Gardijan: Vučić lično intervenisao da se za Trampov toranj ukloni...

Autoritarni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lično je intervenisao kako bi pogurao, navodno nezakonit plan da se za izgradnju Trampovog tornja ustupi zaštićeni kompleks u Beogradu, otkriva „Gardijan“.

Vučić je u predsjedničkim prostorijama sazvao sastanak sa zvaničnicima na kojem se razgovaralo o projektu, a koji je doveo do podizanja optužnice protiv visokih funkcionera njegovog režima zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.

Vjeruje se da je ovaj krivični postupak prvi koji je proizašao iz globalne kampanje porodice Tramp za sticanje profita, koju kritičari opisuju kao sistem „usluga za novac“, u kojem se pogodnosti, od ublažavanja sankcija do pristupa najsavremenijim čipovima, nude onima koji obogaćuju prvu porodicu SAD i njene saradnike, piše britanski list.

Navodna zavjera da se ukine zaštita istorijskog kompleksa u glavnom gradu Srbije u središtu je političkih dešavanja uoči izbora zakazanih za 25. oktobar. Vučić će tada pokušati da produži 12 godina vlasti, suočen sa masovnim protestnim pokretom koji je podstaknut optužbama za korupciju u vlasti.

Nekadašnji nacionalistički propagandista Slobodana Miloševića, Vučić je u Beogradu ugostio sina američkog predsjednika Donalda Trampa Mlađeg i zeta Džareda Kušnera, dok su razvijali planove za hotel i stambeni toranj vrijedan 500 miliona dolara, koji bi se pridružio njihovom globalnom portfoliju nekretnina.

Nakon što su u decembru prošle godine podignute optužbe za zloupotrebu položaja, Kušnerova kompanija saopštila je da projekat „u ovom trenutku“ neće biti realizovan. Vučić je zaprijetio odmazdom, nazivajući tužioce „korumpiranim bandama“ koje su „fabrikovale slučajeve“.

„Izgubili smo izuzetnu investiciju. „Lično ću se pobrinuti da svi koji su učestvovali u nanošenju ove štete budu pozvani na odgovornost“, rekao je predsjednik Srbije tada.

Među optuženima za zloupotrebu položaja je i Vučićev ministar kulture. Međutim, „Gardijana“ navodi da njegova istraga, zasnovana na intervjuima i procurjelim dokumentima, otkriva da je upravo srpski predsjednik vodio prvi sastanak na kojem se razgovaralo o navodnom planu. Taj ključni sastanak nije pomenut u optužnici, što otvara pitanja o tome koje informacije tužioci zadržavaju i zbog čega.

Predstavnici porodica Tramp i Kušner saopštili su da nisu učestvovali u uklanjanju zaštite sa kompleksa i da bi bilo netačno tvrditi da je projekat u Beogradu bio dio sistema „usluga za novac“.

Vučić nije odgovorio na zahtjev „Gardijana“ za komentar. Odlukom da raspiše vanredne izbore, ročište na kojem bi svjedoci mogli iznijeti detalje o njegovoj ulozi neće biti održano prije glasanja.

Besplatan zakup na 99 godina

Dubravka Đukanović, konzervatorka i profesorka iz Srbije, koja je tada bila u šezdesetim godinama, stigla je 6. februara 2024. godine na sastanak u Predsjedništvo, nekadašnju kraljevsku palatu sa kupolom. Tri godine bila je direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Tema sastanka bila je zgrada Generalštaba, nekadašnjeg sjedišta jugoslovenskog Ministarstva odbrane u centru Beograda. Arhitektonski dragulj, koji se smatra simbolom otpora nacistima, bio je cijenjen i prije nego što su ga NATO snage bombardovale 1999. godine, tokom kampanje kojom su nastojale da primoraju Miloševića da povuče snage sa Kosova. Bombardovanje je dodatno učvrstilo simbolički značaj kompleksa.

Vučić je još 2016. godine potvrdio da zgrada Generalštaba ima zakonom zaštićen status. Sada je, prema riječima dvije osobe upoznate sa sastankom, od Đukanović tražio da taj status ukine. Za lokaciju je, kako je rekao, bio zainteresovan neki neimenovani strani investitor.

Prema srpskim zakonima, Đukanović nije mogla samostalno da donese odluku o ukidanju zaštite Generalštaba. Njen zavod morao bi da naruči stručno mišljenje, koje bi trebalo da utvrdi da postoje opravdani razlozi zbog kojih kompleks više ne zaslužuje status zaštićenog kulturnog dobra.

