Ako Rama ode, ko bi trebalo da dođe na njegovo mjesto?

"Rama, podnesi ostavku", poziv je koji već otprilike pet mjeseci odjekuje Tiranom. Ali koga umjesto njega žele mladi koji protestuju?

Troje mladih s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa ne pominju kandidata za premijera, ali traže veću odgovornost vlasti i bolje političko predstavljanje, podržavajući zahteve protesta za tehničkom Vladom i reformom Izbornog zakona, što bi omogućilo ravnopravniju izbornu utakmicu.

Već devet dana protesti sa zahtjevom za ostavku premijera Edija Rame eskaliraju i praćeni su epizodama nasilja. Rama je ponudio dijalog, ali je njegov poziv na sastanak odbijen.

Bez imena, ali sa jasnim zahtjevima

Emir Lečini, student prve godine master studija na Prirodno-naučnom fakultetu, kaže da je odlazak Rame zahtjev o kojem nema pregovora. Međutim, prema njegovim riječima, cilj protesta je i stvaranje političke kulture u kojoj građani mogu da smijene lidere koji ne obavljaju svoj posao kako treba.

On kaže da protest okuplja građane različitih uvjerenja i interesa, koje spaja nezadovoljstvo načinom na koji se upravlja zemljom, bez podrške nekom određenom Raminom nasljedniku.

"Protest nije artikulisao tako nešto, da smijenimo Ramu da bismo doveli ovog ili onog pojedinca. Možda ima pojedinaca koji inspirišu, ali ovaj protest ne promoviše konkretno ime ili konkretnu partiju. Mislim da postoji prostor da se uredi političko predstavljanje, jer mnogi građani ne osjećaju da ih neko predstavlja. A to se ne rješava ni ako sjutra Rama ode", rekao je za RSE.

Ovaj stav izražavali su i govornici na mirnim protestima nazvanim "Flamingo revolucija", koji su počeli krajem maja: protivljenje Raminoj vladi ne znači podršku sadašnjoj opoziciji.

I Hana Spahija, koja je završila visoke studije u SAD i vratila se u Tiranu, stavlja odgovornost vlasti ispred imena budućeg premijera.

"Najvažnije je da imamo osobu koja će se bojati naroda i poštovati ga. Poslije 13 godina na vlasti, Rama nema ni transparentnost ni odgovornost. Navikao se na fotelju i misli da može da radi šta hoće. To ne može da se nastavi", kaže ona.

Hana podržava jednu malu partiju, ali smatra da izborni sistem sprječava takve stranke da obezbijede predstavljanost koje zaslužuju.

"Lično sam glasala za malu partiju i glasaću ponovo za nju, ali Albanija ima više od 120 stranaka i ljudi treba da biraju koga žele, putem zaista slobodnih i demokratskih izbora", rekla je ona.

Tehnička vlada i pravedniji izbori

Za Hanu, prvi korak poslije Raminog odlaska treba da bude prelazna tehnička vlada, koja bi pripremila uslove za pravednije izbore.

Ona kaže da se o imenima može razgovarati kasnije; prvo treba stvoriti uslove da građani slobodno biraju i da se partije nadmeću ravnopravno.

Albanija ima proporcionalni regionalni izborni sistem, sa 140 poslanika koji se biraju u 12 okruga. Prema izmjenama Izbornog zakona usvojenim 2024, uz podršku Socijalističke partije i Demokratske partije, trećina liste kandidata je zatvorena, dok su dvije trećine otvorene. U zatvorenom dijelu redosljed određuju partije, dok u otvorenom dijelu građani mogu da glasaju za kandidate koje preferiraju.

I Emir traži promjenu načina na koji se vlast stiče i vrši.

"Izborni zakon je jedan od glavnih razloga zbog kojih imamo ovakvu politiku. Taj zakon guši svaku opciju koja nije velika partija i omogućava partiji na vlasti nepravednu prednost u odnosu na sve ostale partije", kaže on za RSE.

U izvještaju o izborima 11. maja 2025. godine OEBS-ova Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava je ocijenila da su bili konkurentni, ali je konstatovao da učesnici u trci nisu imali ravnopravne uslove i preporučila je sveobuhvatnu izbornu reformu.

Međutim, mladi očekuju promjene i mimo izborne reforme. Ljivija Dedej, studentkinja kliničke psihologije, kaže da je nepovjerenje prema političkoj klasi navodi da podrži tehničku vladu sastavljenu od stručnjaka, koja bi pokrenula reforme u poljoprivredi, obrazovanju, zdravstvu i pravosuđu.

Ova očekivanja odražavaju nezadovoljstvo koje su izrazili demonstranti zbog troškova života, kvaliteta obrazovanja i zdravstvenih usluga, nedostatka mogućnosti za zapošljavanje i onoga što opisuju kao koncentraciju ekonomskih koristi u rukama manjine.

"Demokratija ne poznaje druge puteve", kaže novinar i analitičar Bljedar Zaganjori, objašnjavajući da, ako Rama ode, postoje dve mogućnosti: Socijalistička partija izabere drugog premijera da završi mandat ili da privremena vlada odvede zemlju na izbore.

Tokom ovog perioda, vlada je usvojila novčane bonuse za ugrožene porodice i udvostručila davanja za djecu s invaliditetom i njihove staratelje. Obećala je i poboljšanje uslova u studentskim domovima i povećanje plata zaposlenima u policiji. Ipak, mladi kažu da će protesti nastaviti i da zahtjev za Raminom ostavkom ostaje nešto o čemu neće da pregovaraju.