Šćepanović: Identifikovana osoba koja je pod drugim imenom...

Policija je identifikovala osobu koja je pod drugim imenom prijavila da odbornik Demokratske narodne partije (DNP) u Pljevljima Dragiša Kljajević posjeduje nelegalno oružje, prikupila obavještenje od nje i upoznala državnog tužioca, koji se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela.

To je na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu saopštio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja poslanika DNP-a Bojovića o pretresu Kljajevićevih objekata i mogućim političkim motivima tog postupanja.

Bojović je prethodno kazao da policija prilikom pretresa Kljajevićeve kuće i pomoćnih objekata, a potom i kuće u gradu, nije pronašla nelegalno oružje.

Tvrdio je da ništa nije preduzeto radi otkrivanja osobe koja je podnijela prijavu i izrazio sumnju da je cilj bila politička diskreditacija odbornika i njegove partije.

Direktor je odgovorio da je policija bez odlaganja preduzela mjere kako bi identifikovala podnosioca prijave. Prema njegovim riječima, utvrđeno je da prijavu nije podnijela osoba čije je ime bilo navedeno na koverti.

Kazao je da je identifikovani podnosilac, od kojeg je prikupljeno obavještenje, ostao pri navodima o oružju. Nije želio da otkriva njegov identitet, obrazlažući to mogućim dodatnim narušavanjem komšijskih ili poznaničkih odnosa.

Prema riječima direktora, pretres je izvršen na osnovu sudske naredbe, a policija je bila dužna da provjeri dostavljene informacije i utvrdi postoji li stvarni rizik. Odbacio je političku povezanost postupanja policije.

Sedam poginulih, prošle godine 15

Odgovarajući na Bojovićeva pitanja o opravdanosti strožeg kažnjavanja u saobraćaju, Šćepanović je kazao da smatra da su usvojene zakonske norme opravdane, te da su kaznena politika i preventivne aktivnosti dvije komponente rada na povećanju bezbjednosti.

Saopštio je da je tokom dva mjeseca u saobraćaju poginulo sedam osoba, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 15.

Iako je naglasio da se period od dva mjeseca metodološki ne može smatrati dovoljnim pokazateljem uspješnosti, ocijenio je da je riječ o ohrabrujućem podatku. Naveo je i da je policija pojačala kontrole, uključujući nadzor iz vazduha i upotrebu mobilnih radara.

Direktor policije upozorio je da se kritikama ne bi smjeli obezvređivati napori policije na prevenciji saobraćajnih nezgoda. Kazao je da cilj policije nije prihod od kazni, već poštovanje zakona i zaštita građana.

Bojović je prethodno tražio podatke o broju kažnjenih građana, saobraćajnih nezgoda i poginulih od uvođenja novih kaznenih odredbi, uz poređenje sa istim periodima prethodnih godina. Pitao je i da li će kaznene odredbe biti preispitane, ukazujući na troškove i probleme sa kojima se građani suočavaju.

Direktor je saopštio i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo inicijativu Ministarstvu saobraćaja i Direkciji za saobraćaj za preispitivanje ograničenja brzine.

Saglasio se da pojedina ograničenja treba revidirati, posebno na lokalnim putevima, uz učešće stručnjaka. Dodao je da putevi nijesu građeni u mandatu sadašnje Vlade i da je o njihovoj bezbjednosti trebalo razmišljati i ranije.

Odgovarajući poslaniku Nikoli Zirojeviću, direktor Uprave policije kazao je da se o pitanjima koja se odnose na tajne podatke ne može govoriti na javnoj sjednici u Plavom salonu, već u zaštićenim i kontrolisanim uslovima.

Najavio je provjeru da li su policijski službenici ili službenici drugih službi dostavljali poslaniku službene zabilješke koje sadrže tajne podatke, kao i da li su pojedini dokumenti falsifikovani.

Poručio je da službenik koji bi na taj način dostavljao podatke ne treba da bude u sistemu.

"To ćemo ispratiti", kazao je.

Naveo je da Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost djeluju jedinstveno, sinhronizovano i koordinisano u suzbijanju malignog i hibridnog djelovanja struktura i interesnih grupa koje ugrožavaju bezbjednost države.

Dodao je da je borba protiv mafije i organizovanog kriminala postavljena kao nacionalni prioritet.

Govoreći o korišćenju vozila oduzetih od pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, direktor je pitao zbog čega postoji "tolika žal i bol za takvim vozilima".

Kazao je da je Vlada uredbom omogućila da ta vozila koriste osobe koje se obezbjeđuju na osnovu odluke Vlade ili procjene bezbjednosnog rizika. Tvrdio je da takva praksa postoji u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.

U raspravi o tome šta se dešava ako sud donese drugačiju odluku, ustvrdio je da se tada nadoknađuje novčana vrijednost vozila, umjesto da se ono vraća nakon deset ili 15 godina.

Odgovarajući o praćenju njegove pratnje i njega dronom, kazao je da postupak još traje i da korišćenje dronova zahtijeva odgovarajuću dokumentaciju i poštovanje procedura, uključujući prijavljivanje leta.

Govoreći potom o slučaju fotografisanja vozila, osporio je interpretacije o ulozi suda i tužilaštva.

Kazao je da sud nije izdao naredbu za pretres stanova i drugih objekata jedne osobe.

Saopštio je i da je Vrhovnom državnom tužilaštvu upućen zvaničan dopis radi izjašnjenja o primjeni zakonskih mehanizama kontrole integriteta u odnosu na jednu zaposlenu osobu.

Poručio je da, dok se sprovode provjere integriteta u Upravi policije, očekuje da se odgovarajuće mjere preduzimaju i u drugim institucijama, radi zaštite unutrašnje bezbjednosti i profesionalnog postupanja.

Osvrćući se na Zirojevićevu ocjenu da su kazne evropske, a putevi nijesu, ponovio je da putevi nijesu građeni u mandatu sadašnje Vlade.