20.10.2026. 06:40h
Najveći talas građanskih nemira u Francuskoj posljednjih godina dodatno je produbio krizu u kojoj predsjednik Emanuel Makron dočekuje posljednje mjesece mandata, razotkrivajući nemoć lidera koji pokušava da obuzda nezadovoljstvo građana, a na raspolaganju ima sve manje novca, sve slabiji politički uticaj i sve teže održava javni red, ocjenjuje Rojters.
Nasilni neredi koji su u subotu zahvatili Francusku, ostavljajući za sobom opljačkane prodavnice, zapaljene zgrade i oštećene javne ustanove, predstavljaju možda najteži izazov u završnici Makronovog mandata, navodi britanska agencija. Predsjednik se suočava sa zemljom čiji građani traže sve više od države koja više nema sredstava da im mnogo toga pruži.
Makron je došao na vlast prije gotovo deset godina, obećavajući da će iz temelja promijeniti okoštalu francusku političku klasu, ubrzati ekonomske reforme i obnoviti autoritet države snažnijim predsjedničkim vođstvom. Umjesto toga, svega šest mjeseci prije isteka mandata, postao je praktično predsjednik bez stvarne političke moći, na čelu zemlje zaglavljene u političkoj blokadi, suočene s ozbiljnim finansijskim pritiscima i nemirima koji su razotkrili granice državnog autoriteta.
Za razliku od pobune Žutih prsluka 2018. i 2019. godine, kada je Makron pokušao da ublaži nezadovoljstvo građana ustupcima vrijednim milijarde eura, sada mu, zbog teškog stanja javnih finansija i duboko podijeljenog parlamenta, na raspolaganju stoji veoma malo mogućnosti za djelovanje.
Sadašnji talas nezadovoljstva počeo je protestima srednjoškolaca zbog nedostatka nastavnika i loših uslova u školama, a potom prerastao u širi pokret protiv rasta troškova života i slabljenja javnih usluga. Demonstracijama su se pridružili sindikati, zaposleni u javnom sektoru i dio nekadašnjih učesnika protesta Žutih prsluka.
Prema podacima francuskih vlasti, na protestima širom zemlje u subotu je učestvovalo oko 550.000 ljudi, dok su organizatori procijenili da ih je bilo 800.000, prenio je AP. Iako je većina demonstranata protestovala mirno, skupove su u brojnim gradovima obilježili nasilni sukobi, pljačke i paljevine.
Za razliku od pobune Žutih prsluka 2018. i 2019. godine, kada je Makron pokušao da ublaži nezadovoljstvo građana ustupcima vrijednim milijarde eura, sada mu, zbog teškog stanja javnih finansija i duboko podijeljenog parlamenta, na raspolaganju stoji veoma malo mogućnosti za djelovanje
Čak i nekadašnji Makronovi saveznici sada ga otvoreno i oštro kritikuju, smatrajući da je za sadašnju političku blokadu u zemlji odgovorna njegova odluka da 2024. godine raspiše vanredne parlamentarne izbore, čime je oslabio sopstveni autoritet.
"Kraj ovog mandata je spora agonija", napisao je na mreži Iks Loik Kervran, bivši poslanik iz Makronovog političkog tabora. "Predsjednik je paralisao zemlju apsurdnom odlukom da 2024. raspusti parlament. To je vjerovatno najgora odluka u istoriji Pete republike."
Nemiri bi mogli da idu naruku liderki krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, koja je već favorit u trci za predsjedničke izbore 2027. godine. Kako ocjenjuje Rojters, ona bi mogla politički da profitira i od nezadovoljstva građana zbog pada životnog standarda i od straha za javnu bezbjednost koji je izazvalo nasilje tokom vikenda.
"Le Pen više ne mora ni da troši novac na izbornu kampanju", rekao je za Rojters Žan-Batist Moro, još jedan bivši poslanik iz Makronovog tabora. "Pred njom nije samo otvoren put – to je auto-put sa šest traka."
Le Pen se u nedjelju obratila naciji video-porukom, predstavljajući Makronovu vlast kao režim koji se urušava, a sebe kao osobu sposobnu da ponovo uspostavi red.
