20.10.2026. 08:09h
Iako se spor Hrvatske i Slovenije, koji se prvenstveno odnosio na granicu, razlikuje od otvorenih pitanja Hrvatske i Crne Gore, njihovo iskustvo pokazuje da uslovljavanje jedne članice Evropske unije (EU) može usporiti evropski put kandidata, ali da se rješenja mogu pronaći kroz dijalog, dobru volju i podršku drugih članica.
To proizilazi iz odgovora analitičara berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), Adnana Ćerimagića na pitanja "Vijesti" mogu li se uporediti uslovljavanja Slovenije prema Hrvatskoj prije njenog ulaska u EU i otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore, te postoji li rizik da ona postanu politički uslov za završetak crnogorskih pregovora sa EU.
"Želio bih prvo da jedno bude jasno: bez saglasnosti svih 27 država članica EU i njihovih vlada, te na kraju i ratifikacije pristupnog ugovora u parlamentima svih članica, Crna Gora neće postati članica EU. To poziciju svake pojedinačne članice čini jačom i stvara polugu prema Crnoj Gori, koja želi u klub. Ali ta poluga djeluje samo ako vlada, parlament i javnost u Crnoj Gori vjeruju da je članstvo moguće i da je, uslovno rečeno, nadohvat ruke", istakao je Ćerimagić
On je kazao da je, u tom smislu, spor Slovenije i Hrvatske koristan, ne kao poređenje, nego kao pouka.
"Pokazuje koliko daleko uslovljavanje od strane jedne članice može odvući i odgoditi proces, kao što je bio slučaj s Hrvatskom u odnosu na Sloveniju. Ali pokazuje i da se, kada se pregovori vode u dobrom duhu i kada dio drugih članica stanu iza procesa, kako je tada i bilo, rješenje za bilo koji problem može pronaći", rekao je Ćerimagić.
On je naglasio da je samo poređenje problema iz dva slučaja problematično, navodeći da je riječ o potpuno različitom kontekstu, potpuno različitoj političkoj stvarnosti i potpuno različitim odnosima između dvije zemlje.
"Spor Hrvatske i Slovenije ticao se prije svega granice; otvorena pitanja Hrvatske i Crne Gore druge su prirode. Prenosiv nije sadržaj, nego mehanizam: činjenica da se rješenje može naći kada se razumije poluga svake članice i kada postoje prijatelji i kandidata i zemlje koja tu polugu koristi", naglasio je Ćerimagić.
Sporovi između Slovenije i Hrvatske prije ulaska Hrvatske u EU odnosili su se prvenstveno na granična pitanja, dok su otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore znatno šire prirode i obuhvataju ratno nasljeđe, brod "Jadran", obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu, nestale osobe i imovinske odnose.
Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) početkom oktobra poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka.
"Ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko sedmica je, po mom mišljenju, vrlo odgovorno ponašanje Podgorice, barem sa strane vlade i predsjednika nismo vidjeli nikakav pokušaj daljnje eskalacije, ali i znake dobre volje. Istovremeno, par članica EU pokazalo je interes da podrži proces. Hrvatska je, s druge strane, vrlo jasno kazala gdje stoji i šta očekuje", kazao je Ćerimagić.
On je istakao da je sada važno da se u to uđe u dobrom duhu i možda uz pomoć još nekoliko država, te da se radi na konkretnim rješenjima, bez previše emocija i bez eskalacije, posebno u javnosti.
"S fokusom na ono što je na kraju nagrada: bolji bilateralni odnosi između dvije susjedne zemlje, Hrvatske i Crne Gore, i potencijalno članstvo Crne Gore u EU", rekao je Ćerimagić.
Pantelić: Slovenci nisu imali ambiciju da nameću svoje viđenje istorije
Novinar i geopolitički komentator, Željko Pantelić, kazao je za "Vijesti" da su, generalno, Slovenci imali samo dva cilja: da obezbijede direktan izlaz u međunarodne vode u Piranskom zalivu i pojedina veoma sitna kopnena granična pitanja koja su riješena u njihovu korist.
"Glavna razlika je što Slovenci nisu imali ambiciju da nameću svoje viđenje istorije i da se miješaju u unutrašnje stvari Hrvatske", kazao je Pantelić.
Slovenija je 2008. godine blokirala dio hrvatskih pristupnih pregovora sa EU zbog neriješenog graničnog spora, prvenstveno oko Piranskog zaliva i pristupa otvorenom moru. Sporazum o arbitraži postignut je 2009. godine, nakon čega su hrvatski pregovori odblokirani. Arbitražni sud je 2017. donio odluku o granici, ali Hrvatska je odbila da je prihvati, dok je Slovenija insistirala na njenoj primjeni, pa spor ni do danas nije konačno riješen.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratska narodna partija).
Zbog toga je Zagreb, krajem januara 2025, blokirao Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Tada su počeli bilateralni razgovori ministarstava spoljnih poslova dvaju država o otvorenim pitanjima.
Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja postoji napredak "u milimetrima". Da bi odblokirao poglavlje, Zagreb traži rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru... Osim Poglavlja 31, Zagreb je u julu Crnoj Gori blokirao i Poglavlje 14 (Saobraćajna politika).
Vlada Hrvatske je u decembru prošle godine formirala Povjerenstvo (komisiju) za rješavanje pitanja povrata školskog broda "Jadran" i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom, dok je crnogorska izvršna vlast početkom maja ove godine donijela odluku o formiranju Komisije za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa školskog broda "Jadran" kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, na čijem čelu je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).
Komisije su se prvi put sastale u Zagrebu početkom oktobra, kada su crnogorski predstavnici poručili da Crna Gora ostaje pri stavu o vlasništvu nad brodom, uz poruku da dalji razgovori i razmatranje dokumentacije treba da doprinesu pronalaženju održivog rješenja kroz konstruktivan dijalog.
Skupština je prethodne sedmice usvojila izmjene Zakona o sportu koje predviđaju da se nazivi sportskih objekata u državi mogu vezati za grad u kom se taj objekat nalazi, datum od posebnog značaja za tu opštinu ili za ličnost od čije je smrti proteklo najmanje 40 godina - čime se otvara mogućnost da Vlada na taj način izmijeni ime bazena "Zoran Džimi Gopčević" u Kotoru, što je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.
Istog dana Skupština je usvojila i izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
