Propisi bliži Evropi, kamioni još čekaju: Olakšavanje drumskog...

Olakšavanje drumskog prevoza jedna je od sedam prioritetnih aktivnosti prvog stuba Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila u novembru 2023. godine. Ovaj plan ima za cilj bržu ekonomsku integraciju zemalja regiona, uključujući i Crnu Goru, sa jedinstvenim tržištem EU i prije punopravnog članstva.

Iz Delegacije Evropske Unije u Podgorici rekli su da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u reformama drumskog saobraćaja, za koje je kroz Plan rasta predviđeno 9,3 miliona eura.

Do sada, Crna Gora je pojednostavila carinski tranzit i usvojila dio propisa koji treba da olakšaju drumski prevoz, ali još je veliki raskorak između propisa i realnosti. Nedostaju vozači i dozvole za pojedina tržišta, kamioni satima čekaju na granicama, a visoki troškovi goriva otežavaju poslovanje.

Iz Ministarstva saobraćaja izdvajaju promjene zakona i pripremu elektronskih sistema, dok iz Privredne komore ocjenjuju da će se stvarni napredak vidjeti tek kada prevoznici budu trošili manje vremena i novca na obavljanje posla.

U odgovorima Delegacije EU u Podgorici potvrđuju da je usvojen pravni okvir za elektronske informacije o teretnom prevozu i digitalni tovarni list. Okvire i standarde za inteligentne transportne sisteme treba uspostaviti do decembra 2026, a njihovu primjenu na određenim putnim dionicama do decembra 2027.

“Crna Gora još nema pristup informacionim sistemima EU IMI (Informacioni sistem unutrašnjeg tržišta) i ERRU (Evropski registar drumskih prevoznika). Iako je ostvarila dobar nivo usklađenosti sa relevantnom pravnom tekovinom EU, institucionalne i tehničke pripreme su u toku. Crna Gora je već uspostavila Nacionalni registar drumskih prevoznika, dok se, uz podršku EU, jačaju administrativni kapaciteti za korišćenje sistema IMI, koji će Crna Gora morati da primjenjuje nakon pristupanja Evropskoj uniji”, objašnjavaju iz Delegacije.

Prevoznici zasad posluju prema bilateralnim sporazumima i posebnim režimima, dok se pun pristup tržištu EU očekuje nakon članstva. Već koriste određene tranzitne i proceduralne olakšice, a elektronska razmjena podataka sa hrvatskom carinom trebalo bi da skrati čekanja na granici.

Digitalizacija bi, kažu iz Delegacije, trebalo da smanji troškove i olakša planiranje prevoza. EU sprovođenje reformi podržava isplatama za ispunjene korake Reformske agende i tehničkom pomoći administraciji kroz programe IPA III.

ZA MANJE ČEKANJE NA GRANICAMA

Olakšavanje transporta fokusira se na smanjenje čekanja na granicama, usklađivanje propisa i uklanjanje barijera za prevoznike.

Za manje čekanja treba uvesti efikasnije sisteme kontrole i usklađivanje carinskih i administrativnih procedura kako bi se ubrzao protok robe i putnika. Usklađivanje propisa podrazumijeva prilagođavanje domaćih zakona o prevozu u drumskom saobraćaju sa standardima i regulativama EU, a u uklanjanje barijera za prevoznike uključuje rješavanje operativnih problema sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije, uključujući i liberalizaciju prevoza tereta.

Za prevoznike su važne jednostavnije carinske procedure, prethodna razmjena podataka i zelene trake. One predstavljaju posebne saobraćajne trake na graničnim prelazima namijenjene za ubrzani protok i prvenstvo prolaza kamiona koji prevoze osnovne namirnice, medicinsku opremu ili vitalne proizvode. Cilj je smanjenje kolona i skraćivanje vremena čekanja na granicama između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.

To bi se obezbjedilo tako što bi carinske uprave elektronski razmjenjivale podatke o robi prije nego što kamioni stignu na granicu, što, kako se smatra, ubrzava prelazak i smanjuje troškove poslovanja.

Plan, međutim, sam po sebi ne ukida dozvole niti obezbjeđuje slobodan pristup evropskom tržištu.

