Spomenik na Lugu podijelio odbornike: Opozicija traži istorijsku...

Obiman dnevni red odbornici Skupštine opštine Kolašin u današnjem dijelu sjednice tek su načeli, pa je rasprava vođena o svega nekoliko tačaka. Najintenzivnija rasprava bila je oko Programa podizanja spomen-obilježja, kojim je predviđena izgradnja spomenika „nevino stradalima na Lugu 1942. godine“, a koji je predložio predsjednik Opštine Petko Bakić.

Opozicioni odbornici tvrde da predlog za podizanje spomen-obilježja stradalima na Lugu, uprkos nespornoj obavezi odavanja počasti nevinim žrtvama, počiva na nedovoljno utvrđenim istorijskim činjenicama i nepotpunoj dokumentaciji, otvara pravna pitanja i, umjesto pomirenju, može poslužiti političkoj zloupotrebi stradanja i produbljivanju podjela. Predsjednik Opštine Petko Bakić odbacio je te optužbe, tvrdeći da obilježje treba da bude izraz poštovanja prema žrtvama i opomena da se takvi zločini nikada ne ponove.

„Smatram da mi pripada i moralno pravo da predložim ovakvu inicijativu, koja je pretočena u program na koji je data saglasnost Ministarstva kulture, što potvrđuje da smo sve radili u skladu sa zakonom. U krajnjem, vi odlučujete. Učinite da vas građani pamte kao odgovorne i pravedne ljude. Time ne ispravljamo istoriju, ali pokazujemo da smo sazreli da istini pogledamo u oči, bez mržnje, bez osvete i bez želje da bilo kome presuđujemo“, kazao je Bakić.

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Matija Bulatović kazao je da svaka nevina ljudska žrtva zaslužuje spomenik, ali da odluci o njegovom podizanju mora prethoditi utvrđivanje osnovnih činjenica. Zamjerio je što u dostavljenom programu nijesu navedena imena stradalih, niti je razjašnjeno ko ih je ubio.

„Prije svega, ako ćemo da odamo pijetet žrtvama i ljudima koji su nevino ubijeni, prva stvar koju ste trebali da kažete jesu imena stradalih. Mi ćemo sada da podignemo spomenik, a nemamo imena stradalih. Druga stvar, ako je počinjen ratni zločin, treba reći ko ga je počinio. Ne znam zašto krijete i nećete da kažete, nijesu ljudi ubijani sami od sebe. Mislim da ovdje pokušavate nešto politički da balansirate, bez toga da do kraja svi utvrdimo istinu“, rekao je Bulatović.

Bulatović je predložio da se u utvrđivanje činjenica uključe nadležni državni organi, a u pripremu inicijative predstavnici vlasti, opozicije i stručnjaci. Ocijenio je da bi takav pristup dao smisao pozivima na pomirenje.

Kazao je da odbornički klub neće učestvovati u glasanju, jer smatra da se tako osjetljivo pitanje otvara radi političke koristi pred izbore. Bakić je odgovorio da inicijativa nema takvu svrhu i da se njome ne prozivaju ni pojedinci ni njihovi potomci.

„Ova inicijativa ni u jednoj riječi, ni u jednoj rečenici ne pravi nikakve podjele. Ona upravo vodi ka pomirenju. Da priznamo jednom da se desio zločin, da ne prolazimo svakog dana preko Luga, pored groblja koje nema nikakvo obilježje. U stvari, tamo praktično i nije groblje, većina njih, ako ne i svi, odatle su odnijeti, ali to je mjesto na kojem se desio zločin. Ne vidim ništa sporno u tome da imamo spomen-obilježje. Mislim da to vodi ka pomirenju. Ne prozivamo nikoga“, rekao je Bakić.

Prema njegovim riječima, na obilježju ne bi bila navedena imena izvršilaca, niti pojedinačna imena žrtava, jer nijesu svi stradali identifikovani. Smatra da bi univerzalna poruka omogućila odavanje počasti bez novih podjela i bez stvaranja nelagode potomcima.

