Dijagnoza raka dovela u pitanje dalji tok pontifikata pape Lava

Kada se američki kardinal Robert Prevost u maju 2025. godine pojavio na balkonu Bazilike Svetog Petra kao papa Lav XIV, novi poglavar Rimokatoličke crkve, predstavljao je izrazitu suprotnost svom prethodniku Franju.

Lav, koji je sa 69 godina bio relativno mlad za papu, djelovao je energično, govorio snažnim glasom i nije imao poznatih zdravstvenih problema. Franjo, koji je preminuo u 88. godini, tokom svog dvanaestogodišnjeg pontifikata postajao je sve slabijeg zdravlja.

Nakon što je Vatikan u utorak saopštio da je Lavu, koji sada ima 71 godinu, dijagnostikovan rak pluća poslije operacije tokom koje su mu hirurzi tog popodneva odstranili dio desnog plućnog krila, 1,4 milijarde katolika širom svijeta ponovo se neočekivano suočava sa stvarnošću u kojoj je papa ozbiljno bolestan.

Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, postao je sve uticajniji glas i izvan Crkve, upozoravajući na rizike koje donosi vještačka inteligencija i izazivajući nezadovoljstvo američkog predsjednika Donalda Trampa kritikama rata protiv Irana.

Budućnost njegovog pontifikata, za koji se očekivalo da će biti dinamičan, sa brojnim putovanjima u inostranstvo i papom koji će preuzeti istaknutu moralnu ulogu na svjetskoj sceni, sada je znatno neizvjesnija.

Medicinski stručnjaci navode da će prognoza zavisiti od više faktora, uključujući i to da li se rak proširio na limfne čvorove, što za sada nije poznato.

„Prerano je govoriti o tome kako će ovo uticati na planove pape Lava i njegovu sposobnost da nastavi da obavlja dužnosti poglavara Crkve“, rekao je za Rojters Džon Tejvis, poznavalac prilika u Vatikanu i pisac.

„Ako se potpuno oporavi i ne bude potrebe za agresivnom terapijom, papa bi mogao da nastavi sa svojim uobičajenim aktivnostima“, kazao je.

Posjeta Južnoj Americi pod znakom pitanja

Jedno od prvih pitanja sa kojima se Lav suočava jeste da li će realizovati jedanaestodnevnu posjetu Urugvaju, Argentini i Peruu, planiranu od 6. do 17. novembra. Poznato je da je to putovanje od velikog značaja za papu, koji je decenije proveo kao misionar i biskup u Peruu.

Prema prvobitnom rasporedu, objavljenom prošlog mjeseca, bilo bi to jedno od najintenzivnijih inostranih putovanja koje je neki papa ikada preduzeo. Lav je trebalo da učestvuje na oko 50 događaja i održi 36 govora tokom obilaska deset gradova.

Doktor Stiven Liju, stručnjak za rak pluća sa Univerziteta Džordžtaun u Vašingtonu i načelnik Odjeljenja za hematologiju i onkologiju Univerzitetske bolnice MedStar Džordžtaun, rekao je da bi putovanje možda moralo da bude odloženo, u zavisnosti od papinog oporavka.

„Putovanje u Južnu Ameriku u tako kratkom roku jeste moguće ako je riječ o raku pluća u ranom stadijumu i ako nije potrebna dodatna terapija. Međutim, rok je veoma kratak, a tok oporavka može znatno da varira“, rekao je Liju.

Lav je do sada održavao intenzivan tempo putovanja u inostranstvo. Tokom 2026. godine već je obavio četiri međunarodne posjete, privlačeći veliki broj vjernika. Samo prošlog mjeseca u Parizu ga je dočekalo više od 800.000 ljudi.

„Dan po dan“

Katolici su se i ranije često suočavali sa zdravstvenim problemima svojih papa.

Franjo, kojem je u mladosti odstranjen dio jednog plućnog krila, bio je sklon respiratornim infekcijama. Tokom pontifikata bio je hospitalizovan i zbog operacija debelog crijeva i kile.

Jovan Pavle II počeo je da pokazuje simptome Parkinsonove bolesti tokom devedesetih godina, iako je Vatikan njegovu dijagnozu potvrdio tek 2003. godine.

Jovan XXIII preminuo je 1963. godine od raka želuca, a Vatikan je tu dijagnozu objavio tek nakon njegove smrti.

Benedikt XVI, koji je naslijedio Jovana Pavla II, postao je prvi papa u posljednjih 600 godina koji je podnio ostavku. Povukao se 2013. godine, nakon što je izjavio da više nema snage da obavlja svoju dužnost.

Vatikan, koji je dugo bio uzdržan kada je riječ o saopštavanju informacija o zdravstvenom stanju papa, u slučaju Lava pokazao je neuobičajenu transparentnost.

Sam papa je u nedjelju saopštio hodočasnicima na Trgu Svetog Petra da mu je u plućima otkriven „lokalizovani čvorić“ i da mora da bude operisan. Takođe je rekao da je promjena otkrivena rano.

Vatikan je potom objavio detaljan medicinski izvještaj svega nekoliko sati nakon što je Lav operisan.

Očekuje se da će detaljnije informacije o prognozi papinog zdravstvenog stanja biti poznate tek za nekoliko dana, nakon što ljekari obave neophodne pretrage.

Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, petogodišnja relativna stopa preživljavanja kod nemikrocelularnog raka pluća iznosi 67 odsto kada je bolest ograničena na pluća.

Doktor Đuzepe Kardilo, načelnik torakalne hirurgije u rimskoj bolnici San Kamilo Forlanini, rekao je da uklanjanje raka pluća otkrivenog u ranom stadijumu obično donosi „odličnu“ prognozu.

Eliz Alen, autorka biografije pape Lava koju je objavila izdavačka kuća Penguin Peru, poručila je da ne treba donositi preuranjene zaključke o tome kako će teći papin oporavak.

„Idemo dan po dan“, rekla je.