Zapuštenu zgradu prekriva rastinje: Pošta Crne Gore se žalila na...

Pošta Crne Gore, na čijem čelu je Josip Đurašković, podnijela je žalbu na oslobađajuću presudu Višeg suda u Podgorici u postupku protiv nekadašnjeg predsjednika Opštine Bar i direktora Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Žarka Pavićevića, Danijele Krković i Rafaila Vreteničića, potvrđeno je “Vijestima” iz te državne kompanije.

Riječ je o postupku koji se odnosi na izgradnju stambeno-poslovnog objekta u centru Bara, započetu na osnovu ugovora Pošte i ZIB-a iz 2008. godine, a koja ni nakon gotovo dvije decenije nije završen.

Iz Pošte su “Vijestima” kazali da njihova potraživanja po osnovu tog posla iznose gotovo 2,5 miliona eura, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i da polažu pravo na 329 kvadratnih metara poslovnog prostora u nezavršenom objektu.

Viši sud u Podgorici je 22. septembra oslobodio Pavićevića optužbe za zloupotrebu ovlašćenja u privredi, a Krković i Vreteničića optužbi za pomaganje u izvršenju tog krivičnog djela. Presuda nije pravosnažna, a o žalbi će odlučivati Apelacioni sud.

Prethodna presuda Višeg suda, kojom su Pavićević i Krković bili osuđeni, ukinuta je odlukom Apelacionog suda od 7. novembra 2024. godine nakon žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, odbrane i predstavnika Pošte, pa je predmet vraćen na ponovno suđenje.

Ni najnoviji obrt u sudskom postupku ne daje odgovor na jedno od pitanja koje Barani postavljaju već godinama - šta će biti s nedovršenom zgradom koja već gotovo dvije decenije čami u samom centru grada.

Objekat, koji je trebalo da bude savremeni stambeno-poslovni kompleks, u međuvremenu je postao zapušteno betonsko zdanje obraslo rastinjem, koje narušava izgled užeg gradskog jezgra. Dok se sudski postupci nastavljaju, a milionska potraživanja ostaju neriješena, i dalje nema konkretnog plana ni roka kada bi ovo ruglo u srcu Bara konačno moglo biti završeno ili na drugi način privedeno namjeni.

Iz Pošte su precizirali da su tokom dokaznog postupka postavili imovinsko-pravni zahtjev od približno 2,5 miliona eura, uzimajući u obzir preostali dug iz ugovornog odnosa sa ZIB-om i ugovornu kaznu. Prema njihovim navodima, nakon što je Pošti isplaćen milion eura, preostali dug iznosi 2.222.000 eura, dok ugovorna kazna iznosi 217.563,43 eura. Na ta potraživanja obračunava se i zakonska zatezna kamata od dospijeća do konačne isplate.

“Ovo je potraživanje Pošte, shodno njenim poslovnim knjigama, dok Viši sud, u krivičnom postupku, u prvostepenoj presudi zastupa stav da nije nastala šteta za Poštu Crne Gore kako je zakon definiše, već potraživanje iz ugovornog odnosa sa ZIB-om, iz sfere obligacionih odnosa”, naveli su iz kompanije.

Prema njihovom objašnjenju, sud je ukazao i na mogućnost potraživanja eventualnog duga kroz stečajni postupak pa je Viši sud prilikom donošenja odluke imao u vidu i činjenicu da je kompaniji isplaćen milion eura po aneksu ugovora, da je zadržala pravo svojine na zemljištu, kao i da poštansku djelatnost nesmetano obavlja u postojećem objektu koji nije uklonjen.

Pošta je prvostepenom presudom upućena da imovinsko-pravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku.

Iako potražuje milionski iznos, Pošta u izgradnju spornog objekta nije direktno ulagala novac, već je njen doprinos zajedničkom projektu bilo zemljište u centru Bara a Ugovorom o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog objekta, koji su Pošta i ZIB zaključili 11. jula 2008. godine, bilo je predviđeno da Pošti pripadne 30 odsto neto površine poslovnog i stambenog prostora, u protivvrijednosti koja nije mogla biti niža od 4.351.308,70 eura.

Pošta je ZIB-u prenijela pravo korišćenja parcele radi pribavljanja građevinske dozvole i realizacije projekta a redakciji su kazali da nemaju saznanja o tome koliko je novca uloženo u ovaj projekat jer Pošta nije bila investitor, već je njen jedini ulog u ovom privatno-javnom partnerstvu bilo zemljište za izgradnju objekta.

Naglasili su da pravo svojine na zemljištu i postojećem objektu predstavlja njihovo učešće u zajedničkoj izgradnji, ali priznaju da dugogodišnji zastoj u izgradnji onemogućava adekvatnu valorizaciju te imovine.

“Tačno je da objekat u ovoj fazi izgrađenosti, i s ovakvim zastojem u izgradnji, ne doprinosi adekvatnoj valorizaciji zemljišta”, naveli su u odgovoru.

Iz Pošte tvrde da su iscrpili sva raspoloživa pravna sredstva u parničnim postupcima, koji su pravosnažno okončani pred Privrednim sudom a posebno ukazuju presudu Privrednog suda od 21. februara 2020. godine, potvrđenu odlukom Apelacionog suda 13. oktobra iste godine, kojom je utvrđeno da je Pošta isključivi nosilac prava etažne svojine na poslovnom prostoru površine 329 kvadratnih metara.

Ipak, pravosnažno utvrđeno pravo svojine nije dovelo do završetka objekta, pa ostaje otvoreno pitanje kada će i na koji način taj prostor moći da bude priveden namjeni.

Na konkretno pitanje “Vijesti” o narednim koracima, pravnom i finansijskom planu za rješavanje problema i roku u kojem bi se moglo očekivati rješenje, iz Pošte nijesu naveli ni rok ni model za završetak izgradnje.

Umjesto toga, ponovili su da su pokrenuli sve raspoložive sudske postupke i da će pratiti dalji tok krivičnog procesa kao i da su posljednjih godina ulagali u adaptaciju postojećih objekata, uključujući Glavnu poštu u Baru, na kojoj su urađeni krovna izolacija i zamjena dotrajale PVC bravarije.

Iz Pošte nijesu precizirali da li će, nezavisno od ishoda krivičnog postupka, preduzimati nove korake radi utvrđivanja odgovornosti za dugogodišnji zastoj u izgradnji. Umjesto toga, pozvali su se na ranije pokrenute sudske postupke i saglasnosti Vlade za odluke koje su donosili u vezi s projektom.

Istakli su i da su za odluke u vezi s projektom tražili saglasnost Vlade Crne Gore, počev od odluke Odbora direktora Pošte od 21. januara 2008. godine o izgradnji stambeno-poslovnog objekta u Baru.

“Pošta Crne Gore je kroz pokrenute sudske postupke pred Privrednim sudom Crne Gore štitila svoje pravne interese, dok u krivičnom postupku, kao oštećena, ima mogućnost i pravo na postavljanje imovinsko-pravnog zahtjeva, što je i učinila”, saopštili su.

Dodali su da je potrebno sačekati pravosnažnost presude Višeg suda u Podgorici. U međuvremenu, objekat čija je izgradnja ugovorena prije 18 godina ostaje nedovršen, uprkos višegodišnjim sudskim postupcima.