CIN-CG Mnogo blokirano, malo oduzeto: Upitna primjena novog zakona...

Crna Gora posljednjih godina privremeno blokira sve više novca i imovine, ali taj rast i dalje ne prati rezultat u trajnom oduzimanju.

Uprkos širim zakonskim mogućnostima, institucije imaju ozbiljna ograničenja. Tužilaštvu nedostaje ekonomsko-finansijskih stručnjaka, policija nema direktan elektronski pristup svim ključnim registrima, sudovi ne vode posebne evidencije, a dio podataka o predmetima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) ostaje teško dostupan.

Nedavno usvojeni Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću trebalo bi da omogući brže oduzimanje imovine povezane sa organizovanim kriminalom, u određenim predmetima i prije pravosnažne krivične presude. U predmetima kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije, imovinska korist vrijedna najmanje 50.000 eura može se trajno oduzeti nakon potvrđivanja optužnice, odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. Uslov je da sud utvrdi očiglednu nesrazmjeru između vrijednosti imovine i zakonitih prihoda vlasnika, koji ne učini vjerovatnim njeno zakonito porijeklo.

Time se pokušava riješiti problem višegodišnjih postupaka za organizovani kriminal i visoku korupciju, tokom kojih sumnjiva imovina ostaje privremeno blokirana, prenosi se na druga lica ili gubi vrijednost. Ipak, nova rješenja neće važiti za sve započete postupke.

Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), u prvoj polovini 2026. pokrenuto je 27 finansijskih izviđaja i 39 finansijskih istraga. Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je 18 istraga i devet izviđaja, a SDT 16 istraga i 10 izviđaja. Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je tri istrage i šest izviđaja, podgoričko dvije istrage, dok su tužilaštva u Kotoru i Nikšiću imala po jedan izviđaj. Ostala tužilaštva, proizilazi iz dostavljenih podataka, nijesu pokretala ni istrage ni izviđaje.

VDT je odgovorio da od početka primjene Uputstva za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, koje je tužilaštvo na čelu sa Miloradom Markovićem donijelo u martu 2025. godine, u tim predmetima nije bilo predloga za trajno oduzimanje jer još nema pravosnažnih krivičnih presuda. Novi zakon bi, navode, mogao omogućiti ranije razmatranje pitanja imovine. Naglašavaju da potvrđena optužnica ne znači automatsko oduzimanje: odlučuje sud, a vlasnik može dokazivati zakonito porijeklo imovine.

Postupak oduzimanja u tim slučajevima vodi se nezavisno od krivičnog postupka. Njegovo okončanje, uključujući oslobađajuću ili odbijajuću presudu ili rješenje o obustavi, ne utiče na postupak ni odluku o trajnom oduzimanju imovine.

Ministarstvo tvrdi da se ne krši pretpostavka nevinosti

Ministarstvo pravde tvrdi da takvo rješenje ne krši pretpostavku nevinosti, pravo na pravično suđenje i pravo na imovinu.

“U konkretnom slučaju riječ je o posebnom postupku u kojem se ne odlučuje o krivici imaoca, već o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi”, naveli su iz Ministarstva.

Imalac imovine i treća lica, tvrde, mogu pred sudom iznijeti dokaze i učiniti vjerovatnim njeno zakonito porijeklo.

Uspjeh modela zavisiće od kvaliteta finansijskih istraga. Bez brzog identifikovanja imovine, stvarnih vlasnika, povezanih lica, zakonitih prihoda i tokova novca, stroži zakon neće garantovati više trajnih oduzimanja, smatraju stručnjaci.

Od donošenja Uputstva do 30. juna 2026. pokrenuta su 62 finansijska izviđaja i 108 finansijskih istraga. VDT tvrdi da je uspostavljena praksa njihovog pokretanja istovremeno sa krivičnim istragama, radi pravovremenog identifikovanja i obezbjeđenja imovine. U tim predmetima zasad postoje samo privremene mjere.

Od početka godine do polovine jula, prema VDT-u, podnijeto je devet predloga u sedam predmeta za privremene mjere obezbjeđenja imovine. Dva su usvojena, nijedan odbijen, a o ostalima sud još nije odlučio. Mjere obuhvataju nekretnine, zemljište i stambene objekte, vozila, ručne satove i gotov novac.

Više od polovine tužilaštava bez finansijskih istraga

Studija CeMI-ja o učincima finansijskih istraga od 2023. do 2025. pokazuje sve češću, ali neujednačenu primjenu ovog mehanizma.

Prema studiji, SDT je od 2023. do kraja 2025. pokrenuo 51 finansijsku istragu protiv 345 fizičkih i sedam pravnih lica, uz 91 predmet iz ranijih godina u radu. Broj novih istraga porastao je sa 12 u 2023. i 13 u 2024. na 26 u 2025, dvostruko više nego prethodne godine.

