Predsjednički izbori u Bugarskoj: Spoljna politika je ključna tema

Šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora Bugarska bira novog predsjednika države.

Iako je uloga predsjednika Bugarske uglavnom ceremonijalna, izbori 25. oktobra, uz mogući drugi krug 1. novembra, poslužiće kao test za vladu bivšeg predsjednika Rumena Radeva, čija je stranka u aprilu odnijela ubjedljivu izbornu pobjedu i osvojila dosad nezabilježenu većinu, prvu takvu u Bugarskoj u gotovo tri decenije.

Iako se na glasačkom listiću nalazi 27 kandidata, trka se svela na dvoboj između aktuelne predsjednice Ilijane Jotove, koja je tokom dva mandata bila Radevova potpredsjednica i koju podržava premijer, i bivšeg privremenog premijera Andreja Đurova, kojeg podržavaju opozicione stranke.

Prema rezultatima posljednje ankete koju je sprovela agencija Alfa riserč, Jotova je i dalje u vođstvu, sa prednošću od oko 12 odsto u odnosu na Đurova u prvom krugu, ali je ta prednost manja nego ranije.

Uloga predsjednika

Prema bugarskom Ustavu, predsjednik Bugarske oličava nacionalno jedinstvo. Predstavlja zemlju na međunarodnom nivou, uz nekoliko izuzetaka, vrhovni je komandant oružanih snaga, imenuje članove Vrhovnog sudskog savjeta i različitih regulatornih tijela, kao i privremene vlade, te ima pravo veta na zakone.

Hristo Pančugov, politikolog sa Novog bugarskog univerziteta u Sofiji, smatra da je predsjednička funkcija, uprkos formalno ograničenim ovlašćenjima, posebno važna u sadašnjim okolnostima.

„Prvi put u modernoj demokratskoj istoriji Bugarske imamo potpuno nespornu većinu koju ne održava koalicija, nego jedna politička stranka, dok se opozicija u potpunosti raspada“, izjavio je za DW. Pančugov je dodao da bi bilo bolje da je kampanja bila više usmjerena na pitanje „može li predsjednik djelovati kao protivteža“.

Opozicioni kandidat Andrej Đurov ponovio je taj stav u razgovoru za DW: „Svjedočimo koncentraciji moći koja uvijek nosi obilježja klizanja ka autokratiji... Predsjednik mora znati da kaže ne.“

Ilijana Jotova odbila je zahtjev DW-a za intervju.

Uticaj rata u Ukrajini

Predsjedničku trku u početku su obilježili manji predizborni skupovi, nedostatak televizijskih sučeljavanja i brojni lični napadi na dvoje vodećih kandidata.

Ali posljednjih nedjelja, nakon napada dronovima na brodove u Crnom moru, do izražaja su došle razlike između vodećih kandidata u pogledu podrške Ukrajini.

Bugarska vlada najprije je odbila pozive da se pridruži Koaliciji voljnih i NATO inicijativi za borbu protiv dronova, ali je nakon nedavnih napada dronovima promijenila stav o ovoj drugoj inicijativi.

Jotova se zalaže za osnivanje „Koalicije za mir“, u kojoj bi, prema njenom mišljenju, Bugarska imala snažniji diplomatski uticaj u procesu okončanja ruskog rata protiv Ukrajine.

„U našoj zemlji ima mnogo ratnih huškača, ali ja nijesam jedna od njih“, izjavila je na predizbornom skupu ovog mjeseca. „Dok god sam predsjednica, ako mi ukažete povjerenje, nijedan bugarski vojnik neće otići u Ukrajinu.“

Jotova je nastojala da uvjeri birače da bugarske jedinice neće biti poslate u Ukrajinu, iako to nije bilo predmet javne rasprave, a slanje vojnika isključeno je i parlamentarnom deklaracijom iz 2025. godine, kojom je potvrđeno da bugarske oružane snage neće učestvovati u neprijateljstvima na ukrajinskoj teritoriji.

Ipak, nedavni napadi dronovima na trgovačke brodove u Crnom moru dodatno su povećali pritisak na predsjednicu i stranku Progresivna Bugarska, koju predvodi Rumen Radev.

