Vučićev pad vida rane: Rezultati izbora u Srbiji mogli bi biti...

Rezultati današnjih parlamentarnih izbora u Srbiji mogli bi značajno uticati na političke prilike u Crnoj Gori i odnose u regionu, a eventualno osporavanje izbornog ishoda i produžena politička kriza u Beogradu do novih tenzija, uključujući političke i medijske pritiske na Podgoricu, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, građanska aktivistkinja Milena Bešić i programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović saglasni su da bi promjena vladajućih struktura u Srbiji mogla oslabiti politički uticaj Beograda na Crnu Goru, dok bi opstanak Aleksandra Vučića na vlasti značio nastavak ili jačanje postojećih pritisaka.

Ipak, upozoravaju da odlazak Vučića s vlasti ne bi automatski donio suštinsku promjenu odnosa Srbije prema Crnoj Gori, “jer takva promjena zavisi i od politike koju bi vodila eventualna nova vlast”.

Sagovornici smatraju i da bi eventualni Vučićev poraz različito uticao na pozicije lidera Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP), Andrije Mandića i Milana Kneževića. Prema njihovim ocjenama, Knežević bi mogao pretrpjeti ozbiljnije političke posljedice zbog neposrednije vezanosti za Vučića, dok je Mandić pokazao veću sposobnost prilagođavanja promjenama političkih odnosa.

Građani Srbije izlaze danas na vanredne parlamentarne izbore koji se održavaju nakon gotovo dvije godine masovnih protesta i duboke političke krize. Za 250 poslaničkih mjesta nadmetaće se 18 izbornih lista, a prema predizbornim istraživanjima glavna izborna utakmica vodiće se između koalicije okupljene oko Vučića i “Studentske liste - Studenti pobjeđuju”, koju je iznjedrio studentski protestni pokret.

Ovi izbori predstavljaju važan politički test za Vučićevu Srpsku naprednu stranku (SNS), koja je na vlasti duže od decenije, ali i za studentski pokret koji je iz protesta zbog tragedije u Novom Sadu prerastao u jednog od glavnih izazivača vladajuće strukture.

Izbori imaju i širi regionalni značaj. Za Crnu Goru posebno je značajno pitanje da li bi eventualne promjene političkih odnosa u Srbiji mogle uticati na odnose Beograda i Podgorice, saradnju dvije države i političke prilike u regionu.

Podršku Vučiću iz Crne Gore otvoreno je pružio Milan Knežević, koji je učestvovao i na predizbornim skupovima njegove koalicije u Srbiji. Za razliku od Kneževića, predsjednik crnogorskog parlamenta i lider NSD-a Andrija Mandić, ranije jedan od najbližih političkih saveznika Vučića, uoči ovih izbora nije javno iskazao podršku njegovoj listi, što potvrđuje navode o njegovom političkom udaljavanju od donedavnog predsjednika Srbije. Međutim, Mandićev partijski kolega, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš juče je pozvao “sve časne Srbe”, porijeklom iz Crne Gore, da glasaju za Vučića...

JAKŠIĆ: SAMO JEDAN SCENARIO POZITIVAN

Boško Jakšić smatra da bi promjena vlasti u Srbiji nesumnjivo pozitivno uticala na stabilnost i napredak čitavog regiona, uključujući Crnu Goru, dok bi ostanak Vučića na vlasti značio osvetničko pojačavanje pritisaka i miješanja u unutrašnje poslove Podgorice.

Odgovarajući na pitanje koliko bi rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji mogli da utiču na političke prilike u Crnoj Gori, Jakšić kaže da postoje barem tri scenarija. Prvi je, kako navodi, uvjerljiva pobjeda Studentske liste i spremnost Vučića da prizna poraz.

“U tom slučaju spoljna politika nove Srbije bi u regionu uvažavala suverenitet susjedne države i, prihvatajući međunarodne standarde, štitila prava sunarodnika”, smatra Jakšić.

Prema njegovim riječima, drugi scenario je da bi uvjerljiva pobjeda koju bi proglasila Vučićeva lista unijela nemir, vodila sukobima po Srbiji jer bi većina, na osnovu dokaza kojima se već raspolaže, vjerovala da su izbori pokradeni. Napetost bi, kako kaže, rikošetirala i djelovala bi destabilizujuće po region.