Osnovna tužilaštva tokom 2023. nijesu pokrenula nijednu finansijsku istragu, u 2024. evidentirana su dva slučaja, a u 2025. ukupno 32, navodi CeMI.

CeMI to ocjenjuje kao značajan institucionalni iskorak, uz ozbiljnu neujednačenost primjene.

“Više od polovine tužilaštava nije koristilo mehanizam finansijskih istraga”, ističe se u studiji CeMI-ja.

Viša tužilaštva u Podgorici i Bijelom Polju u istom trogodišnjem periodu pokrenula su 34 finansijske istrage: podgoričko 31, a bjelopoljsko tri, sve tokom 2025.

Najvidljiviji rezultat je privremeno blokiranje novca. Prema CeMI-ju, vrijednost novčanih sredstava blokiranih u predmetima SDT-a porasla je sa 6,18 miliona eura u 2023. na više od 69 miliona u 2025.

“Za svega dvije godine vrijednost privremeno blokiranih novčanih sredstava povećana je više od jedanaest puta”, naglašava se u studiji CeMI-ja.

Taj rast ne prati trajno oduzimanje. Prema CeMI-ju, SDT je od 2023. do kraja 2025. podnio pet zahtjeva. Jedan iz 2025. odnosio se na dva putnička vozila i nepokretnosti. Po jednom zahtjevu iz 2024, Viši sud u Podgorici trajno je oduzeo putničko vozilo “mercedes benz” S600.

Početkom oktobra SDT je podnio nove zahtjeve za trajno oduzimanje, o kojima tek treba da odluči Viši sud u Podgorici. Za Radoja Zvicera traži se oduzimanje najmanje 54.567 kvadratnih metara nepokretnosti u Podgorici, Kotoru, Herceg Novom i Tivtu i skupocjenih blindiranih vozila. Za Milana Vujotića traži se oduzimanje najmanje 19.131 kvadratnog metra nepokretnosti u Podgorici i Nikšiću i jednog blindiranog vozila, a za Slobodana Kašćelana, Igora Božovića i Dragana Kneževića najmanje 10.399 kvadratnih metara nekretnina. Zahtjevi su podnijeti nakon pravosnažnih osuda, pa nijesu primjer nove mogućnosti oduzimanja prije pravosnažne krivične presude.

Fali stručnog kadra

U SDT-u je, prema VDT-u, popunjeno 11 od 16 sistematizovanih mjesta za finansijske analitičare.

VDT kao ključni izazov označava i nedovoljan broj savjetnika ekonomsko-finansijske struke.

“Broj angažovanih stručnjaka i dalje nije dovoljan zbog nedovoljne zainteresovanosti za rad na tim poslovima”, navode iz VDT-a.

Više tih stručnjaka omogućilo bi tužiocima efikasniju analizu složenih finansijskih tokova, brže istrage i kvalitetniju pripremu dokaza, dodaju iz VDT-a.

CeMI preporučuje angažovanje savjetnika ekonomsko-finansijske struke, finansijskih analitičara, računovođa i eksperata za finansijsku forenziku, naročito izvan SDT-a.

“Kompleksnost finansijskih istraga zahtijeva multidisciplinarni pristup koji prevazilazi isključivo krivičnopravnu ekspertizu”, navodi CeMI.

Uprava policije je CIN-CG-u odgovorila da je tokom 2025. postupala po naredbama za 53 finansijske istrage, a u prvoj polovini 2026. za 54, gotovo koliko za cijelu prethodnu godinu.

Podaci se odnose na naredbe osnovnih i viših tužilaštava. Policija navodi da tokom 2025. nije dobijala naredbe SDT-a za finansijske istrage. Za podatke o istragama koje SPO sprovodi po naredbama SDT-a, uputila je CIN-CG na SDT.

SDT nije direktno odgovorio na pitanja CIN-CG-a, već je uputio na polugodišnje i godišnje izvještaje na svojoj internet stranici. U rubrici izvještaji o radu, CIN-CG nije pronašao polugodišnji izvještaj za 2026.

Ograničen pristup bazama podataka

Značajan dio registara važnih za finansijske istrage u nadležnosti je drugih organa, navodi Uprava policije.

“Službenici Uprave policije trenutno nemaju direktan elektronski pristup svim registrima koji su od značaja za efikasno sprovođenje finansijskih istraga”, naveli su iz policije.

Policija kao ključne baze koje treba povezati navodi evidencije Uprave za nekretnine, Poreske uprave, finansijskih i platnih institucija, notarske zapise i registre plovnih objekata.

Bez takvog uvezivanja, finansijska istraga zavisi od sporije razmjene podataka među institucijama, iako se kriminalna imovina često brzo prenosi, skriva ili formalno vodi na druga lica.

