Hakeri vrebaju frižidere: Opasnosti “pametnog” svijeta

Vlasnik supermarketa Intermarše u Gradinjanu, na jugozapadu Francuske, Šarl Dezon nije mogao ni da zamisli da će jednog dana zbog hakerskog napada morati da baci gotovo čitav kontejner zamrznute hrane. Njegova prodavnica bila je jedna od više stotina francuskih supermarketa pogođenih velikim sajber-napadom na rashladne sisteme tokom noći između 11. i 12. oktobra, koji je doveo do uništavanja ogromnih količina hrane i višemilionske štete.

Kako piše francuski Mond, napad je pogodio više od 500 prodavnica iz pet velikih trgovinskih grupacija u Francuskoj.

“Napad je vjerovatno počeo oko 23 sata, ali smo ga primijetili tek u četiri ujutro, kada je naš dostavljač vidio da je skladište poplavljeno. Temperatura u rashladnoj komori dostigla je 50 stepeni Celzijusa, što je aktiviralo protivpožarne prskalice”, ispričao je Dezon za francuski list.

Hakeri nijesu samo podigli temperaturu sistema za odmrzavanje u zamrzivačima i rashladnim komorama na 50 stepeni, već su i produžili ciklus odmrzavanja sa jednog na osam sati, kako bi se alarmi aktivirali što kasnije.

Takva manipulacija odložila je intervenciju zaposlenih i dodatno povećala štetu. Prema objavi jedne prodavnice u Normandiji, temperatura je u pojedinim uređajima dostigla čak 80 stepeni, zbog čega se dio opreme istopio.

Kako bi izbjegle rizik od prekida hladnog lanca i prodaje zdravstveno neispravne hrane, pogođene prodavnice morale su da isprazne zamrzivače i bace sve proizvode koji su bili izloženi neodgovarajućim temperaturama.

“Došao je i sudski izvršitelj da potvrdi štetu. Izgubili smo robu čija je nabavna vrijednost 21.000 eura”, kazao je Dezon za Mond.

Pojedine prodavnice bile su zatvorene tokom cijelog prijepodneva dok zaposleni nijesu uklonili uništene proizvode.

Ukupna šteta na nacionalnom nivou još nije poznata, ali se procjenjuje da će iznositi najmanje nekoliko miliona eura, a moguće i desetine miliona, posebno imajući u vidu da su napadom mogli biti pogođeni i drugi korisnici rashladnih sistema.

Zastarjeli softver otvorio vrata hakerima

Prema pisanju Monda, ubrzo je identifikovan način na koji su hakeri uspjeli da prodru u sisteme - preko softvera za upravljanje rashladnim uređajima danske kompanije Danfos.

“Većina pogođenih uređaja su zastarjeli proizvodi kojima je istekao rok i koji više ne dobijaju softverska i bezbjednosna ažuriranja”, objasnili su iz kompanije u odgovoru Mondu.

Danfos je naveo da već duže vrijeme preporučuje korisnicima da redovno ažuriraju sisteme najnovijim verzijama softvera, kao i da zastarjele uređaje zamijene savremenijim rješenjima.

Još nije poznato ko stoji iza napada, a nadležni organi pokrenuli su istragu.

Napadi na upravljački softver uređaja koji su povezani s internetom, a pritom nedovoljno zaštićeni, postali su sve češća metoda sajber-ratovanja. Koriste je i hakerske grupe povezane s državama i kolektivi koji sebe predstavljaju kao “haktiviste”, odnosno aktiviste koji hakerskim metodama pokušavaju da ostvare političke ili druge ciljeve.

Mond podsjeća da su pojedine grupe u Francuskoj ranije preuzimale odgovornost za napade na softver fiskalnih kasa u restoranima, kao i na sisteme za praćenje nivoa vode u mlinovima.

Svi pametni uređaji su izloženi riziku

Francuska agencija za sajber-bezbjednost preporučila je kompanijama koje koriste pogođene modele rashladnih uređaja da ih odmah isključe s interneta ili ograniče pristup tim sistemima, kao i da obave neophodna softverska ažuriranja, prenosi Al Džazira.

Međutim, incident je otvorio mnogo šire pitanje bezbjednosti infrastrukture koja se svakodnevno oslanja na uređaje povezane s internetom.

Tehnološki analitičar i stručnjak za sajber-bezbjednost Stiven Lašans upozorio je za Al Džaziru da će pametni uređaji uvijek biti izloženi određenom riziku, jer hakeri mogu da iskoriste bezbjednosne propuste kako bi im pristupili na daljinu i pokrenuli funkcije koje izazivaju štetu.

“To je nova realnost života s ovakvom povezanom opremom”, rekao je Lašans, upozoravajući da bi slični napadi mogli biti usmjereni i na medicinske ili energetske sisteme. “Ovo bi trebalo da bude globalni poziv na buđenje. U cijelom društvu imamo infrastrukturu povezanu s internetom koja može biti hakovana. To je nova realnost i apsolutno su nam potrebne nacionalne i međunarodne mjere kako bismo spriječili takve napade. U suprotnom, oni će se samo nastaviti”, upozorio je.

Istraživači su 2015. godine na hakerskoj konferenciji u Las Vegasu demonstrirali kako je moguće upasti u pametni frižider kompanije Samsung, što im je omogućilo da presretnu dio internet saobraćaja koji prolazi kroz taj uređaj.

Kako piše Rojters, posebno su ranjivi uređaji povezani s internetom kojima se može upravljati na daljinu, od sigurnosnih kamera, alarmnih sistema i pametnih brava do termostata i sistema grijanja. Potencijalne mete hakera su i svakodnevni kućni aparati, poput frižidera, rerni i mašina za pranje veša, ukoliko imaju pristup internetu. Razmjere povezanosti savremenih uređaja ilustruje i činjenica da danas postoje čak i četkice za zube koje se povezuju s internetom, ističe britanska agencija.

Al Džazira navodi da je napad na stotine francuskih supermarketa izazvao zabrinutost zbog ranjivosti sistema snabdijevanja hranom u svijetu.

Evropski komesar za poljoprivredu i hranu Kristof Hansen oštro je osudio sajber-napad u objavi na društvenoj mreži X, pozivajući na “veću pažnju na svim nivoima” kako bi se osigurala bezbjednost snabdijevanja hranom.

“Pretvaranje hrane u oružje postalo je stvarnost”, upozorio je Hansen.

“Neobičan napad”

Posebnu pažnju stručnjaka privukla je i neobična priroda sajber-napada na supermarkete u Francuskoj, koji se razlikuje od uobičajenih hakerskih operacija usmjerenih na iznuđivanje novca.

Kiran Martin, bivši direktor britanskog Nacionalnog centra za sajber-bezbjednost, ocijenio je za Fajnenšl tajms da je riječ o jednom od najneobičnijih sajber-incidenata koje je ikada vidio.

“Suština napada ucjenjivačkim softverom i kriminalnih aktivnosti jeste da se izvuče novac kako bi se spriječilo da se nešto dogodi. Ali oni su već napravili najveću moguću štetu i nema nikakvih dokaza da je tražena otkupnina”, rekao je Martin.