Pavličić: Prava žrtava ne smiju ostati samo zakonska garancija

Prava žrtava krivičnih djela ne smiju ostati samo formalno priznata, već je neophodno omogućiti njihovo puno ostvarivanje u praksi, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.

Ona je, na Regionalnoj konferenciji o iskustvima podrške žrtvama i svjedocima, koja se održava u Podgorici, kazala da pravosudni sistem mora obezbijediti da svaka žrtva bude blagovremeno informisana o svojim pravima, zaštićena od dodatne traumatizacije i podržana tokom cjelokupnog postupka.

Govoreći o evropskim modelima podrške žrtvama i svjedocima i primjeni evropskih standarda, Pavličić je istakla da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, ali da ključni izazov ostaje dosljedna primjena uspostavljenih mehanizama zaštite.

Ona je, kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, naglasila da se pristup pravosudnog sistema postepeno mijenja, od posmatranja žrtve prvenstveno kroz njenu procesnu ulogu, ka prepoznavanju žrtve kao nosioca prava, čije dostojanstvo, sigurnost i potrebe moraju biti u središtu postupanja institucija.

Pavličić je posebno ukazala na značaj pravovremenog i razumljivog informisanja žrtava o njihovim pravima, dostupnosti besplatne pravne pomoći, dosljedne primjene mjera zaštite i obezbjeđivanja uslova koji će spriječiti njihovu dodatnu traumatizaciju tokom boravka u sudu i učešća u krivičnom postupku.

“Žrtve, naročito djeca i žrtve seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, ne smiju biti izložene ponovnom proživljavanju traumatičnih iskustava zbog nedovoljne koordinacije institucija ili neiskorišćenih mogućnosti zaštite”, istakla je Pavličić.

Ona je kao važan institucionalni iskorak izdvojila zakonsko prepoznavanje stručnih službi za podršku žrtvama pri sudovima i državnim tužilaštvima, naglašavajući da je sada neophodno obezbijediti njihovo stvarno funkcionisanje.

Pavličić je podsjetila da je Vrhovni sud još prije deset godina prepoznao potrebu za ovakvom podrškom i odredio kontakt osobe u svim sudovima, ali da taj sistem nije u dovoljnoj mjeri zaživio u praksi.

Govoreći o konkretnim aktivnostima Vrhovnog suda, Pavličić je izdvojila Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima nasilja nad ženama i seksualnog nasilja nad djecom, izrađene u decembru 2025. godine uz podršku Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, čiji je cilj ujednačavanje sudske prakse i unapređenje kaznene politike u ovim predmetima.

Ona je naglasila da upućivanje žrtava na posebne parnične postupke može značiti dodatne troškove, dugotrajnost i neizvjesnost, ali i rizik od sekundarne viktimizacije, zbog čega je važno omogućiti efikasnije ostvarivanje prava na naknadu štete.

Pavličić je istakla i potrebu za dodatnom zaštitom posebno ranjivih kategorija, uključujući žrtve i svjedoke ratnih zločina, kao i za kontinuiranom edukacijom sudija i sudskog osoblja, jačanjem međuinstitucionalne koordinacije i saradnje sa organizacijama civilnog društva.

“Sistem podrške mora biti organizovan tako da žrtve ne budu prepuštene same sebi u traženju informacija i pomoći, već da im potrebna podrška bude dostupna kroz koordinisano djelovanje nadležnih institucija”, rekla je Pavličić.

Ona je poručila da se kvalitet pravosudnog sistema ne mjeri samo zakonitošću i kvalitetom sudskih odluka, već i odnosom prema osobama koje se pred sudom pojavljuju.

Pavličić je naglasila da nema snažne vladavine prava bez djelotvorne zaštite žrtava i da će Vrhovni sud nastaviti da doprinosi razvoju sistema u kojem je žrtva informisana, zaštićena i podržana, od prvog kontakta sa institucijama do konačnog ostvarivanja svojih prava.

Regionalna konferencija, koju organizuju Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Evropskom unijom i Vrhovnim državnim tužilaštvom, okupila je predstavnike pravosudnih institucija, međunarodnih organizacija, stručnjake i predstavnike civilnog društva iz Crne Gore i regiona.

Tokom konferencije promovisan je i informativni spot, nastao u saradnji Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, sa ciljem upoznavanja javnosti sa pravima žrtava krivičnih djela na zaštitu, podršku, naknadu štete i besplatnu pravnu pomoć, kao i načinima njihovog ostvarivanja.