Realizovana Prva međunarodna konferencija „Arhitektonsko...

Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, od 20. do 22. oktobra 2026. godine, održana je Prva međunarodna konferencija „Arhitektonsko obrazovanje u 21. vijeku“ - 1AEDU21. Pokrenuta je u godini obilježavanja dvije decenije postojanja fakulteta, okupivši univerzitetske nastavnike, istraživače, arhitekte i studente radi razmjene iskustava i razmatranja budućnosti obrazovanja arhitekata.

Program obuhvatio četrdeset sedam radova i pet plenarnih predavanja, uz rasprave o vještačkoj inteligenciji, praktičnoj nastavi, klimatskim izazovima i društvenoj odgovornosti arhitekata.

Trodnevnim programom obuhvaćeno je četrdeset usmenih izlaganja, sedam posterskih radova i pet plenarnih predavanja. Učesnici su izlagali uživo i onlajn, u paralelnim sesijama na crnogorskom/ srpskom/hrvatskom i engleskom jeziku. Program je obuhvatao osam tematskih cjelina, od preispitivanja postojećih obrazovnih modela i povezivanja akademije sa praksom do tehnoloških promjena, autorstva, evaluacije i novih pristupa učenju.

Plenarna predavanja održali su prof.Bob Sheil (Bartlet škola arhitekture, Univerzitetski Lodnonski koledž; dr Mitesh Dixit (Univerzitet u Londonu), prof.dr Ružica Božović Stamenović (Nacionalni univerzitet u Singapuru), prof.dr Milena Stavrić(Institut za arhitekturu i medije, Tehnički univerzitet u Gracu) i prof.dr Renata Jadrešin Milić (Unitec Institut za tehnologiju, Arhitektonski fakultet, Okland, Novi Zeland).

Sjajni plenarni predavači sa renomiranih svjetskih univerziteta otvorili su brojna pitanja i izazove savremenog obrazovanja.

Prof. Sheil, sa pozicije predstavnika i dugogodišnjeg direktora vodeće škola arhitekture u svijetu, u svom predavanju fokus je stavio na arhitektonsko obrazovanje između činjenice i fikcije, dok je dr Dixit otvorio pitanje preispitivanja disciplinarnih granica u obrazovanju iz oblasti dizajna. Prof. Božović Stamenović govorila je o kretanju između analognih i digitalnih metoda nastave, prof. Stavrić o eksperimentisanju sa materijalima, a prof. Jadrešin Milić o odnosima, znanju i brizi kao važnim osloncima arhitektonskog obrazovanja.

Vještačka inteligencija bila je izričito navedena u naslovima četiri programske stavke. Ovaj dio programa obuhvatio je digitalnu transformaciju nastave, nove metode arhitektonske vizuelizacije i promjene projektantskog procesa u uslovima algoritamskog generisanja rješenja. Među autorima bili su prof.dr Aleksandra Đukić, prof.dr Svetlana Perović, prof.dr Ana Nikezić i prof.dr Jugoslav Joković, zatim prof.dr Jelena Atanacković Jeličić, prof.dr Dejan Ecet i prof.dr Milan Rapaić, kao i Gianluca E. E. Vita i dr Irene Ruiz Bazán. Otvorena su pitanja uloge arhitekte u izboru i vrednovanju generisanih prijedloga, odnosa autorstva i tehnologije i razvoja samostalnog studentskog rasuđivanja.

Širinu konferencije pokazale su i druge zastupljene teme. Četiri rada neposredno su se bavila klimatskom adaptacijom, mikroklimom, termičkim komforom i energetskim performansama. Predstavljeni su pristupi projektovanju u uslovima zagrijavanja klime, primjeni BIM-a i razumijevanju materijala kao činilaca mikroklimatskih uslova.

Tri rada bila su neposredno posvećena arhitektonskom nasljeđu i njegovoj zaštiti. Prof.dr Nađa Kurtović Folić i Prof.dr Radomir Folić razmatrali su odnos tradicije i inovacije u obrazovanju za zaštitu nasljeđa, doc.dr Nevena Debljović Ristić, govorila je o izazovima očuvanja nasljeđa u posttranzicionim društvima, a Una Radivojević o metodama rekonstrukcije.

Najmanje četiri rada direktno su povezivala obrazovanje sa profesionalnom praksom, kroz učenje građenjem, rotacione modele prakse, iskustva mladih arhitekata i stvarne uslove rada. Tri rada posebno su se bavila metodama procjene i evaluacije: ekspertskim vrijednovanjem arhitektonskih prijedloga, estetskim vrednovanjem struktura i procjenom pedagoškog modela međunarodne ljetnje škole.

Značajan prostor dobili su i praktično učenje, rad u studiju, terenska istraživanja, izrada modela, inkluzivnost, vizuelna percepcija i etika. Različiti primjeri pokazali su mogućnosti povezivanja nastave sa istraživanjem, materijalnim eksperimentom i potrebama zajednice.

Završna diskusija bila je posvećena pravcima razvoja arhitektonskog obrazovanja i povezivanju iskustava predstavljenih tokom konferencije. Skup je otvorio prostor za nastavak saradnje na nastavnim modelima koji povezuju tehnološka znanja, praktično iskustvo, kritičko mišljenje i odgovornost prema ljudima i prostoru.

Priređena je knjiga apstrakata svih pristiglih radova, dok će četrdeset sedam radova u punom obimu biti publikovano u Zborniku Konferencije i međunarodnim časopisima, nakon sprovedenih recenzentskih postupaka.

Konferencijom je predsjedavala prof.dr Svetlana Perović, uz potpredsjednice prof.dr Jelenu Atanacković Jeličić, prof. dr Aleksandru Đukić i prof.dr Vasiliju Abramović. Prateći program uključio je predstavljanje knjige „Rethinking Obsolete Typologies: Transformation Potentials and Scenarios“, uz učešće Anamarije Batiste i Julije Siedle.

Predsjednica Konferencije, prof.Perović je imala na kraju, poruku za crnogorske edukatore i arhitekte iz prakse: “Od vodećih svjetskih arhitektonskih škola možemo učiti kako se arhitektonsko obrazovanje mijenja i kako artikulisati odgovore na izazove budućnosti. Međutim, odgovornost da prepoznamo izazove sa kojima se suočavaju naši gradovi i naš prostor, sačuvamo njihove jedinstvene identitete i odgovorno oblikujemo njihovu budućnost ostaje na nama. Upravo zato treba da budemo otvoreni za nova znanja, saradnju i promjene, svjesni da budućnost arhitektonskog obrazovanja, kao i budućnost prostora u kojem živimo, zavisi od svih nas”.

Moderatori konferencije su bili: dr Vasilija Abramović, prof.dr Jelena Atanacković Jeličić, prof.dr Saša Medić, prof.dr Ivana Miškeljin, prof.dr Slavica Stamatović Vučković, prof.dr Valdimir Bojković, doc.dr Nevena Mašanović, prof.dr Dejan Ecet, doc. Gordana Rovčanin Premović, doc.dr Sanja Paunović Žarić, dr Nikola Bajović, MSc Nikola Bajović.

Konferenciju su pratili brojni arhitekti iz prakse, a u saradnji sa Komorom arhitekata i planera Crne Gore.