Pet mogućih raspleta izbora u Srbiji

Oko 6,5 miliona građana Srbije ima pravo glasa na parlamentarnim izborima u nedjelju, 25. oktobra, koji bi mogli predstavljati političku prekretnicu za zemlju. Izbori se održavaju poslije gotovo dvije godine masovnih protesta, uz zabrinutost zbog mogućih izbornih nepravilnosti, neizvjestan ishod i mogućnost dalekosežnih posljedica.

Bivši predsjednik Aleksandar Vučić nastoji da produži svoju dugogodišnju vladavinu povratkom na funkciju premijera, ali se suočava s najvećim političkim izazovom otkako je došao na vlast. Studentski protestni pokret, nastao nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, izlazi na izbore sa listom od 250 kandidata. Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), objavljenom 20. oktobra, Studentska lista ima podršku 44,5 odsto opredijeljenih birača, a lista koju predvodi vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) 42,7 odsto.

U takvim okolnostima postoji ozbiljan rizik da izborni rezultat bude osporavan, bez obzira na to ko obezbijedi 126 poslaničkih mjesta, koliko je potrebno za većinu u parlamentu koji broji 250 poslanika.

Goran Buldioski i Enđeluše Morina iz Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) u analizi “Između Vučića i budućnosti: Pet postizbornih scenarija za Srbiju” razmatraju moguće rasplete izbora i načine na koje bi EU trebalo da reaguje na svaki od njih.

Scenario 1: Ubjedljiva pobjeda Vučića

Uz pretpostavku da će izbornih nepravilnosti biti kao i na prethodnim izborima, SNS osvaja parlamentarnu većinu, moguće uz podršku manjih koalicionih partnera. Međutim, izborni poraz ne bi ugasio decentralizovanu mrežu studentskog pokreta niti bi otklonio nezadovoljstvo koje je pokrenulo proteste, naročito ako studenti osvoje značajan broj mjesta u parlamentu.

Za EU to bi značilo povratak poznatom, pragmatičnom odnosu s Vučićem, uz balansiranje između strateških interesa i zabrinutosti zbog nazadovanja demokratije, kao i pregovaranje o saradnji od slučaja do slučaja.

Ipak, čak i ako EU prihvati da mora da sarađuje s Vučićem, zadržavanje stanja kakvo je bilo prije izbora ne bi bilo poželjno. EU i njene članice bi morale da pronađu djelotvornije načine da Srbiju vrate na put evropskih integracija, na primjer, uskraćivanjem finansijskih sredstava dok ne sprovede neophodne reforme.

Scenario 2: Tijesna pobjeda Vučića obilježena nepravilnostima

Vjerodostojni dokazi o manipulaciji glasovima izazivaju nove proteste širom Srbije. To bi moglo dovesti do dugotrajnih demonstracija, pravnog osporavanja izbornih rezultata i političkih pregovora, a moguće i do eskalacije nasilja kroz represiju vlasti, hapšenja i sukobe demonstranata s policijom i pristalicama vlasti.

Izazov za EU bi bio da usaglasi zajednički odgovor kojim bi, na osnovu izvještaja izbornih posmatrača poput Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), izbore proglasila nelegitimnim. EU bi trebalo da nastupi jedinstveno i izbjegne podijeljene reakcije, poput situacije u kojoj bi pojedine države čestitale Vučiću na pobjedi.

Takođe je ključno da EU u takvom scenariju preuzme ulogu glavnog spoljnog aktera, umjesto Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Rusije ili neke druge zemlje. To zahtijeva pažljive pripreme i jasne diplomatske poruke tokom oktobra da nelegitimni izborni rezultati neće biti prihvaćeni.

Scenario 3: Bez jasnog pobjednika i politička blokada

Suprotstavljene tvrdnje o izbornoj pobjedi i rascjepkan parlament dovode do situacije u kojoj nijedan blok ne uspijeva da obezbijedi 126 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, koliko je potrebno za formiranje vlade. Manje stranke, uključujući Socijalističku partiju Srbije i predstavnike nacionalnih manjina, dobijaju ključnu ulogu u koalicionim pregovorima. Ukoliko nijedna koalicija ne uspije da formira većinu, uslijedili bi novi izbori.

Za EU bi to bila prilika da, na poziv političkih aktera u Srbiji, pomogne u pregovorima o prevazilaženju institucionalne blokade. Pritom bi trebalo da insistira i na neophodnoj reformi izbornog zakonodavstva. To bi ujedno pomoglo EU da obnovi svoj kredibilitet kao glavnog spoljnog aktera na zapadnom Balkanu.

Scenario 4: Tijesna većina za studente i osporavana predaja vlasti

Iako Studentska lista osvaja većinu poslaničkih mjesta, prigovori na izborni proces, osporavanje rezultata i otpor unutar institucija odlažu formiranje vlade. To bi moglo da izazove proteste i nasilnu represiju državnih organa nad demonstrantima.

EU bi mogla da pomogne u obezbjeđivanju mirne i uređene tranzicije vlasti pružanjem uvjerljivih garancija Vučiću i visokim državnim i bezbjednosnim zvaničnicima da će se poštovati zakonske procedure, uz istovremeno insistiranje na civilnoj kontroli, odgovornosti i depolitizaciji institucija Srbije.

Imajući u vidu problematičnu prošlost obavještajnih i bezbjednosnih službi u Srbiji, takva tranzicija zahtijevala bi i temeljne pripreme EU, uključujući jasno definisane granice koje bezbjednosne službe ne smiju da pređu nakon izbora.

Kako bi svojim zahtjevima dala dodatnu težinu, EU bi mogla da zaprijeti političkom izolacijom Vučića i uskraćivanjem finansijskih sredstava, kako ih ne bi mogao koristiti za učvršćivanje svoje pozicije. Umjesto toga, mogla bi da ponudi finansijsku podršku Studentskoj listi i organizacijama civilnog društva koje se zalažu za demokratiju.

Scenario 5: Ubjedljiva pobjeda studenata

Ubjedljiva parlamentarna većina Studentske liste dovodi ili do nesmetane predaje vlasti, pri čemu Vučić i SNS prelaze u opoziciju, ili do otežane tranzicije, praćene pravnim sporovima i institucionalnim preprekama zbog duboko ukorijenjenog Vučićevog uticaja na državne institucije. Čak i ako izborni rezultat ne bude osporavan, nova parlamentarna većina suočiće se s teškoćama u otklanjanju nasljeđa 14 godina vladavine SNS-a.

Mirna predaja vlasti bila bi tek početak uloge EU u Srbiji. Njen zadatak bi potom bio da podrži institucionalne reforme, obnovu demokratskih mehanizama kontrole i ravnoteže vlasti i ponudi Srbiji kredibilnu evropsku perspektivu, bez pretpostavke da promjena vlasti automatski znači i podršku evropskim integracijama.