Posljedice napada dronovima u Crnom moru

„Napadi dronovima u Crnom moru unijeli su dotad apstraktnu geopolitičku situaciju direktno u svakodnevni život svakog Bugarina“, izjavila je za DW Borjana Dimitrova, direktorka agencije za istraživanje tržišta i javnog mnjenja Alfa riserč.

Mnogi u Evropi, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, direktno su okrivili Rusiju za te napade. Činjenica da bugarski čelnici nijesu jasno imenovali odgovorne za napade izazvala je nezadovoljstvo širom zemlje.

Nakon prvog napada dronom predsjednica Jotova sazvala je bugarski Savjetodavni savjet za nacionalnu bezbjednost. U naknadno objavljenom saopštenju Savjeta nije naveden izvor prijetnje u Crnom moru.

Nedjelju dana kasnije, nakon drugog napada, premijer Radev izjavio je: „Nemamo čvrste i nedvosmislene dokaze na osnovu kojih bismo mogli da optužimo bilo koju konkretnu stranu; ipak, logika ukazuje na to da ishod ide u korist Rusije.“ Nakon toga pozvao je ruskog ambasadora na razgovor.

Protivljenje „neodređenom“ spoljnopolitičkom stavu

Stavovi vlade i predsjednice utiču na tok izborne trke. „Primjećujemo blagi pad podrške Ilijani Jotovi. To ni na koji način ne ugrožava njeno prvo mjesto u prvom krugu, ali joj je podrška ipak opala zbog nejasnoća u nekim njenim stavovima“, rekla je Borjana Dimitrova.

Kako je pitanje bezbjednosti dospjelo u središte javne rasprave, neki Bugari izašli su na ulice Sofije protestujući protiv onoga što smatraju neodređenim spoljnopolitičkim stavom vlade o tom pitanju.

„Mislim da su napadi dronovima u Crnom moru i krajnje beskičmenjačko držanje predsjednice, premijera i svih koji su složno djelovali bili kap koja je prelila čašu. Vjerujem da bi to uoči predsjedničkih izbora trebalo da posluži kao katalizator“, izjavila je za DW jedna od učesnica protesta, Vlada Cenova.

Ko bi mogao da odluči ishod izbora?

Pančugov je rekao da su Đurovljevu kampanju otežali njegovo oklijevanje da objavi kandidaturu, nedostatak „strasti“ u kampanji, kao i činjenica da je prije ulaska u izbornu trku rijetko komentarisao aktuelna dešavanja.

Osim toga, najvjerovatnije je da će pristalice kandidata proruske nacionalističke stranke Vazraždane (Preporod), koja je u anketi Alfa riserča zauzela treće mjesto, u drugom krugu podržati Jotovu.

Na ishod izbora mogla bi da utiče i činjenica da dvije etablirane stranke, GERB i DPS, koje su u aprilu zajedno dobile podršku više od 660.000 birača, nijesu istakle predsjedničkog kandidata.

Prema podacima agencije Alfa riserč, polovina pristalica stranke GERB ne namjerava da glasa u prvom krugu. Ta stranka je 17 godina dominirala bugarskom političkom scenom, ali je u decembru izgubila vlast nakon masovnih antikorupcijskih protesta koje su podržale opozicione stranke naklonjene Andreju Đurovu.

Očekuje se da će većina preostalih pristalica GERB-a podržati Đurova jer se ta stranka tradicionalno protivila političkoj opciji kojoj pripada Ilijana Jotova, Bugarskoj socijalističkoj partiji.

Istovremeno raste mobilizacija i u Đurovljevoj predizbornoj kampanji i među nacionalističkim strankama. Ove druge privlače podršku birača razočaranih uzdržanim odgovorom vlade na napade dronovima.

„Na ove izbore možemo gledati kao na prvi test povjerenja u stranku koja je nedavno pobijedila na izborima“, rekla je Borjana Dimitrova. „U mirnim vremenima najviše pažnje privlači politički centar; u turbulentnim vremenima veću vidljivost stiču kandidati koji zauzimaju jasniji stav, bez obzira na to u kojem smjeru.“