Jakšić kao treći scenario navodi tijesan rezultat i situaciju u kojoj obje liste proglašavaju pobjedu.

“Takođe uznemiravajući scenario koji bi zahtijevao intervenciju spolja, a pitanje je koliko bi ona bila kategorična. Takođe negativne posljedice po region”, kazao je.

Svaki od ova tri scenarija, kako je dodao, imao bi uticaj na Crnu Goru, s tim da bi samo onaj prvi imao pozitivne, dok bi drugi i treći imali negativne efekte i dodatno zaoštrili ionako loše odnose Beograda i Podgorice.

BEŠIĆ: UTICAJ SPC-A NE ZAVISI OD TOGA KO JE NA VLASTI

Milena Bešić podsjeća da političke prilike u Srbiji decenijama snažno utiču na cijeli region, a na Crnu Goru posebno. Ne samo zbog istorijskog konteksta, već prije svega zbog kontinuiranog političkog djelovanja Srbije prema Crnoj Gori i njenom unutrašnjem političkom prostoru.

“Danas je taj uticaj još neposredniji jer su prosrpski orijentisane partije prisutne u praktično svim ključnim polugama vlasti, a isti politički i identitetski obrazac postoji i u dijelu opozicije”, navela je.

Zato, kako kaže, rezultat izbora u Srbiji za Crnu Goru nije sporedna stvar.

Smatra da bi promjena vlasti mogla, makar u početku, smanjiti intenzitet spoljnog političkog uticaja, dok bi nastavak sadašnje politike vjerovatno značio i nastavak postojećih obrazaca, posebno uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2027. godine.

Bešić ne očekuje da bi promjena vlasti u Srbiji suštinski promijenila odnos prema Crnoj Gori, jer taj odnos, kako kaže, ima duboke istorijske, političke i identitetske korijene, “nije nastao sa Vučićem i neće nestati njegovim odlaskom”.

Ocjenjuje da ni značajan dio sadašnje opozicije ne pokazuje spremnost za raskid sa takvom politikom, budući da su i među opozicionim snagama snažno prisutne “nacionalističke i klerikalne politike, čak i kada se takve pozicije objašnjavaju potrebom da se pridobije dio biračkog tijela sa druge strane ideološkog spektra”.

Ističe da promjena vlasti u Srbiji ne bi automatski značila i promjenu politike prema Crnoj Gori, ali bi u početku mogla smanjiti pritiske, jer bi nova vlast bila zaokupljena unutrašnjim prilikama i ne bi odmah raspolagala političkim, medijskim i institucionalnim aparatom kakav je Vučić godinama gradio

“Ali tu je i Srpska pravoslavna crkva (SPC), čiji politički i identitetski uticaj u Crnoj Gori ne zavisi od toga ko je trenutno na vlasti u Beogradu. Dakle, mogu se promijeniti intenzitet, metode i akteri, ali ne očekujem da bi se sam odnos prema Crnoj Gori preko noći suštinski promijenio”, kazala je.

POTREBAN OTKLON OD “SRPSKOG SVETA”

Petar Đukanović podsjeća na kontinuirano miješanje zvaničnog Beograda u crnogorske unutrašnje prilike, kroz političke aktere, medije, crkvene strukture, ali i ekonomske i finansijske kanale uticaja.

Zato, ako Vučić ostane na vlasti, očekuje nastavak, ali i intenziviranje političkih i medijskih pritisaka, uz korišćenje svih raspoloživih resursa za ostvarivanje njegovih političkih ciljeva.

“Ovo se posebno odnosi na period uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, kao i lokalnih, a sa ciljem oblikovanja odnosa snaga na domaćoj političkoj sceni tako da on ima dominantan pristup moći, a što može voditi i usporavanju našeg evropskog puta”, istakao je.

S druge strane, kako kaže, Vučićev pad mogao bi oslabiti te pritiske i otvoriti prostor za stabilnije odnose dvije države, kao i za napredovanje Crne Gore ka EU bez stalnih političkih opstrukcija iz susjedstva.