Predsjednik je, međutim, želio da se to učini. Visok oko dva metra i netrpeljiv prema neslaganju, Vučić može djelovati zastrašujuće. Prema riječima izvora, njegov ton prema Đukanović i još jednom predstavniku službe za zaštitu kulturne baštine bio je neprijatan. Rekao im je da su lijeni i nesposobni. Poruka je bila jasna: uradite ono što tražim ili podnesite ostavke.

Moguće objašnjenje za Vučićevu odlučnu intervenciju pojavilo se sljedećeg mjeseca, kada je procurio sporazum između srpske vlade i Kušnerove kompanije za nekretnine.

Kušner, oženjen Trampovom kćerkom Ivankom, bio je uticajan savjetnik u Bijeloj kući tokom prvog mandata svog tasta. Nakon pobjede Džoa Bajdena na izborima 2020. godine, Kušner se usredsredio na svoj investicioni fond.

Početkom 2024. Tramp je bio na putu da osvoji republikansku predsjedničku nominaciju i važio je za favorita na predstojećim izborima. Ako bi se vratio u Bijelu kuću, Kušner bi ponovo postao jedan od najuticajnijih ljudi na planeti.

Iz procurjelog sporazuma proizlazilo je da su srpske vlasti Kušnerovoj kompaniji besplatno odobrile zakup kompleksa Generalštaba na 99 godina.

Kušner, čiji je portparol rekao da se projektom bavi od 2021. godine, objavio je na društvenoj mreži Iks prikaz planiranog kompleksa i poručio da je uzbuđen.

Vijest nije naišla na opšte odobravanje u Beogradu.

„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar. Ovo nije njegova privatna imovina“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta, ekološki aktivista koji je objelodanio sporazum.

Uprkos tome, Vučićev režim nastavio je sa potpisivanjem ugovora. U dokumentu od 13. maja 2024. godine, koji je vidio „Gardijan“, vlasti su se obavezale da će status kulturnog dobra te lokacije biti ukinut na zadovoljstvo Kušnerove kompanije.

Ili poslušnost ili ostavka

Sedmicu nakon potpisivanja ugovora, Đukanović je pozvana na novi sastanak. Ovog puta predsjednik nije bio prisutan. Sastankom je rukovodio ministar finansija Siniša Mali, njegov bliski saradnik i desna ruka.

Mali je od Đukanović i Olivere Vučković, najviše zvaničnice za zaštitu kulturne baštine u Beogradu, tražio da ukinu zaštitu kompleksa Generalštaba, navodi se u optužnici, u dijelu koji sažima iskaze koje su dvije žene kasnije dale tužiocima. U tom dokumentu nema pomena o ranijem sastanku sa predsjednikom, ali se navodi da je o tom pitanju već bilo razgovarano.

„Mali ih je pitao da li su razmislile o tome i da li će pokrenuti postupak za ukidanje zaštite zgrade“, navodi se u optužnici.

Žene su odbile zahtjev, smatrajući da zakonski uslovi za to nisu ispunjeni. Mali im je tada, ponavljajući ultimatum koji im je njegov šef uputio u februaru, rekao da bi trebalo da podnesu ostavke. One su to i učinile.

U ostavci koju je vidio „Gardijan“, Đukanović je napisala da ne može pristati na „neprimjerene intervencije koje bi trajno uništile sve vrijednosti kompleksa, koji svjedoči o najvišim dometima savremene srpske arhitekture i ima nemjerljiv značaj za očuvanje trajnih stvaralačkih vrijednosti, obrazovanje budućih generacija i jačanje kulturnog identiteta srpskog naroda“.

Đukanović i Vučković potvrdile su „Gardijanu“ da je ovaj prikaz događaja tačan. „Radije ne bih davala izjave o ovom pitanju dok je sudski postupak u toku“, dodala je Đukanović.

O planu za Generalštab mjesecima se malo govorilo. U novembru je Tramp pobijedio Kamalu Haris i osvojio drugi predsjednički mandat. Deset dana kasnije, Vučićeva vlada objavila je da je kompleks Generalštaba izgubio status zaštićenog kulturnog dobra.

Porodični posao

Jedan od prvih poteza koje je Tramp povukao nakon povratka na funkciju bio je odustajanje od obećanja iz prvog mandata da njegova porodica neće sklapati poslove u inostranstvu dok je on predsjednik.

