Dojče vele: Crna Gora u EU sa neriješenim sporovima sa Hrvatskom?

Predsjednici vlada Crne Gore i Hrvatske Milojko Spajić i Andrej Plenković, Foto: Risto Božović

Završetak crnogorskih pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU), planiran do kraja godine, po svemu sudeći, dovešće i do rješavanja značajnog broja višegodišnjih bilateralnih sporova sa Hrvatskom. Zvanični Zagreb insistira na rješavanju tih sporova kako bi dao zeleno svjetlo za zatvaranje svih 12 preostalih pregovaračkih poglavlja Crne Gore. S druge strane, Njemačka, kao jedna od najuticajnijih članica EU, želi da Crna Gora što pre postane članica Unije, a njen kancelar Fridrih Merc smatra da preostala sporna pitanja između dvije zemlje mogu da se riješe i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u EU.

Intenzivirani razgovori dvije zemlje

Hrvatski i crnogorski premijeri Andrej Plenković i Milojko Spajić imali su juče priliku da o tome razgovaraju na samitu Berlinskog procesa u crnogorskom Miločeru. Plenković je tom prilikom poručio da je „postignut veliki iskorak kada je reč o zahtjevu Zagreba za obeštećenje logoraša iz Morinja“.

Prethodno je Vlada u Podgorici ove nedjelje ispunila dva zahtjeva Hrvatske: legalizovala je spomen-ploču u bivšem logoru Morinj, koja je predmet sporova i unutar Crne Gore jer na njoj piše da je izvršena „velikosrpska agresija“ na Hrvatsku, i promijenila naziv bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru u „Petar II Petrović Njegoš“. Gopčević, proslavljeni vaterpolista, bio je čuvar u logoru Morinj 1992. godine.

Najzahtjevnija pitanja: brod „Jadran" i Prevlaka

Među najizazovnijim preostalim pitanjima su zahtjev Hrvatske da joj Crna Gora vrati brod „Jadran“ i postizanje dogovora o granici na Prevlaci. Plenković je rekao da je sada trenutak da se riješi pitanje Prevlake, gdje već 24 godine važi privremeni granični režim.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Stevo Đurašković smatra da treba riješiti pitanja koja se odnose na kršenje temeljnih ljudskih prava i suočavanje s prošlošću. Među njima su obeštećenje logoraša iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba tokom rata, na čemu insistira Hrvatska, procesuiranje ratnih zločina koje su građani Crne Gore počinili nad građanima Hrvatske, kao i vraćanje privatne imovine koja je Hrvatima u crnogorskoj Boki kotorskoj nezakonito oduzeta tokom devedesetih godina.

"Pritom, treba uzeti u obzir i da su zahtjevi Hrvatske dijelom uslovljeni provokacijama dijela vladajuće koalicije u Crnoj Gori, konkretno politikom predsjednika Skupštine Andrije Mandića". Đurašković je dodao da se to odnosi na Mandićevo izražavanja saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili na kontekst i motive donošenja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.

Treba li insistirati na svim zahtjevima?

Đurašković pozdravlja i rješavanje pitanja spomen-ploče u logoru Morinj i promjenu naziva bazena u Kotoru jer to, kako smatra, pokazuje da veliki dio heterogene crnogorske vladajuće koalicije nije marioneta Aleksandra Vučića i da „biti prosrpski ne znači automatski biti pročetnički nastrojen, kako to mediji u Hrvatskoj često pojednostavljeno predstavljaju".

„S te strane, uslovljavanje pristupanja Crne Gore EU vraćanjem broda ’Jadran’ ili insistiranjem na postizanju konačnog dogovora o razgraničenju na Prevlaci čini mi se nekonstruktivnim. To je izraz spoljnopolitičkog sitničarenja Hrvatske, istog onog kojem je Hrvatska bila izložena od Slovenije tokom svog pristupanja EU. Na kraju, takvo ponašanje šteti i samoj Hrvatskoj jer prijem Crne Gore u Uniju automatski slabi provučićevske pozicije u Crnoj Gori“, smatra Đurašković.

Rok za dogovor: kraj godine?

Plenković kaže da su Crnoj Gori ostavili određeno, ne predugo vrijeme za rješavanje preostalih pitanja, imajući u vidu da Podgorica namjerava da što prije završi pregovore o pristupanju EU, a da rok za to ističe krajem godine.

Na pitanje da li je Hrvatska spremna da odustane od nekog zahtjeva, Plenković je rekao da postoje dvije grupe zahtjeva: oni koji su isključivo u nadležnosti crnogorske vlade i oni koji ne zavise samo od Crne Gore.

„Ako je riječ, na primjer, o aktivnostima za koje Crna Gora možda ne posjeduje sve podatke, pa mora da ih zatraži od druge susjedne zemlje, postavlja se pitanje da li će ta druga zemlja dostaviti podatke. Tu su i aktivnosti koje se odnose na crnogorska pravosudna tijela i, konačno, na sudske presude. Jasno smo objasnili crnogorskim kolegama da to razumijemo i da nismo nerazumni, odnosno da umijemo da sagledamo takve okolnosti“, poručio je Plenković.

Njemački kancelar Fridrih Merc takođe smatra da se ovi sporovi mogu riješiti i da je riječ o lokalnim pitanjima za koja postoji rješenje. O njima je prošle nedjelje razgovarao sa Plenkovićem, a juče je poslao jasnu poruku:

„Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u EU“, rekao je Merc, naglasivši da je Crna Gora na dobrom putu da se uskoro pridruži EU i da Njemačka želi da se održi postojeći zamah u procesu proširenja.