22.10.2026. 15:18h
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je siguran da preostala pitanja između Podgorice i Zagreba mogu da se riješe i da neće predstavljati smetnju članstvu Crne Gore u EU.
On je na konferenciji za novinare nakon Samita Berlinskog procesa rekao da su prošle sedmice u Briselu razgovarali na tu temu.
“Razgovarao sam sa hrvatskim premijerom (Andrejem Plenkovićem). Imali smo intenzivne razgovore na tu temu. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati smetnju članstvu Crne Gore u EU”, rekao je Merc odgovarajući da na pitanje novinara mogu li otvorena pitanja sa Hrvatskom usporiti put Crne Gore u EU.
Kazao je i da su u Crnoj Gori donijete konkretne odluke kako bi se taj put u razgovorima otvorio.
Vlada Crne Gore u ponedjeljak je, na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila odluke kojima se mijenja naziv gradskog bazena u Kotoru i naknadno odobrava spomen-ploča postavljena u Morinju u oktobru 2022. Godine, što su bili dva od osam zahtjeva Hrvatske, koje je Zagreb nedavno dostavio ostalim članicama EU.
Preostalih šest pitanja odnosi se na utvrđivanje sudbine nestalih osoba iz ratnog perioda, obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva hrvatskih porodica, utvrđivanje morske granice između dvije države i povratak školskog broda “Jadran”, koji je predmet dugogodišnjeg spora Podgorice i Zagreba.
Odgovarajući na pitanje o pridruživanju država po principu “korak po korak” i koje države bi se na taj način mogle pridružiti Uniji, Merc je rekao da su i danas na sastanku razgovarali o pojedinačnim državama na Zapadnom Balkanu i da je očigledno da u nekima od njih “rastu tenzije”.
“Posljednjih nekoliko sedmica vidjeli smo neke događaje kojima se doliva ulje na vatru”, naveo je.
On je podsjetio da su on i predsjednik Francuske Emanuel Makron predložili princip “korak po korak” za priključenje koje podrazumijeva privremenu fazu tokom koje država još nije članica, ali može da učestvuje u pojedinim oblastima.
“Prošle sedmice smo o tome govorili na sastanku Evropskog savjeta i imali pozitivnu reakciju i podršku Zapadnog Balkana”, rekao je Merc.
On je istakao da se zemljama poput Crne Gore može pružiti i konkretna evropska perspektiva, odnosno uvjerenje da će postati 28 članica 2028. godine.
“Vjerujem da je to realistično”, poručio je.
Merc kazao je da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi, kako geografski, tako i politički.
“Dugo vremena, ovo je bila samo fraza korišćena u kitnjastim govorima. Međutim, posljednjih mjeseci konačno smo uspjeli da ostvarimo konkretan napredak”, dodao je Merc.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je na dobrom putu da se uskoro pridruži EU, a ostali treba da slijede taj primjer.
Merc je kazao da žele da održe postojeći zamah proširenja EU.
“EU mora da raste ukoliko želi da ojača svoj suverenitet u današnjem svijetu i da bude prepoznata kao samostalna globalna sila. Istovremeno, mora biti jasno da politička volja mora poteći iz samog regiona. I reforme, posebno one koje se tiču vladavine prava, predstavljaju neophodan preduslov za svaki napredak”, poručio je Merc.
On je kazao da Berlinski proces, u cjelini, daje opipljive rezultate – naročito u pogledu stvaranja perspektiva za mlade generacije, povezivanja industrijskih zona, integracije telekomunikacionog sektora, poboljšanja uslova za investiranje i podrške startap kompanijama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