„Razmjeri korupcije biće višestruko veći nego tokom prve Trampove administracije“, upozorila je tada Ketlin Klark, stručnjakinja za etiku u državnoj upravi sa Pravnog fakulteta Univerziteta Vašington. Tramp je, kazala je, znatno olakšao kupovinu svoje naklonosti.

Porodični biznis formalno je ostao pod kontrolom njegova dva najstarija sina, Dona Mlađeg i Erika. U januaru 2025. godine, četiri dana nakon inauguracije njihovog oca, Erik je govorio o novim projektima. Porodice Tramp i Kušner, njujorške porodice iz svijeta nekretnina povezane brakom, odlučile su da započnu prvi zajednički poduhvat: hotel i toranj u Beogradu nosili bi ime Tramp.

„Biće zabavno okupiti porodicu u ovom poslu“, rekao je Erik za „Njujork tajms“. „Srbija je jedna od najbrže rastućih zemalja u Evropi i izuzetno smo počastvovani što ćemo biti tamo“, dodao je on.

Kušner, koji je doputovao u Beograd na sastanak sa srpskim liderom, koji je Vučić opisao kao inspirativan, dodao je: „Naše istraživanje pokazalo je da bi brend Tramp bio najbolji za ovo tržište.“

Potražnja za tim brendom širom svijeta porasla je tokom drugog Trampovog mandata, uz optužbe da se iza toga krije sistem uzajamnih usluga.

U Vijetnamu su Erika na ceremoniji početka gradnje golf-odmarališta vrijednog 1,5 milijardi funti zasula konfete. Dozvole za projekat izdate su neuobičajeno brzo. Tramp je potom prepolovio carine Vijetnamu, piše britanski list.

Saudijci su uložili novac u Kušnerov fond, a zatim su se pojavili planovi za Trampov trg u Džedi. Tramp je potom pristao da toj kraljevini proda nove američke borbene avione.

Kompanija jednog magnata kriptovaluta i uticajni predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata sklopili su unosan posao sa kompanijom „Vorld liberti fajnenšal“, koja se bavi digitalnim valutama, a koju su osnovali Don Mlađi i Erik. Tramp je magnatu kriptovaluta dodijelio pomilovanje, a Emiratima omogućio pristup čipovima čiji je izvoz bio ograničen.

Upitan prošle godine o takvim poslovima, Kušner, koji je sada predsjednički izaslanik za Rusiju, Izrael i druga pitanja, rekao je: „Ono što ljudi nazivaju sukobom interesa… ja nazivam iskustvom i odnosima povjerenja koje imamo širom svijeta.“

Oni koji uspostave „odnose povjerenja“ sa porodicom Tramp, čak i kada ne postoji očigledna protivusluga, dobijaju nešto manje opipljivo, ali možda i vrednije: privid prijateljstva sa predsjednikom koji je spreman da koristi moć svoje države kako bi pomogao ili ugrozio manje zemlje i njihove lidere.

Vučić ima dosta toga zajedničkog sa Trampom. Obojica su bliski sa Vladimirom Putinom i pokazuju prezir prema Evropskoj uniji, iako Srbija nastoji da postane njena članica. Zajednički prezir prema NATO-u mogao bi objasniti zašto je jedini dio kulturnog nasljeđa Generalštaba za koji je obećano da će biti sačuvan u okviru rekonstrukcije spomenik posvećen „agresiji“ Alijanse na Srbiju.

Vučić bi mogao imati mnogo koristi od američke podrške, naročito kada je riječ o budućnosti Kosova, za koje tvrdi da je i dalje dio Srbije.

Ubrzo nakon što se njegov otac vratio na vlast, Don Mlađi doputovao je u Beograd. Vučić je rekao da je tokom sastanka „istakao značaj ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD, kao i strateške saradnje dvije zemlje i zajedničkih projekata u godinama koje dolaze“.

Kada se Don Mlađi vratio sljedećeg mjeseca, Vučić ga je ugostio pečenim prasetom.

Za Vučića je podrška Trampove porodice stigla u pravom trenutku. Nekoliko dana prije nego što je njegov režim ukinuo zaštitu kompleksa Generalštaba, urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi, pokrenulo je talas protesta protiv korupcije. Slogan studentskih organizatora postao je „Srbija ili mafija“.