Za unapređenje su, navode, potrebni jači kadrovski kapaciteti, tehnološka modernizacija, savremena oprema, digitalizacija i integrisanje baza sa drugim državnim organima i relevantnim institucijama.

VDT ističe važnost kvalitetnih istraga u ranoj fazi, uz pravovremen pristup podacima o imovini, prihodima, povezanim licima i prenosu imovine na treća lica. Potrebne su i dodatne obuke tužilaca i stručnih saradnika i jača saradnja sa policijom, poreskim i drugim nadležnim organima.

Najčešći izazovi su, prema policiji, složeni mehanizmi prikrivanja porijekla imovine: prenos na članove porodice, povezana lica i fiktivna privredna društva, međunarodni finansijski tokovi i tehnologije poput kriptovaluta.

“Oblici skrivanja imovine znatno su složeniji” u predmetima iz nadležnosti SPO-a i SDT-a, naveli su iz Uprave policije.

Novi zakon omogućava oduzimanje i od pravnih prethodnika, pravnih sljedbenika, članova porodice i trećih lica, ako su znali, mogli znati ili bili dužni da znaju da je cilj prenosa ili sticanja imovine izbjegavanje oduzimanja.

Vladini amandmani precizirali su procjenu uloge trećih lica. Sud cijeni sve konkretne činjenice i okolnosti, naročito prenos bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti imovine, kao i to da li je učinilac zadržao stvarnu kontrolu nad njom.

Obuhvaćena i digitalna imovina

Zakon obuhvata imovinska prava bilo koje vrste, uključujući digitalnu imovinu i kriptoimovinu. Ostaje pitanje imaju li institucije tehničke i stručne kapacitete da je pronađu, blokiraju, procijene i sačuvaju.

Imovina se može oduzeti u posebnom postupku i ako lice protiv kojeg je pokrenut krivični postupak umre ili se postupak ne može nastaviti zbog bolesti, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja ili, pod određenim uslovima, zastare krivičnog gonjenja.

Uslov je da iz dokaza proizilazi da bi se postupak završio osuđujućom presudom da nije nastupila neka od okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

To je posebno važno kod višegodišnjih postupaka, okrivljenih u bjekstvu i procesnih blokada.

Nova rješenja neće važiti za već započete postupke

Prelazne odredbe određuju primjenu zakona prema fazi predmeta.

Već pokrenuti postupci trajnog oduzimanja nastavljaju se po ranijem zakonu. Ako je donijeta prvostepena odluka, i žalbeni postupak vodi se po starom zakonu.

Ako je prvostepena odluka ukinuta i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, primjenjuje se novi zakon.

Finansijske istrage pokrenute prije stupanja novog zakona na snagu po ranijem zakonu biće okončane, ali će se eventualni postupak trajnog oduzimanja voditi po novom zakonu.

Mogućnost ranijeg trajnog oduzimanja zato neće automatski obuhvatiti sve velike predmete koji su godinama u toku.

VDT nije odgovorio CIN-CG-u koji bi veliki predmeti u toku, s obzirom na fazu postupka, mogli biti obuhvaćeni novim režimom.

Ko plaća ako oduzeta imovina izgubi vrijednost?

Uprava za državnu imovinu do objave teksta nije odgovorila CIN-CG-u na pitanja o korišćenju privremeno oduzetih vozila i nekretnina, troškovima čuvanja i održavanja, gubitku vrijednosti, povraćaju, naknadi štete i kapacitetima za upravljanje.

Zakon nalaže upravljanje oduzetom imovinom “sa pažnjom dobrog domaćina”, uz najveće očuvanje vrijednosti i najniže troškove. Privremeno oduzeta imovina može biti data u zakup ili povjerena na upravljanje, a prihod od zakupa koristi se za upravljanje i održavanje. Pokretna imovina može se prodati prije konačne odluke ako ti troškovi značajno prevazilaze njenu vrijednost ili joj prijeti propadanje. Pod sličnim uslovima, uz saglasnost suda, može se prodati i nepokretnost.

Ako sud pravosnažno odbije zahtjev za trajno oduzimanje, vlasnik ima pravo na povraćaj privremeno oduzete imovine i naknadu štete. Povraćaj slijedi i nakon oslobađajuće ili odbijajuće presude kada je oduzimanje vezano za ishod krivičnog postupka. U nezavisnom postupku oduzimanja, takva presuda sama po sebi ne znači povraćaj ako je zahtjev za trajno oduzimanje podnijet ili se još može podnijeti.

Ako je imovina prodata, vlasniku se vraća kupoprodajna cijena uvećana za prosječnu kamatu na depozite po viđenju. Ako je tokom upravljanja poklonjena ili uništena, vlasnik ima pravo na naknadu štete, za koju je u zakonom predviđenim slučajevima odgovorna Crna Gora.

