Putin „humanitarac” dok Ukrajinci broje mrtve

Kažu da je prva žrtva rata istina. Kada je riječ o administraciji Donalda Trampa, put ka miru sa Rusijom sada uključuje i neke nevjerovatne laži.

Jednu od njih izgovorio je Stiv Vitkof tokom sastanka sa Vladimirom Putinom u srijedu u Sankt Peterburgu, nastojeći da postigne dogovor kojim bi se ozvaničilo rusko otimanje ukrajinske teritorije, uz strategiju Bijele kuće zasnovanu na maksimalnom pritisku na Kijev i pretjeranom dodvoravanju Kremlju.

“Vi toliko često govorite o mom predsjedniku, predsjedniku Trampu, kao humanitarcu”, rekao je Vitkof, magnat u sektoru nekretnina koji je, zahvaljujući prijateljstvu sa Trampom, postao glavni američki izaslanik i diplomata zadužen za okončanje najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“I vi ste humanitarac, gospodine, i ja vam odajem priznanje. Pohvaljujem vas zbog toga”, dodao je Vitkof.

Tokom Putinovih 26 godina na vlasti rijetki su bili trenuci kada mu je ukazana baš takva počast.

Dovoljno je samo površno pogledati ranije ruske ratne operacije - od bombardovanja Čečenije, Gruzije i Sirije, preko hiljada ruskih građana zatvorenih zbog izražavanja neslaganja s vlastima, do nasilne smrti istaknutih opozicionih novinara i političara u atentatima i trovanjima koji skoro da nisu ni prikrivani - pa da bude teško pronaći bilo kakvo uporište za predstavljanje Putina kao humanitarca.

A sve to i prije nego što se osvrnemo na Ukrajinu, na koju je Rusija odlučila da pokrene invaziju punog obima, koja je odnijela stotine hiljada života.

Gardijan je nedavno došao do ruskog strateškog dokumenta koji pokazuje da Kremlj ima mogućnost da ove zime ostavi ukrajinske gradove bez struje, prekidajući do 90 odsto snabdijevanja električnom energijom u gradovima poput Kijeva, Odese i Harkova, u kojima žive milioni ljudi, kako bi namjerno izazvao humanitarnu katastrofu.

Sudeći po svakodnevnim noćnim talasima napada na elektrane koje snabdijevaju gradove širom Ukrajine, Kremlj je odlučio da sprovodi tu strategiju sve dok se Kijev ne preda.

Dok se Vitkof u srijedu sastajao s Putinom, učenici u Harkovu žurili su niz ojačano stepenište, dok su sirene upozoravale na približavanje dronova tipa Šahed.

To nije bilo obično sklonište od bombardovanja, već jedna od deset podzemnih škola koje je Harkov izgradio zbog redovnih ruskih napada na grad, udaljen manje od 32 kilometra od granice.

Roditelji su pozdravili otvaranje tih škola jer su bezbjedne, rekli su nastavnici, dodajući da je to jedini način da djeca i mladi imaju neprekinutu nastavu tokom rata koji bi mogao da potraje još godinama, ali i da ponovo bukne čak i ako bude postignut krhki mirovni sporazum.

“Svi smo vjerovali u Trampa. Svi smo zaista polagali nade u Ameriku i u to da će Tramp zaustaviti to čudovište Putina”, rekla je u srijedu Olena Svitlična, načelnica odjeljenja za obrazovanje u Novobavarskom okrugu Harkova, sjedeći u školskom kafiću.

“A sada sumnjamo, više im ne vjerujemo. I veoma smo uplašeni”.

Dok je Vitkof razgovarao s Putinom, porodice šestoro ljudi ubijenih ove sedmice u napadu dronom na park u blizini Harkova pripremale su sahrane.

Najmlađa žrtva napada bila je jednogodišnja djevojčica Anhelina, koja je poginula dok je sjedjela vezana u dječjim kolicima na igralištu.

U napadu je poginula i njena majka Ina Marjuhna, nastavnica u lokalnoj školi.

Ukupan broj žrtava bio je šest - četvoro odraslih i dvoje djece, jednogodišnja Anhelina i jedanaestogodišnja djevojčica.

Ti izgubljeni životi jedva da su pomenuti u Bijeloj kući, koja ove sedmice vrši pritisak na Ukrajinu da što prije kapitulira - i to, što je posebno važno, prije kongresnih izbora 3. novembra, na kojima će birači dati svoj sud o Trampovom vođenju zemlje tokom protekle dvije godine.

Ubrzo nakon bombardovanja, Tramp je novinarima ispred Bijele kuće rekao da se Rusija “ponašala korektno kada je riječ o Ukrajini”.

Nakon što je zbog te izjave bio izložen kritikama, usput je pomenuo napade, ali samo kako bi umanjio značaj granatiranja civila.

“Pogođeni su neki ljudi u nekom gradu ili šta već, ali uglavnom su ginuli mladi vojnici”, rekao je u utorak u Ovalnom kabinetu.

Za Bijelu kuću takve riječi imaju malu cijenu. Vitkofov cilj bio je da obezbijedi oslobađanje američkog državljanina, 74-godišnjeg penzionisanog nastavnika iz Mičigena, koji je bio pritvoren u Rusiji.

Ali ako Vitkof namjerava da dodvoravanjem Putinu izdejstvuje mirovni sporazum do 3. novembra, onda će to biti tek prvi potez Bijele kuće u njenom ratu protiv istine.

Tekst je preuzet iz “Gardijana”

Prevod: N. B.