12.10.2026. 20:42h
Evropa ne treba da posmatra Zapadni Balkan samo kroz njegove probleme i nedovršene poslove. Ovaj region može ponuditi znanje, kreativnost i istraživački potencijal koji su potrebni cijelom kontinentu. Uostalom, Zapadni Balkan nije predvorje Evrope. On je njen dio.
To je poručio rektor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vladimir Božović na otvaranju Desete zajedničke naučne konferencije Berlinskog procesa, koja je danas počela u Podgorici i okupila više od 60 učesnika iz 16 zemalja, među kojima su predstavnici naučnih akademija, univerziteta i istraživačkih organizacija Zapadnog Balkana i Evrope.
"Tema ove konferencije glasi: Zapadni Balkan u Evropi: Ljudi – Inovacije – Transformacija. Redosljed ovih riječi nije slučajan. Na prvom mjestu su ljudi. Nijedna tehnologija nema smisao sama po sebi i nijedna se institucija ne mijenja sama od sebe. Iza svake inovacije stoji čovjek koji je bio spreman da posumnja u poznato, postavi novo pitanje i zakorači u prostor u kojem odgovori još nijesu izvjesni. Zapadnom Balkanu takvih ljudi ne nedostaje. Imamo darovite studente, ozbiljne istraživače i dobre ideje. Ono što nam često nedostaje jeste dovoljno prostora da ih povežemo, podržimo i pretvorimo u snagu koja mijenja društvo", naveo je Božović.
Pozdravljajući učesnike, on je, prema saopštenju UCG, istakao da je posebna čast što se deseto, jubilarno izdanje konferencije održava u Podgorici, u godini u kojoj Crna Gora predsjedava Berlinskim procesom. Naglasio je i značaj činjenice da su UCG i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) domaćini istaknutim predstavnicima naučne i akademske zajednice koji oblikuju naučni i obrazovni prostor regiona.
"Naš zadatak nije samo da obrazujemo mlade ljude koji će biti konkurentni svuda u svijetu. Moramo stvarati uslove u kojima će oni poželjeti da svoje znanje, ambicije i profesionalni život vežu i za ovaj region“, kazao je rektor.
Zaključio je da deset održanih konferencija već predstavlja ozbiljnu tradiciju, ali da se njena prava vrijednost neće mjeriti brojem skupova i usvojenih zaključaka, već onim što će nastati između tih susreta – novim projektima, partnerstvima i odlukama zasnovanim na znanju.
Na svečanom otvaranju, kako je saopšteno, govorili su i predsjednik CANU Ljubiša Stanković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, rukovoditeljka Programskog odjeljenja Savjeta za regionalnu saradnju Danijela Gačević i predsjednica Njemačke nacionalne akademije nauka Leopoldina Betina Rokenbah.
Stanković je istakao je značaj Berlinskog procesa za jačanje naučne i akademske saradnje.
"Berlinski proces se potvrdio kao esencijalna platforma za premošćavanje granica putem znanja, istraživanja i međusobnog povjerenja. Nigdje ta misija nije od veće važnosti nego u oblastima nauke i visokog obrazovanja, budući da oni govore univerzalnim jezikom koji prevazilazi administrativne granice, podstiče kritički dijalog i izgrađuje trajna partnerstva", kazao je on.
Jakšić-Stojanović je istakla da moto crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom „Region u pokretu – upravljanje promjenama“ odražava duh konferencije. Odražava i, dodala je, opredijeljenost Vlade Crne Gore za razvoj društva zasnovanog na znanju, unapređenje naučnoistraživačkog rada, jačanje veza nauke i privrede i aktivnije učešće domaćih institucija u međunarodnim istraživačkim programima.
"Zapadni Balkan, i Crna Gora u njemu, ostaju aktivni sudionici i kreatori evropskih tokova, generatori novih ideja, kreatori konkretnih inicijativa koje će dodatno ojačati obrazovni, istraživački i inovacioni ekosistem Zapadnog Balkana i omogućiti njegovu bržu integraciju u Evropski obrazovni i istraživački prostor", kazala je ministarka.
Rokenbah je kazala da nauka, zahvaljujući svom međunarodnom karakteru, doprinosi jačanju evropske saradnje i u uslovima političkih tenzija, naglašavajući važnost očuvanja njene autonomije, zasnovane na zajedničkim principima i vrijednostima.
Gačević je naglasila da je smanjenje razvojnog jaza između Zapadnog Balkana i Evrope neraskidivo povezano sa napretkom u oblasti znanja i inovacija.
"Zapadni Balkan ne može smanjiti razvojni jaz u odnosu na Evropu bez smanjenja jaza u znanju i inovacijama. Snažniji univerziteti, bolje veze između istraživanja i privrede i vještine usklađene sa promjenama na tržištu rada od suštinskog su značaja. Regionalna saradnja može nam pomoći da brže napredujemo i pretvorimo znanje i inovacije u stvarne pokretače rasta i evropskih integracija", poručila je ona.
Konferencija potvrđuje zajedničku posvećenost organizatora i učesnika evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana i uključivanju njegovog obrazovnog, naučnog i istraživačkog prostora u evropske politike i programe, i prije formalnog pristupanja Evropskoj uniji, zaključeno je u saopštenju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
