Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, Foto: BETAPHOTO/MUP SRBIJE
21.10.2026. 22:44h
Evropska unija (EU) je pozvala vlasti u Srbiji da okončaju praksu dodjeljivanja državljanstva po ubrzanom ili pojednostavljenom postupku državljanima zemalja koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili bezbjednosni rizik za EU, što uključuje i Rusiju, piše večeras Radio Slobodna Evropa (RSE).
To je za ovaj medij izjavio portparol Evropske komisije (EK), komentarišući nedavnu posjetu ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića Rusiji.
Kako je podsjetio, pitanje dodjeljivanja državljanstva spada u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Prema riječima ovog zvaničnika, EU je upoznata sa prošlonedjeljnom zvaničnom posjetom Dačića Moskvi, tokom koje je on najavio nastavak intenzivne saradnje ministarstava unutrašnjih poslova dvije zemlje.
Posjeta je uslijedila samo nedjelju dana pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji koji se održavaju 25. oktobra.
Dačić je, podsjeća RSE, naglasio da je posjeta Moskvi bila planirana za mart, ali je bila odložena zbog njegove bolesti.
Portparol EK je istakao da je stav Brisela prema partnerima, uključujući i zemlje kandidate poput Srbije, oduvijek bio jasan.
"Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni, ni s Putinovim režimom, ni u sjenci ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine", rekao je on za RSE.
Naveo je da Brisel želi da računa na Srbiju kao na pouzdanog evropskog partnera kada je riječ o zajedničkim principima, vrijednostima, bezbjednosti i prosperitetu. Dodao je i da je potrebno da Srbija uvjeri EU u svoje strateško opredjeljenje.
"Srbija bi stoga, kao prioritet, trebalo da pojača napore ka postepenom usklađivanju sa stavovima Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU, uključujući i sankcije Rusiji", poručio je portparol Evropske komisije.
Prema njegovim riječima, Srbija bi takođe trebalo da se uzdrži od postupaka i izjava koji su u suprotnosti sa vanjskopolitičkim stavom EU.
Ranije tog dana o odnosima EU i Srbije govorio je i portparol Evropske komisije zadužen za proširenje Gijom Mersije, koji je na redovnoj konferenciji za novinare istakao da rad na evropskom putu zahtijeva "zaista kredibilnu posvećenost, dokazanu konkretnim djelima", kao i da Brisel mora da vidi napredak u reformama.
"Ono što mogu da kažem jeste da smo i dalje u potpunosti posvećeni napretku Srbije na njenom evropskom putu. Zato moramo da nastavimo ovaj konstruktivni angažman, i učinićemo sve da Srbija ide naprijed. Kao što sam rekao, važno je da Srbija preduzme korake u nizu oblasti kako bi ubrzala svoj evropski put", izjavio je Mersije.
Pristupni pregovori Srbije su u zastoju gotovo pet godina, i ona je posljednji klaster u pristupnim pregovorima otvorila u decembru 2021. godine, podsjeća RSE.
Dva mjeseca kasnije Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Srbija je odbila da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Kremlju. To je bio ključni razlog zastoja na njenom evropskom putu. U međuvremenu se pogoršalo i stanje vladavine prava, što je dodatno otežalo pokušaje Srbije da izađe iz višegodišnjeg zastoja.
Nekadašnji lider u procesu pristupanja, Srbija je postepeno izgubila mjesto među predvodnicima evropskih integracija. Crna Gora je za sada najizvjesnija buduća članica EU, a za njom slijedi Albanija.
Posljednji ozbiljniji pokušaj da se Srbija pokrene s mrtve tačke zabilježen je u julu. Tada je dio članica EU smatrao da bi Srbiji trebalo omogućiti otvaranje Klastera 3, ali potreban konsenzus nije postignut.
Prema saznanjima RSE iz diplomatskih izvora, države koje su podržavale nastavak evropskog puta Beograda odustale su u septembru, za sada, od tih pokušaja. To se dogodilo poslije događaja povezanih sa smrću i sahranom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
U Srbiji se u nedjelju, 25. oktobra, održavaju vanredni parlamentarni izbori.
Evropska unija, nekadašnji strateški cilj zemlje, gotovo je nestala iz predizborne kampanje, ocjenjuje RSE.
Samo lista Evropska Srbija gradi kampanju na članstvu u EU i sankcijama Rusiji, dok vladajuća Ujedinjena Srbija i Studentska lista tu temu uglavnom zaobilaze.
Euroskeptične desničarske liste otvoreno se protive članstvu, a većina lista, uključujući i studente u blokadi, protivi se sankcijama Rusiji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