Đukanović, takođe, ukazuje da promjena vlasti ne znači automatski i promjenu politike prema Crnoj Gori, već bi suštinski zaokret podrazumijevao da Srbija počne da gradi društvo zasnovano na vladavini prava i nezavisnim institucijama, ali i da napravi jasan otklon od koncepta “srpskog sveta” i instrumentalizacije Srba u regionu za ostvarivanje određenih političkih interesa Beograda.

“Tako da i u slučaju promjene vlasti, ostaje pitanje da li će neka nova vlast prihvatiti Crnu Goru kao nezavisnu i ravnopravnu državu, čija se politička budućnost oblikuje u Podgorici, a ne u Beogradu”, naveo je.

VUČIĆ ĆE SVE URADITI DA SAČUVA VLAST

Đukanović očekuje da će Vučić iskoristiti sve političke i institucionalne mehanizme koji mu stoje na raspolaganju, a možda i neke druge, kako bi sačuvao vlast, a ako rezultat bude tijesan, uz ozbiljne sumnje u regularnost izbornog procesa, mogući su novi protesti, zahtjevi za ponavljanje izbora i produžena politička kriza.

U takvom scenariju, kako kaže, Vučić i njegova vlast bili bi prvenstveno zaokupljeni unutrašnjim problemima, kontrolom institucija i traženjem izlaza iz krize koji bi im omogućio očuvanje političke moći.

“Zato ne očekujem da bi se eventualni nemiri neposredno prelili na Crnu Goru. Međutim, unutrašnja politička kriza u Srbiji ne mora značiti i smanjenje pritisaka na susjede. Naprotiv, ukoliko potraje, postoji rizik da vlast ponovo posegne za nacionalnim temama i zaoštravanjem odnosa u regionu kako bi homogenizovala sopstveno biračko tijelo, učvrstila legitimitet i skrenula pažnju sa unutrašnjih problema”, smatra Đukanović.

Za Crnu Goru bi, kako kaže, to moglo značiti novi talas političkih i medijskih pritisaka, podgrijavanje identitetskih podjela i dodatne hibridne uticaje na unutrašnje političke procese.

Jakšić kaže da je strah od ozbiljne političke krize, pa i nasilja, veoma realan i takav razvoj događaja u Srbiji bi najdirektnije, negativno, uticao prije svega na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali bi se radijacija takve krize osjetila po čitavom Zapadnom Balkanu.

“Ali, ukoliko Srbija od nedjelje počne da vraća državu i njene institucije narodu, takva Srbija biće potrebna susjedima i sa takvom Srbijom će Crna Gora ponovo moći da gradi prijateljske i bratske odnose zasnovane na uzajamnom poštovanju i na zajedničkim interesima”, poručio je Jakšić.

Bešić podsjeća da je kampanja pokazala visok stepen mobilizacije, masovnost i snažne emocije na obje strane, dok su očekivanja opozicije i studentske liste veoma visoka.

“Ako rezultat bude tijesan ili osporavan, posebno ako jedna strana proglasi pobjedu koju druga ne prihvati kao legitimnu, postoji prostor i za provokacije, incidente i produženu političku krizu”, upozorila je.

Smatra da bi se na Crnu Goru takva kriza prije svega prelila politički - kroz medije, političku mobilizaciju, dodatno zaoštravanje identitetskih pitanja i djelovanje domaćih aktera koji su snažno vezani za jednu od strana u Srbiji.

Ističe da bi posebno bilo opasno ako bi unutrašnja kriza u Srbiji počela da se prebacuje na regionalne teme - Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu ili Kosovo.

Bešić poručuje da je za Crnu Goru zato važno da ne dozvoli da njena unutrašnja politika postane produžetak postizborne borbe u Srbiji.

“Koliko je to realno očekivati u sadašnjoj političkoj konstelaciji u Crnoj Gori, drugo je pitanje, ali bi značajnu ulogu u ograničavanju takvih uticaja mogli imati i međunarodni partneri, posebno Evropska unija u kontekstu aktuelnog procesa integracija”, rekla je.

