Ilustracija, Foto: Shutterstock
Kvalitet sna ne zavisi samo od večernje rutine, temperature u sobi i vremena provedenog pred ekranom. Nova studija objavljena u časopisu Nature Health ukazuje da bi i sastav hrane tokom dana mogao biti povezan s onim što se dešava iste noći: veći udio vlakana i raznovrsnija biljna hrana pratili su nešto povoljniju strukturu sna i niži prosječni noćni puls.
Istraživači su analizirali 4.793 noći tokom kojih su učesnici u stvarnim životnim uslovima bilježili šta jedu, dok su nosivi uređaji pratili faze sna. Danima s većom gustinom vlakana slijedilo je, u prosjeku, nešto više dubokog i REM sna, manje lakog sna i niža srčana frekvencija tokom noći. Promjene su bile mjerljive, ali male: riječ je o manje od jednog procentnog poena više dubokog ili REM sna, pa rezultate ne treba tumačiti kao recept za trenutno „popravljanje” sna.
Važno je i kako je istraživanje urađeno. Autori su koristili statističke metode kojima su pokušali da odvoje uticaj prethodnog sna i ishrane, ali ovo nije bio randomizovani eksperiment u kojem su ljudima unaprijed određeni obroci. Zbog toga studija pokazuje uvjerljivu povezanost, ne i konačan dokaz da će dodatna porcija vlakana baš svakome iste noći produžiti duboki san. Procjene faza sna sa nosivih uređaja takođe nijesu isto što i mjerenje u laboratoriji za spavanje.
Nalazi ipak nude razuman praktični pravac, jer se poklapaju sa širim preporukama za zdravu ishranu. Umjesto traženja jedne „namirnice za san”, korisnije je tokom dana kombinovati različite izvore vlakana: povrće, voće, pasulj, sočivo, zob, druge integralne žitarice, orašaste plodove i sjemenke. Takva promjena može biti sasvim obična: dodati mahunarke ručku, zamijeniti dio rafinisanih žitarica integralnim ili uz obrok pojesti voće umjesto slatkiša.
Studija je zabilježila i zanimljivu nijansu o vremenu obroka. Veći dio dnevne energije unesen u šest sati prije spavanja bio je povezan s nekoliko minuta dužim snom, ali i nešto višim noćnim pulsom. To nije dokaz da je obilna kasna večera dobra za san. Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv i dalje savjetuje izbjegavanje velikih i teških obroka u nekoliko sati pred odlazak u krevet, naročito ako izazivaju gorušicu, nelagodu ili buđenje.
Najpraktičnija poruka je zato umjerena: kvalitet dnevne ishrane možda se odražava i na istu noć, ali vlakna nijesu terapija za nesanicu. Povećavajte ih postepeno i uz dovoljno tečnosti, jer nagli skok može izazvati nadutost i gasove. Ako teško uspavljivanje, često buđenje, glasno hrkanje ili dnevna pospanost traju, uzrok ne treba tražiti samo u večeri nego razgovarati sa ljekarom.
Članak pripremljen uz podršku AI alata.
Pogledajte još:
