Medenica: Crnogorsko pozorište nema vidljivost koju bi zasluživalo...

medenica, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Prvi Šoukejs crnogorskog pozorišta već je donio konkretne rezultate: dvije predstave dobile su pozive na međunarodne festivale, crnogorska scena dobila je prostor u evropskim stručnim publikacijama, a u pripremi je i knjiga o savremenom crnogorskom pozorištu na njemačkom jeziku.

"Pouzdano tvrdim da crnogorsko pozorište nema vidljivost koju bi zasluživalo na osnovu svoje umjetničke vrijednosti", kazao je za Boje jutra na Televiziji Vijesti, teatrolog Ivan Medenica, inicijator prvog Šoukejsa.

Održan u maju, Šoukejs je okupio oko 40 stučnjaka iz gotovo isto toliko zemalja, među kojima su bili kritičari, novinari, direktori pozorišta i selektori međunarodnih festivala. Za razliku od klasičnog festivala, cilj ovog formata nije samo predstavljanje predstava domaćoj publici, već uspostavljanje kontakata koji vode ka međunarodnim gostovanjima, koprodukcijama i novim saradnjama.

Predstava "Smrt u Dubrovniku" nezavisne kompanije "Prazan prostor" otvorila je Sarajevski festival u septembru, dok plesna predstava "Koliko do kraja", u koprodukciji baletske kompanije Balo i Crnogorskog narodnog pozorišta, odlazi na festival koji će se održati u Istanbulu. O crnogorskom pozorištu pisali su i stručni mediji u više evropskih zemalja.

"Do sada ste znali za Crnu Goru kao turističku destinaciju, od sada možete da je znate i kao pozorišnu", poruka je koja, prema Medenici, najbolje sumira učinak Šoukejsa.

Među važnim rezultatima je i inicijativa za objavljivanje knjige o savremenom crnogorskom pozorištu, od 1996. do 2026. godine, na njemačkom jeziku, kod uglednog berlinskog izdavača. Plan je da publikacija bude predstavljena na Sajmu knjiga u Lajpcigu.

Osim međunarodne vidljivosti, selekcija prvog Šoukejsa pokazala je i koje teme zaokupljaju savremeno crnogorsko pozorište. U prvom planu našli su se položaj žene, feminističko preispitivanje patrijarhalnih obrazaca i suočavanje s ratnom prošlošću.

Temu položaja žene u društvu i istoriji otvaraju predstave "Virđina" Kraljevskog pozorišta Zetski dom, "Medeja" Crnogorskog narodnog pozorišta i "Jelena Savojska" nezavisne trupe Korifej iz Kolašina.

S druge strane, suočavanje s odgovornošću za ratove devedesetih posebno dolazi do izražaja u predstavi "Smrt u Dubrovniku", koja tematizuje granatiranje Dubrovnika i učešće crnogorskih snaga u tome, kao i u predstavi o zločinu u Štrpcima, u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta.

"Pozorište ne treba samo da predstavlja uljepšanu sliku o jednom društvu, nego i njegovu kritičku refleksiju", istakao je Medenica, ocjenjujući da je važno što se crnogorska scena suočava i s pitanjima koja zadiru u njeno društveno i istorijsko nasljeđe.

Medenica smatra da međunarodno pozicioniranje ne podrazumijeva samo izvođenje predstava u inostranstvu, već i stvaranje konteksta koji stranoj publici omogućava da razumije teme, društvene okolnosti i umjetničke postupke iz kojih one nastaju.

"Važno je napraviti balans između onoga što mislimo da stranci očekuju od naše kulture i njihove potrebe za nečim što je autentičan izraz", ocijenio je on.

Ideja o Šoukejsu nastala je iz uvjerenja da crnogorska scena ima šta da ponudi međunarodnoj publici, ali da joj nedostaju vidljivost i djelotvornije korišćenje postojećih međunarodnih kontakata. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

Da bi početni uspjeh prerastao u dugoročnu saradnju, neophodni su kontinuitet, veća otvorenost prema međunarodnoj razmjeni i spremnost da se domaća produkcija sagleda izvan sopstvenog kulturnog kruga.

"Kad mi sami sebe procjenjujemo, uvijek ispadne: ja tebi serdare, ti meni vojvodo. Ali kad dođe neko iz Argentine, Tajlanda ili Njemačke, on nema nikakvog razloga za to", slikovito je poručio Medenica.

Zato je jedan od važnih ciljeva Šoukejsa upravo da razbije domaći kulturni "balon" i omogući objektivniju procjenu kvaliteta crnogorskog pozorišta, ali i otvori prostor za njegov dalji razvoj na međunarodnoj sceni.