Posjeta Dona Mlađeg dogodila se uoči najvećih demonstracija u istoriji Srbije. On je pozvao Vučića u svoj podkast „Trigered“ i izjavio da protivnici srpskog predsjednika instrumentalizuju novosadsku tragediju, baš kao što su Trampovi protivnici, prema njegovim riječima, činili nakon nereda na Kapitolu poslije izbornog poraza 2020. godine.

Protesti su, međutim, nastavljeni, a demonstranti su počeli da se protive i izgradnji Trampovog tornja.

U maju 2025. Vučić je otputovao u SAD, nadajući se da će se sastati sa Trampom u Mar-a-Lagu, njegovom privatnom klubu na Floridi. Uspio je da se vidi sa Rudijem Đulijanijem, nekadašnjim Trampovim advokatom koji je doživio ozbiljan reputacioni pad, ali ne i sa predsjednikom. Državni mediji objavili su da je razlog za to Vučićeva bolest.

Tek što se Vučić vratio u Srbiju, policija je uhapsila Gorana Vasića, čovjeka postavljenog na čelo zavoda za zaštitu kulturne baštine nakon ostavke Dubravke Đukanović. Tužioci su naveli da je Vasić falsifikovao stručno mišljenje kojim je podržano ukidanje zaštite Generalštaba.

Uslijedila su nova hapšenja. U decembru 2025. godine ministar kulture Nikole Selakovića optužen je za zloupotrebu službenog položaja zbog navodne uloge u slučaju Generalštaba. Nekoliko dana kasnije, Kušnerova kompanija objavila je da odustaje od projekta.

Pokušaj puča ili zataškavanje?

Vučićeve prijetnje odmazdom nijesu bile prazne.

Njegovi saveznici napali su Đukanović, tvrdeći da je pokušala lično da se okoristi dok je bila na čelu institucije za zaštitu kulturne baštine. Njenu zamjenicu posjetili su pripadnici državne bezbjednosti nakon što je na televiziji kritikovala ukidanje zaštite Generalštaba, a kasnije je optužena za druge, nepovezane nepravilnosti. Strukovno udruženje konzervatora Srbije saopštilo je očigledan cilj toga bila njena diskreditacija. Od obje žene očekuje se da svjedoče u krivičnom postupku.

Za specijalizovano odjeljenje tužilaštva za organizovani kriminal, koje je podiglo optužnice, ovaj slučaj predstavlja prekretnicu. Nikada ranije optužnica za zloupotrebu službenog položaja nije podignuta protiv ministra koji je i dalje na funkciji.

Vučić optužuje tužioce da pokušavaju da izvedu državni udar. Drugi, međutim, strahuju da tužioci ne idu dovoljno daleko. Zabrinutost je porasla kada je optuženi ministar kulture Nikola Selaković na ročištu u aprilu otkrio da je, dok je policija pretresala njegovo ministarstvo, u kancelariji pio šljivovicu i pušio cigarete sa Mladenom Nenadićem, šefom tužilaštva za organizovani kriminal. Portparol tog tužilaštva rekao je da nije bilo razgovora o toku postupka.

„U svemu što se događalo u vezi sa potencijalnim investicijama vidio sam priliku za našu zemlju i građane“, rekao je Selaković, kojem u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna zatvora do tri godine.

Vučić nije optužen, kao ni njegov bliski saradnik Siniša Mali. Obojica negiraju bilo kakvu krivicu.

Optužnica se poziva na dokaze svjedoka koji su prisustvovali sastanku sa Vučićem u februaru 2024. godine, ali se sam sastanak ne pominje. To otvara pitanje zašto je izostavljen događaj koji bi mogao predstavljati ključni dio hronologije slučaja.

Portparol tužilaštva za organizovani kriminal potvrdio je da ono raspolaže dokazima o sastanku Vučića i zvaničnika za zaštitu kulturne baštine u februaru 2024. godine. Osim protiv već optuženih, tužilaštvo je, kako je navedeno, sprovodilo predistražni postupak radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti drugih osoba.

Vučić se povukao sa predsjedničke funkcije i ne može tražiti još jedan mandat, ali se očekuje da zadrži kontrolu nad režimom ukoliko 25. oktobra bude izabran za premijera, piše Gardijan.

Jedan od posljednjih poteza koje je povukao kao predsjednik bilo je pomilovanje 49 osoba. Neki od njih nisu identifikovani, a nije poznato da li se među pomilovanima nalaze i optuženi u slučaju Generalštaba.