Odbornik Bojan Zeković (SDP) ocijenio je da se predlog mora sagledati u kontekstu drugih inicijativa za podizanje spomenika tokom mandata aktuelne vlasti. Prema njegovoj ocjeni, izostale su pouzdano utvrđene činjenice.

„Sve žrtve zaslužuju, prije svega, istinu i zaslužuju pijetet. Ne zaslužuju svi spomenik. Nemojmo ciljano da brkamo grob i spomenik. Svi zaslužuju grob, ali ne zaslužuju svi spomenik, niti svaka borba zaslužuje spomenik. Ti ljudi koji su stradali prije svega zaslužuju istorijsku istinu. Onda, iznad svega, zaslužuju da se ne miješaju sa saradnicima okupatora, bar oni koji su bili nevine žrtve. Ne zaslužuju da se na ovakav način sa njima politički potkusurava“, rekao je Zeković.

Predložio je organizovanje naučnog skupa i odlaganje odluke dok se ne razjasne sporne činjenice. Zeković je ukazao i na to da nijedna od tri inicijative za spomenike tokom mandata ove vlasti nije dobila jednoglasnu podršku. To, smatra, ne potvrđuje tvrdnje predlagača da takve odluke vode pomirenju.

„Da želite istinu, utvrđivali biste je. Odložili biste ovo kao što ste odložili zaštitu prirode. Nećete da odložite jer imate jasan cilj. Nikom iz opozicije nije sporno da se utvrdi istina i da se javno iskaže, što činimo i ovaj put, pijetet prema nevino stradalim žrtvama. Velika je rezerva kada postoji namjera da se te žrtve koriste, da se ciljano brkaju sa saradnicima okupatora i da se pravi spomenik toj politici“, kazao je on.

Odbornica Marta Šćepanović (DPS) osporila je pravnu utemeljenost postupka u kojem je Ministarstvo kulture i medija dalo saglasnost na program. Objasnila je da je zatražila oba zahtjeva koja je predsjednik Opštine dostavio Ministarstvu i da, prema njenoj ocjeni, u njima nema podataka neophodnih za donošenje rješenja.

Kako je rekla, bez potpune dokumentacije ne može utvrditi jesu li ispunjeni zakonski uslovi, a zamjerila je i što odbornicima nije dostavljen zvanični zapisnik o ekshumaciji.

Najavila je da će pokrenuti postupak za preispitivanje rješenja Ministarstva, kao i zakonitosti skupštinske odluke ukoliko bude usvojena. Naglasila je da politička volja većine ne može zamijeniti dokumentaciju i procedure koje zakon propisuje.

Bakićev predlog na kraju je prihvaćen uz glasove vladajuće većine.

Odbornici su danas raspravljali i o završnom računu Opštine za 2025. godinu.

Prema predlogu završnog računa, Opština Kolašin je tokom 2025. godine ostvarila oko 7,98 miliona eura prihoda, dok su rashodi iznosili oko 9,28 miliona. Uz 2,17 miliona prenijetih iz prethodne godine, raspolagala je sa oko 10,15 miliona eura, odnosno 99,78 odsto planiranih sredstava. Na kraju godine na računu je ostalo oko 934.000 eura, koji se prenose u budžet za 2026.

Ipak, pojedini prihodi bili su znatno ispod očekivanja. Od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta ostvareno je oko 626.600 od planiranih 1,23 miliona eura, odnosno svega 50,94 odsto plana. Porez na nepokretnosti donio je oko 704.600 umjesto 850.000 eura, a porez na promet nepokretnosti oko 143.400 umjesto 230.000. Od prodaje imovine prihodovano je svega oko 8.200 od planiranih 99.400 eura.

Tekući prihodi ukupno su podbacili za oko 421.200 eura, ali su taj manjak ublažili veći prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica, donacija i transfera.

Opozicioni odbornici zamjerili su što su u dokumentaciji uz završni račun objavljena imena građana koji su dobili socijalnu pomoć i pomoć za liječenje, kao i zbog slabog ostvarenja prihoda od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.