GENERACIJA KOJA SE NE BAVI PROŠLOŠĆU

Jakšić smatra da bi eventualna promjena vlasti u Beogradu i te kako mogla da dovede do drugačijeg odnosa Srbije prema Crnoj Gori, jer se spoljnopolitička strategija Studentske liste temelji na izbegavanju oštrih geopolitičkih, nacionalnih i vjerskih podjela.

“To je generacija koja je rođena poslije ratova i ne želi da se bavi prošlošću”, istakao je.

Dodaje da Studentska lista ima i ljude jakog nacionalnog i vjerskog identiteta, ali nije šovinistička i ne podstiče mržnju i netrpeljivost prema građanima iz država bivše Jugoslavije.

“Oni smatraju da problemi između Srbije i Crne Gore treba da se rješavaju strpljivo i institucionalno”, pojasnio je.

Kako dodaje - sve suprotno Vučićevoj politici deklarativnog prijateljstva koje se krije iza mantre zavadi pa vladaj: faktičkog negiranja crnogorske državnosti, nacionalističkih ambicija stvaranja “srpskog sveta”, oslonca na SPC i njegove lojaliste koje podržava u Podgorici, optužbi da se Podgorica miješa u unutrašnje stvari Srbije...

CRNA GORA PRISUTNA U KAMPANJI

Jakšić podsjeća da je Crna Gora bila veoma prisutna tokom predizborne kampanje u Srbiji, pa je tako Vučićeva vlast često optuživala Studentsku listu da je povezana sa političkim i kriminalnim strukturama u Crnoj Gori, a prvoga na listi dr Iliju Srdanovića pokušavala da ocrni zbog veza sa bivšim crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem.

“Istina je potpuno drukčija. Sve više se otkrivaju veze Vučićevog režima i sa škaljarskim i sa kavačkim klanom, dok je profesor Srdanović demantovao sve lažne optužbe”, ističe Jakšić.

Prema njegovim riječima, koliko su ovi pokušaji manipulacija neuspješni, govori i činjenica da je Crnogorska partija, koja u Srbiji štiti interese crnogorske manjine, zvanično podržala Studentsku listu uz argument da su demokratske promjene i obnova institucija ključni za poboljšanje položaja nacionalnih manjina u Srbiji.

Smatra da bi promjena vlasti u Srbiji nesumnjivo pozitivno uticala na stabllnost i napredak čitavog regiona, uključujući Crnu Goru, dok bi ostanak Vučića na vlasti značio osvetničko pojačavanje pritisaka i miješanja u unutrašnje poslove Crne Gore.

KNEŽEVIĆ DIJELI VUČIĆEVU SUDBINU, MANDIĆ SE IZMAKAO

Sagovornici “Vijesti” saglasni su da bi eventualni pad Vučića različito uticao na Kneževića i Mandića.

Jakšić podsjeća da se Mandić posljednjih meseci uočljivo, barem u javnosti, “razvezao” od svog dugogodišnjeg saveznika Vučića, a bilo je riječi i o tome da planira da otvoreno podrži Studentsku listu.

“To se, koliko je znano, nije dogodilo, mada nema sumnje da bi Mandić mogao da kapitališe na Vučićevom porazu, ali i da manje-više neozlijeđen dočeka njegovu pobjedu. Balansiranje bez integriteta”, ocijenio je.

Što se Kneževića tiče, kako dodaje, on je do kraja lojalan svom gazdi u Beogradu i spreman je da sa njim dijeli sudbinu: sa štitom ili na njemu.

Jakšić smatra da bi Vučićev poraz više nego ozbiljno uzdrmao poziciju Kneževića, baš kao što je slučaj sa Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj.

Milena Bešić navodi da je Knežević svoj politički odnos sa Vučićem učinio veoma neposrednim i personalizovanim, pa bi gubitak tog centra moći za njega predstavljao ozbiljniji politički problem.

“Morao bi da traži novi oslonac u Srbiji i novi narativ kojim bi objasnio tu promjenu”, rekla je.

Mandić je, kako je dodala, pokazao znatno veći kapacitet za političku adaptaciju.

“Vidjeli smo koliko brzo može da prilagodi javni narativ novim okolnostima kada procijeni da mu je to politički potrebno”, podsjetila je.

