Nikolić: Hibridne prijetnje biće sve veće kako se budemo...

Hibridne prijetnje biće sve veće kako se budemo približavali izborima naredne godine, kazao je Miloš Nikolić, vršilac dužnosti generalnog direktora za NATO i bezbjednosnu politiku u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, govoreći na panelu "Čuvajući uporište: NATO, Evropa i cijena bezbjednosti" na To Be Secure Forumu koji se danas održava u Budvi.

Nikolić je kazao da bezbjednost ima svoju cijenu i da se ulaganja u odbranu više ne mogu odlagati. Kako je naveo, članice NATO-a dogovorile su povećanje izdvajanja za odbranu, a cilj je da izdvajanja za osnovne odbrambene potrebe dostignu 3,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) do 2035. godine, uz dodatna ulaganja u aktivnosti povezane sa odbranom, kako bi ukupna izdvajanja dostigla pet odsto BDP-a.

Govoreći o doprinosu Crne Gore Alijansi, Nikolić je kazao da Crna Gora učestvuje u NATO misijama i operacijama, od Letonije i Bugarske do misije KFOR na Kosovu, čime doprinosi zajedničkim naporima u očuvanju bezbjednosti na teritoriji Alijanse.

On je naglasio da doprinos Crne Gore NATO-u prevazilazi broj vojnika i visinu budžetskih izdvajanja, ističući značaj aktivnog učešća u kreiranju politika, posebno kada je riječ o Zapadnom Balkanu.

"Postoji dosta oblasti u kojima bi Crna Gora mogla biti aktivnija, kako kroz finansijski segment tako i na političkom nivou. Ipak, cijenim da ono što radimo u proteklih devet godina potvrđuje da smo aktivan učesnik i odgovorna članica NATO-a", poručio je Nikolić.

Govoreći o hibridnim prijetnjama, na koje zvaničnici svakodnevno upozoravaju, Nikolić je kazao da one postaju svakodnevica u Evropi, i to u svim državama bez izuzetka. Ocijenio je da očekuje da će hibridne prijetnje biti sve veće kako se budemo približavali izborima.

"Vidljiva je eskalacija hibridnih napada iz Rusije i primjetna je ista matrica hibridnog djelovanja. Crna Gora nije izuzetak, a našu situaciju dodatno otežava to što taj hibridni uticaj ne dolazi samo iz Rusije nego i iz regiona. Slučaj protjerivanja pripadnika propagandne mreže 'Ribar', koja je imala plan da plasira dezinformacije o odluci o uvođenju viza ruskim državljanima, pokazuje da je Crna Gora u kontinuitetu izložena hibridnim prijetnjama, a sjetićemo se u tom kontekstu i izbora i procesa pristupanja NATO-u", podsjetio je Nikolić.

On je kazao i da ne treba da nas iznenade hibridni napadi, ali da zemlja preduzima određene aktivnosti kako bi unaprijedila zakonodavni i institucionalni okvir za odgovor na njih.

"Osim 'Ribara', imali smo i slučaj samita Zapadni Balkan u Tivtu, a hibridne prijetnje biće sve veće kako se budemo približavali izborima naredne godine", ocijenio je Nikolić.

Federika Manđameli, menadžerka programa i saradnica za javne politike u GLOBSEC-u, ocijenila je da se Evropa nalazi u novoj fazi bezbjednosne politike, u kojoj će morati da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu zbog promjena u američkoj spoljnoj politici.

Ona je na panelu istakla da zahtjev Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da evropske članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu nije nov, ali da je sada postao još izraženiji.

"Iako će američka podrška i dalje biti ključna u oblastima poput nuklearnog odvraćanja, razmjene obavještajnih podataka, komandovanja i kontrole, kao i vazdušnih kapaciteta, Evropa mora ubrzati razvoj sopstvenih vojnih sposobnosti", rekla je Manđameli.

Ona je naglasila da se kredibilitet evropske odbrane neće mjeriti samo obećanim izdvajanjima već i konkretnim rezultatima, uključujući proizvodnju municije, jačanje logistike i razvoj vojnih kapaciteta. Ukazala je i na to da bi smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi značilo da evropske države moraju preuzeti dio odgovornosti koju su do sada imale SAD.

Prema njenim riječima, dodatni izazov predstavlja činjenica da američka podrška sve više zavisi od spremnosti saveznika da doprinesu američkim vojnim operacijama, uključujući pružanje logističke podrške i pristup vojnim bazama.

"Ključno pitanje za Evropu nije da li može razviti potrebne odbrambene kapacitete, već koliko brzo to može učiniti. Međunarodni bezbjednosni poredak nepovratno se mijenja i evropske države moraju biti spremne za dugoročno nestabilno okruženje, uz kontinuirano povećanje ulaganja u odbranu i jačanje evropske odbrambene industrije", ocijenila je Manđameli.

Odgovarajući na pitanje koliko bi Ukrajina izdržala bez američke pomoći, Manđameli je ocijenila da bi dalje smanjenje američke podrške Ukrajini, naročito u oblasti obavještajnih podataka i satelitskih kapaciteta, moglo ozbiljno da oslabi njene odbrambene sposobnosti i dovede do dodatnih ljudskih gubitaka.

Istovremeno, upozorila je da ova zavisnost predstavlja dugoročan bezbjednosni izazov i za Evropu, koja će morati da ubrza razvoj sopstvenih kapaciteta.

Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine (BiH), ocijenio je da BiH ima dobru saradnju sa NATO-om, iako je u prethodnom periodu bilo izazova u međusobnim odnosima, prije svega zbog nedostatka direktne komunikacije, što je povremeno dovodilo do nesporazuma.

Goganović je naglasio i značaj usvajanja Programa reformi, dokumenta koji definiše okvir saradnje BiH sa Alijansom, ali i doprinosi jačanju odbrambenih kapaciteta zemlje, uključujući sposobnost pružanja pomoći građanima u slučaju prirodnih nepogoda.

Govoreći o izdvajanjima za odbranu, ukazao je na to da BiH trenutno izdvaja manje od jedan odsto BDP-a, pri čemu se oko 92 odsto budžeta troši na plate zaposlenih. Naveo je da je tokom nedavne posjete NATO-u upućena jasna poruka da se očekuje povećanje budžeta za odbranu, što će, kako je rekao, predstavljati jedan od izazova u narednom periodu.

Prema njegovim riječima, napredak u tom procesu zavisi i od formiranja vlasti na nivou entiteta Republike Srpske i Federacije BiH, što je preduslov za uspostavljanje Savjeta ministara i otvaranje razgovora o budžetu.

Osvrćući se na političku i bezbjednosnu situaciju u toj zemlji, Goganović je kazao da su odgovornost domaćih lidera i angažman međunarodnih aktera doprinijeli sprečavanju da politička kriza u toj zemlji preraste u bezbjednosnu krizu. Istakao je da je za očuvanje mira neophodno dosljedno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, što, kako je naveo, očekuje i od domaćih i od međunarodnih aktera.

"Mirna i stabilna BiH doprinosi miru i stabilnosti na cijelom Zapadnom Balkanu", poručio je Goganović.