Savjet ASK: Menadžment procjenjivati od slučaja do slučaja

Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta ASK-a, Foto: Jelena Kočanović

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenio je da se ne može unaprijed utvrditi koje se sve kategorije zaposlenih u državnim privrednim društvima mogu smatrati članovima menadžmenta, već se to pitanje mora ocjenjivati pojedinačno - na osnovu stvarnih ovlašćenja i odgovornosti zaposlenog, kao i organizacije i akata konkretnog preduzeća.

To se navodi u opštem mišljenju koje je Savjet ASK, na zahtjev direktorice Agencije Kristine Braletić, usvojio većinom glasova na sjednici održanoj 14. oktobra, a koje potpisuje predsjednica tog tijela Aleksandra Vukašinović.

Braletić se obratila Savjetu sa zahtjevom da zauzme jedinstven stav o tome koje se kategorije zaposlenih smatraju članovima menadžmenta u privrednim društvima, u vezi sa primjenom člana 13 Zakona o sprečavanju korupcije.

Tim članom propisano je da javni funkcioner ne može biti predsjednik, ovlašćeni zastupnik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu.

Savjet ASK je ukazao da Zakon o privrednim društvima ne daje jedinstvenu definiciju pojma “menadžer”, niti određuje kategorije zaposlenih koji se smatraju članovima menadžmenta.

Kako se navodi u mišljenju, taj zakon uređuje ovlašćenja pojedinih lica i organa unutar privrednog društva, ali ostavlja mogućnost da se osnivačkim aktom ili statutom odrede i druga lica sa posebnim obavezama prema društvu.

“Shodno navedenom, nije moguće na opštem nivou utvrditi sve kategorije zaposlenih u privrednim društvima koje bi se, nezavisno od okolnosti konkretnog slučaja, analize statuta i osnivačkog akta privrednog društva, mogle smatrati članovima menadžmenta”, navodi se u mišljenju Savjeta.

Savjet je ocijenio da se status člana menadžmenta ne može određivati isključivo na osnovu naziva radnog mjesta ili formalne pozicije zaposlenog u organizacionoj strukturi preduzeća.

Kako se objašnjava, potrebno je sagledati pravni i faktički položaj konkretnog lica, organizacionu strukturu društva, njegove osnivačke i druge akte, sistematizaciju radnih mjesta, opis poslova, kao i stvarni obim ovlašćenja i odgovornosti zaposlenog.

“Posebno je značajno utvrditi da li konkretno lice, nezavisno od formalnog naziva radnog mjesta, učestvuje u upravljanju i donošenju odluka od značaja za poslovanje društva, raspolaže samostalnim upravljačkim ovlašćenjima ili na drugi način pripada strukturi koja stvarno vrši funkcije menadžmenta”, piše u mišljenju.

Savjet ASK je naveo i da sama činjenica da zaposleni rukovodi određenom organizacionom jedinicom ne znači nužno da je član menadžmenta u smislu Zakona o sprečavanju korupcije.

Prema stavu Savjeta, u takvim slučajevima neophodno je sagledati stvarne nadležnosti zaposlenog i položaj organizacione jedinice kojom rukovodi.

“Odgovor na pitanje da li određeno lice ima status člana menadžmenta mora se dati u svakom pojedinačnom predmetu, na osnovu konkretnih činjenica i relevantne dokumentacije”, navodi se u mišljenju.

Savjet je obrazložio da je takav pristup potreban kako ista formalna oznaka radnog mjesta ne bi dovodila do istog pravnog zaključka u privrednim društvima koja se bitno razlikuju po organizaciji, sistemu upravljanja i raspodjeli ovlašćenja.