Bešić smatra da ovdje nije važan samo njihov odnos prema Srbiji, već i odnos vlasti u Srbiji prema njima.

Podsjeća da je podrška iz Beograda, uz uticaj SPC-a, godinama imala važnu ulogu u crnogorskoj politici, posebno tokom izbora. Smatra da bi promjena vlasti u Srbiji mogla uticati na političku snagu DNP-a i NSD-a pred izbore u Crnoj Gori 2027, ali da bi Mandić i Knežević, umjesto odustajanja od političkih veza sa Srbijom, nastojali da se prilagode “novom centru moći u Beogradu, uz oslanjanje na crkvene i druge strukture”.

Petar Đukanović očekuje da će Mandić prvi čestitati Vučiću ako pobijedi i nastaviće da njeguje bliske odnose s njim.

“Mandić je do sada pokazao političku prilagodljivost, nastojeći da istovremeno održava poziciju u vlasti koja deklarativno vodi Crnu Goru ka EU i bliske veze s Beogradom, uz pomjeranje naglasaka zavisno od trenutnih političkih interesa. Zato vjerujem da bi i u slučaju promjene vlasti u Srbiji pokušao da uspostavi odnose s novim političkim akterima i sačuva svoju poziciju u vlasti u Crnoj Gori”, naveo je.

Kod Milana Kneževića posljedice bi, kako je ocijenio, mogle biti izraženije, jer je njegova politička identifikacija sa Vučićem i njegovom politikom otvorenija i neposrednija.

Smatra da bi gubitak takvog oslonca mogao suziti prostor za političko djelovanje i pristup resursima koji proizlaze iz tih veza, zbog čega bi morao više da se oslanja na sopstvenu partijsku infrastrukturu i podršku birača u Crnoj Gori.

“To, naravno, ne znači da bi DNP automatski izgubio političku relevantnost, jer ima svoje biračko tijelo i organizacionu strukturu”, rekao je.

Objašnjava da je suštinska razlika u tome što bi Mandić vjerovatno pokušao da se prilagodi novom Beogradu, dok bi Knežević morao da se suoči s političkim posljedicama čvrstog vezivanja za jednog čovjeka.

ŠTA POKAZUJU ANKETE

Predizborna istraživanja pokazuju snažnu podršku i Vučićevoj koaliciji i Studentskoj listi, ali se njihove procjene značajno razlikuju u zavisnosti od istraživačke agencije.

Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), objavljenom 20. oktobra, studentska lista imala je podršku 44,5 odsto opredijeljenih birača, a lista okupljena oko SNS-a 42,7 odsto. Istraživanje je sprovedeno od 25. septembra do 5. oktobra na uzorku od 1.050 ispitanika.

Anketa Faktora plus iz septembra davala je Vučićevoj koaliciji 48,6 odsto, a studentskoj listi 37,1 odsto podrške.

Za ulazak u parlament važi izborni prag od tri odsto, uz posebna pravila za liste nacionalnih manjina. Većinu u Narodnoj skupštini Srbije čini najmanje 126 od ukupno 250 poslanika.

U FOKUSU SASTAV NOVE VLASTI I PRIHVATANJE REZULTATA

Jedno od ključnih pitanja nakon glasanja biće da li će neka od velikih lista moći da obezbijedi parlamentarnu većinu, ili će formiranje vlasti zavisiti od koalicionih pregovora i podrške manjih političkih aktera.

Pažnja će biti usmjerena i na regularnost izbora, prihvatanje rezultata i moguće reakcije političkih aktera i građana, imajući u vidu dugotrajne proteste i nepovjerenje između vlasti i dijela opoziciono orijentisane javnosti.

Zabrinutost zbog stanja medijskih sloboda dodatno je porasla uoči izbora. Deset istaknutih novinara televizije N1 podnijelo je ostavke 16. oktobra, navodeći kao razloge to što su pod novim rukovodstvom svjedočili neistinama, manipulacijama, perfidnoj cenzuri, diskreditovanju kolega i promjenama urednika, u trenutku kada dolazi do promjena u rukovodstvu i vlasničkoj strukturi medija kritički nastrojenih prema vlasti.