Makron: Izjave stranih lidera o neredima su glupe i neprihvatljive

Francuski predsjednik Emanuel Makron obećao je danas da će spriječiti ponavljanje nasilja od prošlog vikenda tokom protesta najavljenih za naredne dane, a izjave pojedinih stranih lidera o nemirima ocijenio je kao „glupe“ i „neprihvatljive“.

Glavni studentski sindikat u Francuskoj, UNEF, pozvao je na nove proteste u subotu, dok je pokret Žutih prsluka, koji se 2018. godine pojavio kao snažan pokret protiv političkog establišmenta, za isti dan najavio protestnu šetnju kroz centar Pariza.

Napori da se ublaže društvene tenzije zasad ne daju značajnije rezultate, pošto su sindikati poručili da neće odustati od generalnog štrajka zakazanog za 5. novembar, u znak protesta zbog visokih troškova života i smanjenja izdvajanja za javne službe, nakon što su razgovori s vladom završeni bez dogovora, piše Rojters.

Francusku su 17. oktobra, na marginama protesta širom zemlje, zahvatili neki od najtežih uličnih nemira posljednjih godina, koji su šokirali javnost kako svojim razmjerama, tako i očiglednom nemoći policije da ih stavi pod kontrolu.

Makron je rekao da će se sjutra sastati s predstavnicima obavještajnih službi i visokim vladinim zvaničnicima kako bi razgovarali o krizi.

„Oni koji naredne subote budu željeli da izazovu nerede u centrima gradova biće spriječeni u tome“, rekao je Makron novinarima tokom posjete Kataru, gdje nastoji da postigne energetske sporazume dok se Francuska suočava s rastom cijena goriva.

On je optužio i pojedine strane lidere za širenje dezinformacija o događajima u Francuskoj. Američki predsjednik Donald Tramp posebno je okrivio imigrante i radikalni islam, ne iznoseći dokaze za te tvrdnje, i poručio da su nemiri upozorenje Amerikancima, prenosi Rojters.

Na pitanje da li je mislio na Trampa, Makron je odgovorio: „Između ostalih“, dodajući da pojedini strani političari pokušavaju da izvuku političku korist na račun Francuske.

„Nakon nemira širene su dezinformacije iz inostranstva, što je podstaklo komentare mnogih ljudi, uključujući strane lidere, koji su bili koliko neprihvatljivi toliko i glupi“, rekao je Makron.

Prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“, evropski regulatori ispituju moguće strano miješanje na internetu i kampanje dezinformisanja povezane s nemirima u Francuskoj. List, pozivajući se na bezbjednosne zvaničnike, navodi da se sumnja da su proruski i krajnje desničarski nalozi na društvenim mrežama, ranije povezivani s kampanjama dezinformisanja, širili snimke nasilja u pokušaju da dodatno podstaknu nemire. Među zemljama za koje se sumnja da su umiješane u aktivnosti na internetu pominju se i Iran i Alžir.

Zabrinutost investitora zbog situacije ogleda se i u naglom rastu troškova zaduživanja francuske države ove sedmice, pri čemu je prinos na referentne desetogodišnje državne obveznice dostigao pet odsto, najviši nivo od jula 2002. godine.

Analitičari ocjenjuju da taj rast odražava bojazan da bi nemiri mogli dodatno da otežaju napore vlade da stabilizuje javne finansije, koje su već pod sve većim budžetskim pritiskom.

Premijer Sebastijen Lekorni se sastao sa sindikalnim liderima u pokušaju da ublaži krizu, ali nije bilo naznaka pomaka, pošto su sindikati saopštili da nijesu dobili konkretne odgovore na svoje zahtjeve u vezi s platama i javnim službama.

„Naši zahtjevi nijesu uopšte uzeti u razmatranje“, izjavila je Sofi Bine, čelnica ljevičarske sindikalne centrale CGT.

„Došlo je vrijeme da proteste podignemo na viši nivo“, dodala je, potvrđujući održavanje generalnog štrajka narednog mjeseca.

Protesti odražavaju dublje nezadovoljstvo u Francuskoj, gdje su visoki troškovi energenata, sve veći pritisak na kućne budžete i zabrinutost zbog stanja javnih službi dodatno pojačali nezadovoljstvo među radnicima i mladima.

Druga uzastopna noć tokom koje je u područjima pogođenim neredima bio na snazi lokalni policijski čas protekla je bez većih incidenata, što je vladi donijelo izvjesno olakšanje uoči novih demonstracija.

Vladini ministri su najavili znatno pojačane mjere bezbjednosti za predstojeću subotu, nakon što su priznali propuste u prvobitnoj reakciji na nerede. Očekuje se da će, uz dodatne policijske snage, biti angažovana i vojska.

Ministar pravde Žerald Darmanen izjavio je danas da je nakon protesta 17. oktobra privedeno oko 2.500 ljudi, dodajući da je protiv 917 osumnjičenih pokrenut krivični postupak, dok su 174 osobe već završile u zatvoru.

Nemiri su izazvali i političke reakcije uoči predsjedničkih izbora naredne godine, dok kandidati krajnje desnice i radikalne ljevice bilježe dobre rezultate u istraživanjima javnog mnjenja.

„Vlada je potpuno izgubila kontrolu“, izjavila je liderka krajnje desnice Marin Le Pen za radio Fransinfo.

Radikalno ljevičarska Nepokorena Francuska (LFI), koja je odbacila optužbe ministara da podstiče nemire, kritikovala je planove o raspoređivanju vojske na ulicama Pariza.

„Demonstranti nijesu unutrašnji neprijatelji. Francuska vlada ne smije da vodi rat protiv sopstvenog naroda“, saopštila je poslanička grupa LFI-ja.