Stranac mora donijeti odjavu ili će platiti liječenje

Zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori već četiri godine ne plaćaju ni domaći ni strani radnici: Fond, Foto: Boris Pejovic

Da bi stranci koji sezonski rade u Crnoj Gori imali zdravstveno osiguranje tokom tog rada i time besplatnu zdravstvenu zaštitu u crnogorskim državnim zdravstvenim ustanovama, moraju prije započinjanja tog radnog angažmana donijeti Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore odjavu iz zdravstvenog osiguranja države u kojoj imaju prebivalište.

To je navedeno u odgovoru Fonda za zdravstveno osiguranje na pitanje “Vijesti” o tome kako sezonski radnici sada mogu imati zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. “Vijestima” se prethodno obratio radnik iz Sjeverne Makedonije koji je tokom sezonskog rada za poslodavca u Baru zbog iznenadnog zdravstvenog problema u bolnici u tom gradu morao da ima manju hiruršku intervenciju.

On kaže da je bio legalno prijavljen kao sezonski radnik i da je poslodavac za njega plaćao sve poreze i doprinose, što potvrđuje i dokumentacija koju je pokazao, ali da je nakon intervencije u barskoj bolnici dobio račun od nekoliko stotina eura, koji je morao da plati kako bi dobio dokumenta. Kazao je i da nije znao da mora donijeti odjavu iz zdravstvenog osiguranja Sjeverne Makedonije, koje ima kao nezaposleni prijavljen na njihovom birou rada, jer to nije postojalo ranije kao procedura.

U Crnoj Gori je od 2022. godine, kroz program “Evropa sad”, ukinuto zdravstveno osiguranje pa njega ne plaćaju ni domaći ni strani radnici. Tako da strani sezonski radnik sada ne dobija zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori na osnovu uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, već na osnovu toga što ga poslodavac registruje kao radnika u Poreskoj upravi i drugim nadležnim institucijama, uz potvrdu da nema zdravstveno osiguranje u svojoj državi ili da je odjavljen sa njega.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje kazali su “Vijestima” da član 6 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju definiše da status osiguranika imaju crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori i stranci sa odobrenim stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, a koji su registrovani kao zaposleni, preduzetnici, lica koja obavljaju privremene i povremene poslove, nezaposleni na evidenciji Zavoda, korisnici penzija i nekog od vidova invalidske i socijalne zaštite, poljoprivrednici, vjerski službenici, lica koja su u pritvoru i na izdržavanju zatvorske kazne, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom.

U Zakonu piše i da osiguranik ne može da bude lice koje ima status osiguranika u drugoj državi, ukoliko međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije utvrđeno. Status osiguranika prema ovom zakonu utvrđuje Fond za zdravstveno osiguranje na osnovu podnijete dokumentacije nadležnog organa i podnosioca zahtjeva.

Iz Fonda su u odgovoru “Vijestima” kazali da je za ovaj slučaj najvažnije istaći da strani državljanin koji je zaposlen u Crnoj Gori, ne može steći status osiguranika ako je i dalje osiguran u svojoj matičnoj državi iz koje dolazi.

“Zato je bitno istaći da stranac sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom u Crnoj Gori, koji je zaposlen i prijavljen od poslodavca u Upravi prihoda, mora da podnese zahtjev za osiguranje u filijali odnosno područnoj jedinici Fonda, prema mjestu svog privremenog ili stalnog boravka i da prilikom podnošenja zahtjeva dostavi dokaz da nema osiguranje u svojoj državi, ukoliko tamo nije osiguran. Ukoliko je osiguranje stekao u matičnoj državi, onda se sa istog mora odjaviti i dostaviti potvrdu o odjavi u nadležnu filijalu Fonda. Ovo je procedura koju je trebao da obavi radnik iz Sjeverne Makedonije, kako bi imao pun obim zdravstvene zaštite dok je zaposlen u Crnoj Gori, pa u tom slučaju ne bi morao plaćati troškove zdravstvene zaštite”, naveli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Druge osnove po kojima stranci mogu imati zdravstvenu zaštitu

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje pojasnili su da procedure za dobijanje zdravstvene zaštite u Crnoj Gori koje važe za strance zaposlene u Crnoj Gori, treba razlikovati od osiguranja stranaca koji imaju status azilanta ili supsidijarnu zaštitu.

“Za ova lica nije potrebna odjava iz matične države, jer oni status osiguranika stiču po drugom osnovu i u skladu sa zakonom kojim se uređuje međunarodna i privremena zaštita stranaca. Takođe imamo i treću kategoriju stranaca, a to su stranci sa privremenom zaštitom (na primjer lica izbjegla iz Ukrajine usljed ratnih dešavanja). Privremena zaštita, kao poseban oblik međunarodne zaštite stranaca određuje se na period od godinu dana ali se po potrebi može produžavati. Ova lica ne mogu imati status osiguranika, jer ih naš Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju ne predviđa kao takve, ali oni svoj određeni obim zdravstvene zaštite ostvaruju neposredno kod davaoca zdravstvenih usluga, uz prilaganje izvjesne identifikacione potvrde izdate od strane MUP-a”, naveli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.