Kijev između Trampovih dogovora i ruskih bombi

Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče pokušavao da uvjeri Donalda Trampa da Rusija ne namjerava da poštuje najavljeno energetsko primirje, predsjednik Sjedinjenih Država je stao u odbranu dogovora o kupovini ruskog dizela, odgovarajući na kritike poslanika iz obje američke stranke, koji upozoravaju da bi sporazum mogao biti u suprotnosti sa zakonom kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata sve dok Moskva ne okonča agresiju na Ukrajinu.

Najnoviji razvoj događaja dodatno produbljuje jaz između Vašingtona s jedne i Kijeva i njegovih evropskih saveznika s druge strane, koji strahuju da bi ekonomski ustupci Kremlju mogli da ojačaju rusku ratnu mašineriju i oslabe pritisak na Moskvu.

Suočen s visokim cijenama goriva, koje ugrožavaju izborne izglede republikanaca uoči izbora za Kongres 3. novembra, Tramp tvrdi da preduzima korake kako bi ih snizio. Cijene su naglo porasle otkako je prije sedam mjeseci pokrenuo rat protiv Irana, ali američki predsjednik za poskupljenja djelimično krivi ukrajinske napade na ruske rafinerije.

“Donio sam ispravnu odluku za američki narod - uvijek Amerika na prvom mjestu”, objavio je juče Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Rusija je tokom noći i jutra u ponedjeljak izvela smrtonosne vazdušne napade širom Ukrajine, pogodivši najmanje šest energetskih objekata, saopštio je Zelenski. On je ocijenio da nastavak bombardovanja pokazuje da Moskva nije zainteresovana za energetsko primirje koje je Tramp u nedjelju iznenada najavio.

Zelenski iz medija saznao za primirje

Tramp je navodno energetsko primirje objavio svega par dana nakon što je predstavio dogovor o kupovini dizel goriva od Rusije. Zelenski je taj sporazum kritikovao kao zaokret u odnosu na višegodišnju politiku Zapada usmjerenu na ekonomsku izolaciju Moskve.

Zelenski je takođe predložio da Vašington razmotri mogućnost postizanja alternativnog sporazuma sa Kijevom. “Zašto onda Amerika ne bi sklopila sporazum o dizelu sa Ukrajinom? Hajde da predložimo sporazum o dizelu sa Ukrajinom”, rekao je Varšavskom bezbjednosnom forumu u Poljskoj, kojem se obratio putem video-veze

Otkrio je i da Kijev nije bio unaprijed obaviješten o Trampovoj objavi da je postigao dogovor o energetskom primirju. “Ne, nijesmo znali za to”, rekao je Zelenski. “I mi smo za to saznali iz medija.”

Američki predsjednik je ranije pozvao Ukrajince da na izborima smijene Zelenskog, što predstavlja neuobičajeno oštru razmjenu poruka između dvojice lidera, čiji su odnosi zategnuti otkako se Tramp vratio na vlast 2025. godine.

Ovo je drugi put u svega nekoliko nedjelja da je Tramp proglasio energetsko primirje bez potvrde dvije zaraćene strane, ističe Rojters.

Kijev je posljednjih mjeseci sve intenzivnije izvodio napade dugog dometa na ruske rafinerije nafte i logističku infrastrukturu, kao odgovor na više od četiri i po godine neprekidnih ruskih napada na ukrajinske gradove, uključujući sistematske pokušaje da se tokom uzastopnih zima Ukrajina ostavi bez struje i grijanja.

Zelenski je rekao da Ukrajina tokom noći nije izvela nijedan napad na ruske rafinerije i da je spremna da pristane na energetsko primirje, ali samo pod uslovom da ga i Rusija poštuje. Takođe je naveo da bi izbori, koji su odloženi zbog rata, mogli biti održani u Ukrajini ukoliko Moskva pristane na potpuni prekid vatre u trajanju od 60 dana.