Kada se Makron kasnije obratio naciji, nije ponudio mnogo konkretnih mjera, niti je proglasio vanredno stanje. Dok je govorio, pljačke su se nastavljale drugu noć zaredom, uključujući bogate pariske četvrti, zbog čega je njegov premijer Sebastijan Lekorni juče najavio uvođenje policijskog časa u pojedinim područjima.
Njegov govor nije zadovoljio ni političke protivnike ni nekadašnje saveznike. Bivši premijer Eduar Filip, koji se sada priprema za sopstvenu predsjedničku kandidaturu, nije štedio kritike.
"Gospodine predsjedniče, slušao sam Vas sinoć", napisao je na mreži Iks "Kao i milioni Francuza, više bih volio da sam čuo konkretne odluke i inicijative za ponovno uspostavljanje reda."
"Našoj zemlji je potrebno čvrsto vođstvo", dodao je.
Međutim, kako piše Rojters, i Filip se teško oslobađa tereta nekadašnje bliskosti s Makronom, a najnovije ankete pokazuju da ga radikalno ljevičarski političar Žan-Lik Melanšon neznatno prestiže u trci za plasman u drugi krug predsjedničkih izbora. Prema anketama, takav rasplet bi gotovo izvjesno donio pobjedu Marin Le Pen.
Sve glasniji pozivi Makronu da ode prije isteka mandata
Iz Makronovog kabineta juče je saopšteno da je predsjednik odbio ostavku ministra unutrašnjih poslova i naložio preispitivanje očiglednih propusta u prikupljanju obavještajnih podataka i pripremljenosti policije, što je dodatno pojačalo utisak da vlast teško uspijeva da ponovo uspostavi kontrolu nad situacijom.
Nemiri su uznemirili i investitore. Tržišni analitičari upozoravaju da nasilje donosi dodatni politički rizik u trenutku kada je Francuska već pod pritiskom zbog sve većeg javnog duga i teškoća u smanjivanju jednog od najvećih budžetskih deficita u eurozoni.
Prema predlogu budžeta za 2027. koji je predstavila francuska vlada, planirane su mjere za konsolidaciju javnih finansija vrijedne ukupno 54 milijarde eura, od čega 43 milijarde čine nove mjere. Cilj je da se javni deficit, koji bi ove godine trebalo da dostigne 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), naredne godine smanji na pet odsto. Plan predviđa ograničavanje državne potrošnje i dodatne prihode, u trenutku kada demonstranti zahtijevaju poboljšanje životnog standarda i veća ulaganja u javne usluge.
Predsjednik se tako našao u procjepu između finansijskih tržišta, koja zahtijevaju ograničavanje državne potrošnje, i demonstranata koji traže upravo suprotno.
Uprkos pozivima političkih protivnika da ostane u Francuskoj, Makron je juče doputovao u Kuvajt, u okviru turneje po zemljama Persijskog zaliva za koju tvrdi da će pomoći u obezbjeđivanju snabdijevanja gorivom i ublažavanju ekonomskih pritisaka koji su doprinijeli omasovljavanju protesta.
Putovanje, međutim, nosi političke rizike jer dodatno učvršćuje utisak da je predsjednik izgubio dodir s raspoloženjem javnosti. Fotografije Makrona i njegove supruge Brižit na koncertu Selin Dion u petak uveče, svega nekoliko sati prije izbijanja nemira, izazvale su podsmijeh na društvenim mrežama i postale zgodan povod za kritičare koji ga predstavljaju kao lidera koji ne razumije ozbiljnost situacije u zemlji.
Koliko je razočarenje duboko čak i u dijelu njegovog političkog tabora pokazuje to što su pojedini bivši saveznici počeli otvoreno da razmatraju mogućnost da Makron napusti funkciju prije isteka mandata. Žan-Batist Moro, koji je u nedjelju razgovarao s predsjednikom, rekao je da ga je pozvao da pripremi uredno i organizovano prijevremeno povlačenje s vlasti, kako bi se prevazišla sadašnja politička blokada i izbjeglo još šest mjeseci stagnacije.
"On ne želi da odustane, to nije u njegovoj prirodi. Ali upravo bi to trebalo da uradi za dobro zemlje", rekao je Moro.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