MANJE PAPIRA, ALI NEMA PODATAKA O UŠTEDAMA

Crna Gora je od 1. novembra 2025. ugovorna strana Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku. Primjena NCTS-a (Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema) omogućava elektronsku razmjenu podataka i praćenje robe od polazne carinske ispostave.

Za preduzeća, objašnjavaju iz Uprave carina, jedna od značajnih prednosti primjene zajedničkog tranzitnog postupka je što se u slučajevima kada su ispunjeni uslovi, on nastavlja bez podnošenja nove tranzitne deklaracije na granici. Time se, navode, smanjuje administrativno opterećenje i omogućava jednostavniji i efikasniji protok robe.

Uprava, kako su naveli, trenutno ne raspolaže uporedivim podacima na osnovu kojih bi se moglo iskazati prosječno smanjenje vremena postupanja ili troškova prevoznika i špeditera u odnosu na period prije primjene NCTS-a.

Od 1. juna ove godine moguće je podnijeti ulaznu sažetu deklaraciju zajedno s tranzitnom. Podaci potrebni za procjenu rizika tako se dostavljaju unaprijed, bez zasebnog podnošenja dokumenta. Obrada tranzitne deklaracije kada nijesu potrebne dodatne provjere, kako navode, može biti završena za nekoliko minuta.

Ukupno čekanje zavisi i od drugih graničnih službi, vrste robe i intenziteta saobraćaja. Kažu i da su tehničke poteškoće rješavali u kratkom roku, dok problemi koji uključuju više država zahtijevaju saradnju njihovih carinskih uprava.

Za prevoznike je, ipak, važno koliko kamion ukupno stoji, uključujući vrijeme nakon završene carinske procedure.

Iz Privredne komore objašnjavaju da za prevoznika čekanje nije samo izgubljeno vrijeme. Vozilo i vozač, dodaju, u tom periodu ne ostvaruju prihod, nastaju troškovi goriva i održavanja, a smanjuje se broj tura koje vozilo može ostvariti u određenom periodu.

“Kod međunarodnog transporta zato je važno posmatrati ukupno vrijeme transporta od utovara do istovara, a ne samo kilometražu. Posebno treba izdvojiti nedostatak inspektora i ograničeno radno vrijeme pojedinih kontrolnih službi. Ako je carinska procedura završena, ali se vozilo mora zadržati zato što nema raspoloživog inspektora za određenu vrstu kontrole, za prevoznika je rezultat isti - vozilo stoji”, upozoravaju iz Privredne komore.

Smatraju da je rješenje više inspektora, kontrole tokom vikenda i najvećih gužvi, bolji terminali i parkinzi, elektronska najava pošiljki i zajednička kontrola sa susjedima.

Ocjenjuju da proširenje prelaza neće biti dovoljno ako broj službenika i organizacija rada ne prate promet.

ZAKONI USVOJENI, PRIMJENA TEK PREDSTOJI

Iz Ministarstva saobraćaja kažu da su uskladili propise o drumskom prevozu, radnom vremenu mobilnih radnika i tehničkim uslovima za vozila. Potvrđen je i protokol o e-CMR-u (elektronskom tovarnom listu), a usvojen Zakon o elektronskim informacijama o prevozu tereta, odnosno eFTI.

Zakon o elektronskim informacijama primjenjivaće se od ulaska Crne Gore u EU, dok podzakonski akt treba donijeti do 23. juna 2027. Do tada treba obezbijediti tehničke i institucionalne uslove za razmjenu podataka.

U vladinom resoru su svjesni da treba napraviti razliku između usvajanja pravnog okvira i razvoja informacionih sistema, sa jedne strane, i njihove pune operativne primjene i sticanja dodatnih prava pristupa tržištu EU.

“Crna Gora ovim aktivnostima stvara pravne, administrativne i tehničke preduslove za naredne faze integracije u jedinstveno evropsko transportno tržište”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Oni su pripremili i softversko rješenje nacionalnog registra prevoznika, s podacima o licencama, vozilima, profesionalnim vozačima i licima odgovornim za prevoz. Crna Gora učestvuje i u uspostavljanju regionalnog registra drumskih prevoznika Zapadnog Balkana.

