Đaci bi zdravije i jeftinije užine

Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola u Baru realizuje projekat „STEM Food Lab - Zdravi obroci budućnosti“, koji je podržalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija finansijskim sredstvima u iznosu od 5.000 eura pa kroz istraživanje prehrambenih navika učenika, analizu popularnih obroka i osmišljavanje njihovih zdravijih verzija, škola povezuje znanja iz različitih oblasti sa svakodnevnim životom mladih.

Istraživanje, koje je sprovedeno u toj školi, a u kojem su učestvovala 332 učenika od ukupno 610 učenika škole donosi odgovore na pitanja koliko učenici jedu tokom školskog dana, šta najčešće biraju, koliko novca izdvajaju za hranu i kakve bi zdravije obroke voljeli da imaju u školi.

Rezultati, kako su „Vijestima“ kazali iz škole, pokazuju da se prehrambene navike mladih oblikuju pod uticajem više faktora, među kojima su ukus, cijena i dostupnost hrane a odgovori učenika ukazuju na interesovanje za mogućnost kupovine hrane u školi i za zdravije verzije jela koja već rado jedu.

Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja, kako su naveli, odnosi se na svakodnevnu potrošnju jer je oko 43 odsto nketiranih učenika navelo da tokom školskog dana za hranu i piće izdvaja najmanje četiri eura, dok je petina učenika navela potrošnju veću od pet eura dnevno.

Kad je riječ o izboru hrane, među najčešće navedenim obrocima izdvajaju se sendviči, a slijede peciva i kroasani, palačinke, pomfrit, pica i giros ili kebab. Voće, salate, jogurt i kefir rjeđe su zastupljeni među odgovorima učenika.

Učenici su naveli i da hranu najčešće nabavljaju u objektima brze hrane, prodavnicama i pekaram pa ovi podaci predstavljaju važnu polaznu osnovu za razmatranje načina na koji bi zdraviji obroci mogli postati dostupniji mladima, uz uvažavanje njihovih navika i mogućnosti.

Istraživanje je pokazalo i da postoji značajno interesovanje za mogućnost kupovine hrane i pića u školi, mimo automata pa je takvu opciju u određenoj mjeri podržalo je 270 učenika, odnosno oko 81 osdsto ispitanih. Više od polovine anketiranih navelo je da bi ovu mogućnost koristilo svakodnevno.

„Za učenike, međutim, nije važna samo dostupnost hrane. Na pitanje šta najviše utiče na njihov izbor tokom dužeg odmora, najčešće su navodili ukus, cijenu i brzinu odnosno dostupnost hrane. Važno im je i da obrok bude dovoljno zasitan“, poručili su iz Ekonomsko-ugostiteljske škole.

Ovi odgovori, po njivom riječima, ukazuju na to da zdraviji obroci imaju veće šanse da postanu dio svakodnevnih navika mladih ukoliko su istovremeno ukusni, pristupačni i praktični za konzumiranje tokom školskog dana.

Učenici su u istraživanju iskazali i šta za njih znači zdravija verzija omiljenog obroka pa je među najčešće isticanim karakteristikama bili su veći udio kvalitetnih proteina, manje masnoće i više povrća a navodili su i svježe sastojke, više voća i manje dodatog šećera.

Govoreći o proizvodima koje bi željeli da učenici ugostiteljskih smjerova pripreme u zdravijoj verziji, među odgovorima su se izdvojili sendviči, pice, giros i tortilje.

„Ovakvi odgovori pokazuju da ideja zdravije ishrane ne mora da podrazumijeva odustajanje od omiljenih jela. Naprotiv, ona može biti prilika da se poznati ukusi i popularni obroci unaprijede kvalitetnijim sastojcima i uravnoteženijim načinom pripreme“, naveli su iz škole.

Projekat „STEM Food Lab – Zdravi obroci budućnosti“ te srednje škole u Baru osmišljen je kroz tri faze pa je prva obuhvatila je istraživanje prehrambenih navika učenika tokom školskog dana.

U drugoj fazi analizirani su prikupljeni podaci i razvijane ideje za zdravije verzije popularnih jela i recepata dok t reća faza podrazumijeva izradu veb-sajta na kojem će biti predstavljeni rezultati istraživanja i sadržaji nastali tokom projekta

Koordinatorka projekta je Teodora Dević, master pedagogije, a mentorski tim čine Jovana Milašević, nastavnica ekonomije, Milica Radonjić, nastavnica ugostiteljstva i turizma, i Dragica Radović, nastavnica teorije hrane.