet dalje njegovom autoritarnom putanjom ili da obilježe ograničeni povratak demokratskim normama“.

U sva četiri takmičenja, piše Gardijan, u pitanju su osnovne demokratske norme u vrijeme kada autokratija napreduje širom svijeta alarmantnim tempom.

Prema V-Dem institutu sa sjedištem u Švedskoj, koji koristi alatke za procjenu sa više varijabli, demokratske slobode koje uživa prosječan građanin svijeta pale su na nivoe posljednji put viđene 1978. godine, dugo prije pada Berlinskog zida i raspada komunizma u Evropi, navodi Gardijan.

List ukazuje da bi grupisanje četiri ključna izbora moglo ili da zaustavi taj trend ili da ga ojača.

„Na svakim od tih izbora prodemokratske partije su u tijesnim trkama sa aktuelnim autokratama u nastajanju. Ishodi u svakom slučaju mogu da imaju efekte prelivanja u njihovim regionima i šire“, navodi Gardijan.

Kako piše u tekstu, Brazil danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojima kandidat krajnje desnice Flavio Bolsonaro vodi. Bolsonaro prijeti da će, ako pobijedi, „promijeniti ustav“, pomilovati svog oca koji je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog planiranja puča i ublažiti ekološka ograničenja, što je kritično pitanje za šume Amazona.

Isto danas na izborima, „poluautokratija koju vodi Aleksandar Vučić u Srbiji posljednjih 12 godina suočava se sa svojim najvećim izazovom u obliku nekonvencionalnog protestnog pokreta koji predvode studenti, sa ponuđenom listom malo poznatih profesora i tehnokrata koji se takmiče pod jednostavnim sloganom 'Srbija ili mafija'“, navodi se u tekstu.

U utorak će doći red na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da se suoči sa svojim izazivačima na izborima, ukazuje Gardijan.

Izraelski lider je u 19 od posljednjih 30 godina nadgledao produženi period demokratskog nazadovanja i sve češćih kršenja ljudskih prava. Traži ga Međunarodni krivični sud zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, a izložen je povećanom riziku zbog tekućeg suđenja za korupciju u zemlji ako izgubi, navodi se u tekstu. Njegova krajnje desničarska koalicija trenutno je iza opozicionog bloka prema anketama.

Zatim će se 3. novembra, pri kraju potencijalno istorijskih deset dana, predsjedništvo carskog tipa Donalda Trampa suočiti sa prekorom američkih glasača na izborima na sredini mandata, kada bi najmanje jedan dom Kongresa, a moguće i oba, mogli da pređu pod kontrolu demokrata, navodi se u tekstu.

Kako se dodaje, demokrate će se tada suočiti sa teškim zadatkom u pokušaju da obuzdaju Trampove ekscese zbog kojih su SAD znatno pale na indeksu liberalne demokratije instituta V-Dem.

Dok SAD budu prebrojavale svoje glasove u utorak, svijet bi mogao da izgleda znatno drugačije, piše Gardijan i dodaje da četiri predstojeće izborne trke „ne samo da su grupisane već su i isprepletene“.

Ukazuje da je Trampov pokret MAGA dao otvorenu političku podršku Netanjahuu, Vučiću i Bolsonaru, da je špijunski program Pegazus izraelske proizvodnje pronađen u telefonima studenata i prodemokratskih aktivista u Srbiji i da je Bolsonaro snažno proizraelski nastrojen i obećava da će slijediti američki primjer i premjestiti brazilsku ambasadu u Jerusalim.

Pobjeda autoritarne desnice u jednoj zemlji podstaći će njene istomišljenike u drugim, i obrnuto, pobjeda prodemokratske strane u svakom takmičenju daće nadu i ohrabrenje njihovim saveznicima širom svijeta, piše Gardijan.

Četiri izbora su možda blisko isprepletena, ali borba između autoritarizma i demokratije zauzima veoma različite oblike u svakoj zemlji, navodi Gardijan, dodajući da su izgledi različiti u svakom slučaju, kao i ulozi, ali da se u svima radi o tijesnim trkama.

Gardijan zatim opisuje situaciju u sve četiri države odvojeno.

Govoreći o Srbiji, Gardijan ukazuje da je tokom 12 godina na vlasti Aleksandar Vučić postepeno urušavao stubove srpske demokratije. On i njegovi saveznici preuzeli su gotovo sve televizije u zemlji, a rezultat je njegovo ogromno prisustvo na televizijskim ekranima u zemlji tokom aktuelne izborne kampanje.

Budućnost dva posljednja nezavisna informativna medija je neizvjesna, ukazuje Gardijan, pošto ih je tokom kampanje kupio portugalski investitor sa vezama sa svrgnutim mađarskim režimom Viktora Orbana.

Vladajuća Srpska napredna stranka pretvorila je ministarstva i druge državne institucije u političke alatke do te mjere da je „linija između države i partije takođe izbrisana“, piše Gardijan, citirajući riječi Raše Nedeljkova, programskog direktora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta).

Do sada su opozicione stranke koje su pokušavale da obuzdaju Vučića bile slabe i podijeljene, ali srpska politika je transformisana prije dvije godine poslije pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, navodi se u tekstu.

Tragedija je podstakla duboki rezervoar razočaranja širom zemlje i proizvela masovni pokret predvođen studentima, koji je od tada preživio zastrašivanje države i sada kandidovao punu listu kandidata protiv Srpske napredne stranke, dodaje se.

Kandidati, kao i studenti koji su ih nominovali, ne slažu se međusobno o ključnim političkim pitanjima, ali su strogo privrženi direktnoj demokratiji, kaže Gardijan. Odluke se donose na velikim plenumima i nikome nije dozvoljeno da se istakne kao lider koji se može identifikovati.

Da bi pobijedili danas, studenti će morati da razbiju kalup srpske politike, a posebno Vučićevu kontrolu nad njegovom lojalnom bazom na selu, navodi se i ukazuje da, ako budu blizu pobjede, postoji rizik od nemira i nasilja.

SNS, kaže Gardijan, ima dokumentovanu istoriju plaćanja bandi i nasilnika da ometaju opozicione skupove, a te bande bi mogle da se pojave na biračkim mjestima ako se Vučić bude osjećao ugroženim. List dodaje da su i studenti obećali da će izaći na ulice da brane pobjedu koju danas očekuju.