Za legalizaciju ploče u Morinju nijesu bili Mandić, Bečić i...

U parlamentu podržali zakon kojim se legalizuje ploča: Bečić i Mandić, Foto: Skupština Crne Gore/Igor Šljivančanin

Ministri Nove srpske demokratije (NSD), Demokrata i Socijalističke narodne partije (SNP) nijesu u ponedjeljak podržali odluku Vlade kojom se naknadno odobrava spomen-ploča na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, postavljena u oktobru 2022. godine.

Ministar iz NSD-a Slaven Radunović kazao je prekjuče, gostujući na javnom servisu, da je izdvojio mišljenje po tom pitanju.

“Nijesam samo ja, nego i svi ministri iz NSD-a, svi ministri iz Demokrata i SNP-a, čini mi se”, naveo je on.

Vlada je istog dana donijela i odluku kojom se mijenja naziv gradskog bazena u Kotoru, a Radunović je rekao da bi bio i protiv toga da ne zna “kakva je ozbiljna situacija pred nama”.

Iz partije Andrije Mandića nijesu odgovorili “Vijestima” zašto njihovi ministri nijesu bili za legalizaciju ploče, niti da li će podržati eventualna rješavanja ostalih bilateralnih sporova s Hrvatskom.

Iz Demokrata Alekse Bečića listu su nezvanično potvrdili da su njihovi predstavnici u Vladi izuzeli mišljenje u slučaju odluke o ozakonjenju ploče u Morinju.

Upitani hoće li dati podršku za rješavanje ostalih otvorenih pitanja sa Zagrebom, nezvanično su rekli da su o školskom brodu “Jadran” i granici na Prevlaci već iznijeli mišljenje. Sagovornik iz te stranke kazao je da brod pripada Crnoj Gori, a da po pitanju Prevlake imaju identičan stav kao i država.

“Teško pitanje o kom treba da se razgovara, a ako dogovora nema - postoje nezavisne međunarodne instance kojima se zajedno možemo obratiti”, rekao je sagovornik.

Ministar poljoprivrede i lider SNP-a Vladimir Joković kazao je redakciji da nije glasao za legalizaciju ploče, a da će se o ostalim pitanjima u vezi sporova s Hrvatskom izjasniti kad dođu na dnevni red. Nije precizirao kako će se odrediti.

Uprkos tome što ministri iz NSD-a, Demokrata i SNP-a nisu glasali da se odobri ploča, odnos snaga u izvršnoj vlasti takav je da je i bez njih bilo dovoljno “ruku” za “prolaz” odluke. Vlada Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) ima 33 člana, od čega je šest iz Bečićeve, pet iz Mandićeve, a dvojica iz Jokovićeve stranke.

Ipak, NSD i Demokrate su u Skupštini glasali za dopune Zakona o spomen-obilježjima, kojim je omogućena legalizacija ploče.

Usvajanjem ove odluke, ali i one da se promijeni ime bazena u Kotoru (donedavno se zvao “Zoran Džimi Gopčević”, a od ponedjeljka “Petar II Petrović Njegoš”), riješen je dio spornih pitanja s Hrvatskom, koja su prepreka na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je juče da su te odluke crnogorske izvršne vlasti - “odluke u dobrom smjeru”.

On je bio u Budvi, na samitu lidera Berlinskog procesa. Nakon sastanka s premijerom Spajićem, izjavio je da je postignut “veliki iskorak” kad je riječ o obeštećenju logoraša iz Morinja.

U Morinju su početkom devedesetih, tokom rata, bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.

Odlukom Vlade predviđeno je da ploča koja se nalazi u Morinju - tu i ostane, u sadašnjem obliku. Ona je bila postavljena mimo Zakona o spomen-obilježjima, a dio javnosti smatrao je da ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku.

Kad je riječ o slučaju bazena u Kotoru, tamošnji parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, jednom od, kako su tada naveli, najboljih vaterpolista sa ovih prostora. Iz Zagreba su osudili tu odluku, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Zagreb je krajem januara 2025. blokirao Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU. Zagreb traži da Crna Gora riješi pitanja obeštećenja logoraša, da pronađe 14 nestalih iz Domovinskog rata, da procesuira ratne zločine, riješi imovinsko-pravna pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, nastavi razgovore o granici na moru, te da vrati školski brod “Jadran”.