Postojanje domaćeg registra, međutim, ne omogućava automatski pristup evropskom. Potrebni su pravni osnov, određivanje nadležnih institucija, zaštita podataka, tehničko povezivanje i testiranja.

U Privrednoj komori navode da je najkonkretniji pomak učinjen u oblasti digitalizacije transporta. Crna Gora je pristupila eCMR protokolu i uspostavlja pravni okvir za elektronske informacije o prevozu tereta, čime su stvoreni uslovi za postepeno smanjenje papirne dokumentacije i elektronsku razmjenu podataka.

“Međutim, za prevoznika će stvarna korist nastati tek kada carina, policija i inspekcije budu u mogućnosti da elektronsku dokumentaciju prihvataju u svakodnevnom radu”, zaključuju.

DOZVOLE I DALJE OGRANIČAVAJU POSAO

Ograničena raspoloživost međunarodnih dozvola ostaje jedna od prepreka. Prevoznicima su potrebne različite dozvole za bilateralni i tranzitni prevoz, kao i prevoz za treće države i iz trećih država.

Prema podacima Uprave za saobraćaj tokom 2024. izdato je 18.994 pojedinačnih dozvola i 757 multilateralnih dozvola za međunarodni drumski prevoz.

U 2025. izdato je 18.245 pojedinačnih i 840 multilateralnih, a u 2026. godini 15.514 pojedinačnih i 840 multilateralnih.

Najviše pojedinačnih dozvola odnosi se na Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Za Hrvatsku je lani izdato 8.600, a u dosadašnjem dijelu ove godine 8.568. Nije poznato koliko je zahtjeva odbijeno niti koliko poslova zbog toga nije obavljeno, jer evidencija ne sadrži takvu zbirnu statistiku.

Iz Ministarstva kažu da dodatne kontingente traže kroz bilateralne kontakte, ali da njihovo odobravanje zavisi i od drugih država.

VOZAČI OGRANIČENI BORAVKOM U ŠENGENU

Iz Privredne komore, kao i u Udruženju prevoznika tereta, među najtežim problemima izdvajaju ograničenje boravka u Šengen zoni.

Prevoznici su u januaru i aprilu između ostalog i zbog tog problema organizovali blokade teretnog saobraćaja, tražeći od nadležnih da nađu rješenje.

Predsjednik Udruženja prevoznika tereta Crne Gore Đorđe Lješnjak tvrdi da je danas situacija još lošija. Kao najveće probleme izdvaja višegodišnje čekanje na povraćaj PDV-a, zastoje carinskog informacionog sistema, spore procedure i skupe terminale.

Objašnjava da prekidi rada carinskog programa dodatno stvaraju gužve, dok se zahtjevi za dokumentaciju za povraćaj akciza razlikuju od carinarnice do carinarnice. Na taj novac, tvrdi, čekaju mjesecima, a poreski tretman domaće prevoznike stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.

Ograničenje boravka crnogorskih vozača u EU otežava planiranje međunarodnih tura i povećava potrebu za dodatnim vozačima u sektoru u kojem već nedostaje radne snage. Kompanije moraju da planiraju posao i prema broju dana koje je svaki vozač proveo u Šengenu.

Iz Komore poručuju da treba nastaviti razgovore sa Evropskom komisijom i državama članicama o posebnom rješenju za profesionalne vozače iz Crne Gore. Od crnogorske vlasti traže podršku za elektronsku dokumentaciju, obuku vozača i transportnih menadžera, softver, zaštitu podataka, obnovu voznog parka i energetsku efikasnost. Posebno upozoravaju na položaj malih i srednjih kompanija.

Trošak usklađivanja, kažu u ovoj poslovnoj asocijaciji, neće biti jednak za sve. Velike kompanije lakše mogu finansirati digitalne sisteme, obuke i obnovu flote, dok mala i srednja preduzeća mogu imati znatno veći relativni trošak.

Zbog toga je potrebno obezbijediti finansijske i tehničke instrumente podrške. Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima ne treba posmatrati samo kao trošak. Dio ulaganja može dugoročno smanjiti troškove poslovanja kroz bolju organizaciju rada, digitalizaciju, smanjenje praznog hoda i efikasnije upravljanje vozilima.

Preuzeto sa sajta DPNCG