Zakon ne daje policiji opšte ovlašćenje da koristi privremeno oduzeta vozila. Takva pokretna imovina može se bez naknade dati državnom organu na korišćenje radi zaštite bezbjednosti štićenih ličnosti.

U privrednim društvima moguća je privremena uprava. Vlada, na predlog nadležnog organa, imenuje privremenog upravnika, a u akcionarskom društvu i privremeni upravni odbor. Oni preuzimaju ovlašćenja organa upravljanja i svaka tri mjeseca izvještavaju nadležni organ i sud o poslovanju. Te odredbe ne daju poseban odgovor ko snosi posljedice gubitka u poslovanju ili pada vrijednosti firme tokom privremene uprave.

Privremeno oduzeta kuća ili stan mogu se dati u zakup, a prihod koristiti za upravljanje i održavanje. Zakon ne uređuje posebno nekretnine opterećene stambenim kreditom, niti propisuje da nadležni organ preuzima otplatu privatnog kredita.

Sudovi ne vode posebne evidencije

Praćenje rezultata otežava i izostanak posebnih sudskih evidencija o oduzimanju imovine.

Apelacioni sud je CIN-CG-u odgovorio da tražene podatke ne može dostaviti jer takva statistika nije predmet posebne evidencije.

Za odgovor bi, kako su naveli, morali da izvrše “fizički pregled preko 2300 predmeta”, za šta taj sud ne raspolaže “ni administrativnim ni tehničkim kapacitetima”.

Ni Viši sud u Podgorici ne vodi poseban upisnik o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, pa nije mogao dostaviti tražene podatke.

CeMI u preporukama ukazuje upravo na taj problem. U studiji se navodi da je jedan od izazova “ograničena dostupnost i neujednačenost podataka”.

Preporučuje jedinstvenu metodologiju evidencije i izvještavanja o finansijskim istragama, privremenim mjerama, zahtjevima za trajno oduzimanje i pravosnažno oduzetoj imovini u svim tužilaštvima i sudovima.

Takav sistem bi, navodi CeMI, omogućio “preciznije mjerenje rezultata” i transparentnije izvještavanje prema javnosti i međunarodnim organizacijama.

Bez ranih finansijskih istraga, brzog pristupa registrima, stručnjaka za složene tokove novca, preciznih sudskih evidencija i upravljanja imovinom bez gubitka vrijednosti, Crna Gora bi mogla dobiti stroži zakon, ali ne nužno i efikasniji sistem oduzimanja kriminalnog profita.

Evropa sve manje čeka pravosnažnu presudu

Italija je poznat primjer oduzimanja imovine bez prethodne pravosnažne krivične osude, naročito u borbi protiv mafije i organizovanog kriminala. Preventivna konfiskacija može se voditi nezavisno od krivičnog postupka, uz sudsku kontrolu i procjenu porijekla i vrijednosti imovine i njenog odnosa prema zakonitim prihodima.

Direktiva EU o povraćaju i oduzimanju imovine iz 2024. predviđa šire mogućnosti konfiskacije, uključujući imovinu prenijetu na treća lica i određene oblike oduzimanja bez prethodne osuđujuće presude. Uvodi i konfiskaciju neobjašnjivog bogatstva povezanog sa kriminalnom organizacijom, uz mogućnost procjene velike nesrazmjere između imovine i zakonitih prihoda.

Italijanska državna agencija ANBSC upravlja zaplijenjenom i konfiskovanom imovinom, uključujući privredna društva, a dio trajno oduzete imovine koristi se za javne i društvene namjene.

Različiti modeli oduzimanja bez prethodne pravosnažne osuđujuće presude postoje i u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji. Evropski sud za ljudska prava potvrdio je da oduzimanje bez krivične osude samo po sebi nije nespojivo sa Evropskom konvencijom, uz odgovarajuće procesne garancije.

Albanija ima poseban režim preventivnog oduzimanja imovine povezan sa organizovanim kriminalom, a njeno zakonodavstvo poznaje i konfiskaciju određene imovine bez osuđujuće presude.

Evropska pravila zahtijevaju i kapacitete za očuvanje vrijednosti zamrznute imovine. EU predviđa i mogućnost korišćenja trajno oduzete imovine za javne ili društvene svrhe. Fokus se tako pomjera sa čekanja kraja dugog krivičnog postupka na porijeklo i očuvanje imovine, uz sudsku kontrolu i procesne garancije za vlasnika i savjesna treća lica.

Članak je nastao u okviru projekta “Projekat otvorenih suđenja - monitoring slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala”, koji zajednički sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Sindikat medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Tvrdnje iznesene u članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove donatora.