Rusija je, sa svoje strane, saopštila da se razgovori o mogućem energetskom primirju nastavljaju, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dodatne informacije biti objavljene kada za to dođe vrijeme. Međutim, odbacio je prijedlog Zelenskog o potpunom šezdesetodnevnom prekidu vatre.

“U Kremlju su i predsjednik Vladimir Putin i zvaničnici na drugim nivoima više puta jasno poručili da ne želimo prekid vatre”, rekao je Peskov. “Želimo dugoročan mir i spremni smo da učinimo sve što je moguće da ga postignemo.”

Evropski saveznici Ukrajine juče su izrazili sumnju u mogućnost sprovođenja sporazuma o energetskom primirju i snažno podržali Kijev. Kako bi održali pritisak na Moskvu, ministri spoljnih poslova EU juče su na listu sankcionisanih pojedinaca i kompanija dodali još 1.569 imena, što je predstavljeno kao najveći pojedinačni paket sankcija do sada.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će Moskva “ozbiljno pregovarati samo pod pritiskom, zbog čega ostajemo pri sankcijama protiv Rusije”.

“Nakon brutalnih napada Moskve na ukrajinsku civilnu energetsku infrastrukturu, zapravo ih moramo dodatno pooštriti”, poručio je Merc.

Poslovnim dogovorima do mira

Američka administracija već nedjeljama, a posebno Stiv Vitkof i Džared Kušner, dvojica biznismena i specijalnih izaslanika američkog predsjednika, zastupa stav da je sklapanje poslovnih sporazuma sa Rusijom put ka okončanju rata. “Njujork tajms” je 3. oktobra otkrio da postoji nacrt sporazuma prema kojem bi osobe bliske Trampu stekle udio u ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil.

“Biznis može biti plemenit. Ali ovdje imamo posla sa nečim nečasnim i vjerovatno sukobom interesa velikih razmjera”, rekao je za francuski Mond Fransoa Hezbur, stručnjak za Evropu pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Londonu.

Trampov zaokret u korist Rusije takođe je izazvao strahovanja da bi ključna američka obavještajna podrška Ukrajini mogla biti privremeno obustavljena ili potpuno prekinuta.

Američki portal Aksios i britanski dnevnik “Fajnenšel tajms” objavili su u subotu da su Vitkof i Kušner, tokom sastanka sa ukrajinskom delegacijom u Majamiju u petak, zaprijetili prekidom razmjene obavještajnih podataka ukoliko Kijev ne obustavi napade na ruske rafinerije.

“Za sada Evropljani ne mogu mnogo više od toga da zbiju redove. Njihova najveća nada je da demokrati preuzmu kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra. Kada bi Evropljani glasnije govorili o ruskoj podršci Iranu, mogli bi da nanesu političku štetu Trampovom taboru usred izborne kampanje. Ali hoće li biti dovoljno odvažni?”, kazao je Gregoar Ros, stručnjak za Evropu, Evroaziju i Rusiju u londonskom institutu Čatam haus.

List Kijev indipendent objavio je da je vrhovni komandant ukrajinske vojske Mihajlo Drapati primio poziv iz SAD, tokom kojeg mu je poručeno da obustavi bombardovanje ruskih ciljeva.

“Pozvali su sve najviše vojne zvaničnike i prijetili im”, rekao je jedan ukrajinski zvaničnik za taj list.

Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, opisao je “sporazum” o energetskom primirju kao fantaziju i “klasičnu Trampovu objavu nečega što nije zasnovano ni na kakvim činjenicama”.

“Niko ne treba da bude u zabludi”, rekao je Hodžis za “Gardijan”, dodajući da se Rusija “nikada ne pridržava bilo kakvih sporazuma osim ako nije primorana na to”.

On je pozvao ukrajinsku vojsku da ignoriše Trampa i pojača napade na ruska naftna i gasna postrojenja.

“Jasno je da ti napadi imaju veoma značajan efekat. U suprotnom, ne bismo svjedočili tolikom pritisku Kremlja na Bijelu kuću, uz zahtjeve da se oni zaustave. Naravno da imaju ogroman uticaj”, kazao je Hodžis.