14.10.2026. 10:45h
Po svemu sudeći Europska unija ove godine neće usvojiti svoj sedmogodišnji proračun. Koliko bi europski proračunski obveznici trebali ukupno ubaciti u EU kasu za razdoblje od početka 2028. do kraja 2034. i za što bi točno taj novac trebao biti utrošen, predmet je žustrih pregovora zemalja članica. Dosad vjerojatno najtežih možda i od samog osnivanja EU-a. Razlog tomu je prilično jasan. Cijeli je svijet, pa tako prirodno i sam EU, u najtežoj situaciji sve tamo od završetka Drugog svjetskog rata. Nikada nije bilo ovako sve od 1945. kada je bezuvjetnom kapitulacijom carskog Japana završen Drugi svjetski rat.
A svijet je sada na korak od trećeg. U koji je već donekle i zakoračio. U tijeku su dva velika svjetska sukoba. Prvi koji je započeo u veljači 2022. napadom Rusije na Ukrajinu bio je naznaka velikih promjena. Sama činjenica da on traje već više od četiri godine, duže nego je Sovjetski Savez ratovao s Hitlerovom Njemačkom, govori sama za sebe. A onda se zaratilo i na Bliskom istoku. Oba rata pogodila su Europu baš tamo gdje je ona najtanja. U energetiku. Ali čak ni to nije jedini uzrok posrtanja EU gospodarstava koje će se sada reflektirati i na sukobe oko novog EU sedmogodišnjeg proračuna.
Uglavnom EU je pred velikom prekretnicom. Odbija bilo kakav oblik pregovora s Rusijom. Štoviše, stalno pojačava ekonomske sankcije ovoj zemlji, a istovremeno povećava materijalnu i vojnu pomoć Ukrajini. Do razine da su neke zemlje članice na korak od toga da budu u izravnom ratu s Rusijom. Sve to skupa zahtijeva veće, točnije radikalno veće ulaganje u naoružavanje. Pa je jasno da se ta sredstva moraju negdje pronaći. A pronaći se ne mogu iz nekog velikog gospodarskog rasta. Jer njega nema. Ili ga nema dovoljno. Pa se mora uzimati iz nekih drugih proračunskih stavki. I na razini cijelog EU-a i na razini država članica.
A te su proračunske stavke same po sebi već puno tanje jer je EU pod velikim gospodarskim udarom s čak dvije strane. S jedne prekidom odnosa s Rusijom veliki je dio Europe, posebno njena najjača gospodarska lokomotiva Njemačka, ostao bez jeftinih ruskih energenata. A neki su se prije toga, opet Njemačka, odrekli i nuklearne energije. Pa sada moraju kupovati energente na drugim mjestima. Naravno, gdje drugdje nego na Bliskom istoku. Ali problem je u tome da je sada i tamo rat. Pa energenata nema dovoljno. A ako ih ima, onda su brutalno skupi.
Osim ratova, EU gospodarstvo uništava Kina. Nekada je ta zemlja bila najbolje tržište za europske proizvode. Sada je obrnuto. Kina zasipa Europu jeftinijim, a kvalitetnim proizvodima. Njemačka automobilska industrija trpi udarce bez presedana.
Dakle Europa, odnosno njeno vodstvo i njene najbogatije države, žele u novom proračunu više novaca za oružje kako bi se nadmetali s Rusijom i više za podizanje konkurentnosti vlastitih kako bi se nametali s Kinom. Pa će se taj novac uzeti najsiromašnijima. U zemljama članicama bi se trebalo rezati socijalu, zdravstvo i slična područja. U europskom bi se proračunu trebalo rezati pomoć za razvoj najsiromašnijih zemalja u njihovom hvatanju koraka s onima bogatijima. I smanjiti subvencije za poljoprivredu koja je ionako već teško pogođena jeftinijom konkurencijom iz zemalja gdje se baš i ne pazi previše na kvalitetu i zdravstvenu sigurnost poljoprivrednih proizvoda.
I sve to bez ikakve rasprave kako se uopće došlo u ovakvu situaciju. Prije tri četiri desetljeća proglašena je bila globalizacija. Potezom tipke na računalu odjednom se moglo milijarde sa zapada prebaciti u Kinu. Gdje su plaće bile stotinjak puta manje. Cijeli se zapad deindustrijalizirao uz strašne posljedice za stanovništvo puno zemalja, a neki su pritom zaradili nove tisuće milijardi dolara, maraka, eura. I na tome se digla Kina koja je sada ostala svjetska gospodarska supersila. Takvom ju je stvorio zapad. I Europa koju Kina sada zasipa na jeftinim i kvalitetnim proizvodima. I ubija ono što je ostalo od njene industrije. Pa EU želi uzeti novac od siromašnih članica kako bi se podigla konkurentnost europskih tvrtki u njihovoj bitki s kineskima. Teško da će biti europskog proračuna ove godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")