ASK: Direktor ne smije odlučivati o svom dodatku

Opšta bolnica Bar (ilustracija), Foto: Marija Pešić

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je da direktor javne zdravstvene ustanove ne smije učestvovati u odlučivanju o sopstvenom dodatku na zaradu, kao i da postoje nejasnoće u propisima koji regulišu pravo direktora na dodatak po osnovu istovremenog obavljanja poslova rukovodioca odjeljenja.

To se navodi u mišljenju koje je ASK donio 19. oktobra, na zahtjev Opšte bolnice "Blažo Orlandić" Bar, koja je od Agencije tražila odgovor na pitanje može li direktor bolnice, koji istovremeno obavlja poslove načelnika, odnosno rukovodioca odjeljenja, ostvarivati dodatak predviđen za to radno mjesto.

Bolnica je tražila i mišljenje o tome da li takva situacija predstavlja sukob interesa ili ograničenje u ostvarivanju prava na dodatak.

ASK je ocijenio da važeća odluka o dodacima i Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost ne uređuju izričito da li dodatak za rukovodioca odjeljenja pripada i licu koje je imenovano na funkciju direktora ustanove.

"Zbog toga ostaje otvoreno da li se dodatak vezuje za obavljanje poslova ili za radno mjesto na koje je lice raspoređeno, kao i da li se može ostvariti uz funkciju direktora", navodi se u mišljenju.

Agencija je posebno ukazala na pitanje ko odlučuje o dodatku direktora, imajući u vidu da propisi predviđaju da o njegovoj zaradi odlučuje organ koji ga je izabrao, imenovao ili postavio.

Prema ocjeni ASK-a, odlučivanje direktora o sopstvenom dodatku na zaradu predstavljalo bi sukob interesa.

Agencija podsjeća da je direktor javne zdravstvene ustanove javni funkcioner i da je dužan da izbjegava situacije u kojima njegov privatni interes može uticati na nepristrasno vršenje javne funkcije.

U slučaju postojanja privatnog interesa, direktor je dužan da se uzdrži od odlučivanja i obavijesti nadležni organ, uz mogućnost traženja mišljenja ASK-a.

Agencija je zato preporučila da o eventualnom dodatku direktora odlučuje organ nadležan za njegovo imenovanje, odnosno organ koji je, u skladu sa propisima, nadležan za odlučivanje o zaradi imenovanog lica.

ASK je ukazao i na potrebu usklađivanja propisa koji uređuju visinu dodataka na zarade zaposlenih u zdravstvu.

U mišljenju se navodi da Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru predviđa mogućnost dodatka do 30 odsto osnovne zarade za određena radna mjesta, dok propisi koji uređuju dodatke u zdravstvu predviđaju i posebne iznose izražene kroz obračunsku vrijednost koeficijenta.

Iz Agencije su ocijenili da je potrebno jasnije urediti odnos tih pravila i obezbijediti poštovanje zakonskih ograničenja.

Među preporukama su pribavljanje tumačenja nadležnih ministarstava, preciziranje prava na dodatak za rukovodioce odjeljenja imenovane na funkciju direktora, kao i donošenje obrazloženih odluka i vođenje evidencije o dodacima rukovodećim licima.

ASK je naglasila da pitanja konkretnog prava na dodatak i njegove visine nijesu u njenoj nadležnosti, već da se njen nalaz odnosi na sprečavanje sukoba interesa, otklanjanje normativnih nejasnoća i smanjenje prostora za diskreciono odlučivanje.