Netanjahu gubi povjerenje i u svojim uporištima

Kirjat Šmona je dugo bila uporište podrške partiji Likud premijera Benjamina Netanjahua. Međutim, ta odanost više nije bezuslovna.

Nekada užurbani trgovački centar, najsjeverniji izraelski grad privremeno je evakuisan prije tri godine, nakon što je bio izložen raketnim napadima iz Libana. Grad i dalje djeluje poluprazno, iako su napadi uglavnom prestali.

Iako je grad i dalje izrazito konzervativan, sve je primjetnije nezadovoljstvo Netanjahuovim načinom vođenja posljednjeg rata protiv militantne grupe Hezbolah, što bi moglo negativno da utiče na njegov rezultat na izborima u utorak.

Obećavajući da će zaustaviti napade Hezbolaha, Netanjahu je pokrenuo kampanju bombardovanja Libana i od 2023. godine dva puta izvršio invaziju na tu zemlju. Poginulo je više od 4.000 Libanaca, dok su izraelske trupe okupirale dio južnog Libana, sravnile sa zemljom više gradova i raselile, prema procjenama, milion ljudi.

Ipak, Hezbolah je i dalje aktivan. Pojedini stanovnici Kirjat Šmone smatraju da je Izrael trebalo da bude još oštriji, dok drugi kažu da više ne vjeruju da je Netanjahuu stalo do njih.

Eti Ben Šabat (64) kaže da je na prethodnim izborima uvijek glasala za Likud, slijedeći primjer svoje porodice, gotovo bez razmišljanja. Međutim, kako navodi, posljednjih godina nešto se u njoj prelomilo. Kao jedan od razloga istakla je Netanjahuova neispunjena obećanja da će obezbijediti sigurnost na sjeveru zemlje i razbiti Hezbolah.

“Ne želim da se laži nastave”, rekla je.

Na prethodnim izborima Netanjahu je imao ubjedljivu podršku

Malo je vjerovatno da će Netanjahu u potpunosti izgubiti podršku u Kirjat Šmoni. Međutim, čak i mali pad podrške u tom gradu, kao i u drugim tradicionalnim uporištima, mogao bi da mu stvori ozbiljne probleme.

To bi moglo da prevagne na veoma neizvjesnim izborima u korist čovjeka koji nastoji da ga zamijeni, Gadija Ajzenkota. Takođe, moglo bi da ojača krajnje desničarske stranke, koje bi vjerovatno podržale ostanak Netanjahua na mjestu premijera, ali bi zauzvrat imale još veći uticaj u vladajućoj koaliciji.

Kirjat Šmona je oduvijek podržavala desničarske stranke, naročito Likud. Na posljednjim izborima, održanim 2021. i 2022. godine, oko 50 odsto birača u tom gradu glasalo je za Likud, u poređenju sa četvrtinom birača na nivou cijele države, prema podacima Centralne izborne komisije.

“Kirjat Šmona je, po svojoj socioekonomskoj i vjerskoj strukturi, prirodno uporište desnice, a posebno Likuda”, rekao je Sami Malul (72), penzionisani odbornik Likuda koji je 2008. godine obavljao funkciju vršioca dužnosti gradonačelnika.

Međutim, grad se i dalje teško oporavlja od posljedica rata. Vlada je evakuisala stanovnike Kirjat Šmone i desetina drugih gradova i sela duž granice sa Libanom na više od godinu dana - od trenutka kada je Hezbolah počeo da raketira Izrael nakon Hamasovog napada na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, pa sve do postizanja primirja sa Hezbolahom krajem 2024.

Netanjahu je tvrdio da je oslabio Hezbolah. Zato je povjerenje dijela stanovnika Kirjat Šmone u njega poljuljano kada su rakete Hezbolaha ponovo počele da pogađaju grad u martu, nakon što su Izrael i SAD pokrenuli rat protiv Irana.

Izraelska okupacija južnog Libana, koja je uslijedila, smanjila je intenzitet napada Hezbolaha, ali ih nije zaustavila. Napori libanske vojske da ukloni Hezbolah iz južnog Libana donijeli su malo rezultata.

Prema tvrdnjama gradskih vlasti Kirjat Šmone, gotovo 80 odsto od ukupno 22.000 stanovnika vratilo se u grad, ali mještani kažu da je stvarni procenat bliži 50 odsto. Ulice djeluju prazno i napušteno. U glavnim trgovačkim ulicama brojne prodavnice i dalje su zatvorene, dok su druge otvorene, ali bez kupaca.

Malul insistira na tome da je Vlada dobro upravljala ratom i evakuacijom, dajući prioritet bezbjednosti stanovnika. On smatra da je Kirjat Šmona izložena napadima još od svog osnivanja i da Netanjahu nije kriv za trenutnu situaciju.

Mnogi dijele isto mišljenje.

“Zaista volimo Bibija i ne možemo da izaberemo nikog drugog, ali on bi trebalo da obrati pažnju na potrebe svog naroda”, rekao je Majmon Amsalem. “Naša bezbjednost je najvažnija. Ništa drugo ne tražimo.”

Tri godine rata donijele dramatičan preokret

Nisan Zevi, pripadnik treće generacije stanovnika sjevernog Izraela, koji živi u mjestu nadomak Kirjat Šmone, glasa za Likud otkad pamti. Međutim, ove godine kandiduje se za poslanika u parlamentu na listi opozicione stranke Bejahad, ogorčen zbog onoga što naziva Netanjahuovim “napuštanjem sjevera”.

Tokom posljednjeg rata sa Hezbolahom, Zevi je osnovao Lobi 1701, aktivističku grupu koja se zalaže za veću bezbjednost na sjeveru Izraela. On traži da izraelska vojska pojača napade na Hezbolah i zadrži tampon-zonu u južnom Libanu sve dok libanska vlada ne proglasi Hezbolah terorističkom organizacijom.

“Stanovnici sjevera već tri godine žive u ratu koji se još nije završio”, rekao je Zevi. “Može se vidjeti koliko su ljudi frustrirani i koliko su razočarani Netanjahuom.”

“Netanjahu ovdje i dalje ima svoje pristalice, koje će ga slijediti kroz vatru i vodu. Ali ljudi su sada mnogo više politički osviješćeni”, rekao je Zevi.

“Poslije 20 godina, vrijeme je da ustupi mjesto novom rukovodstvu.”

Glasanje po porodičnoj tradiciji

Širom grada gotovo da nema naznaka da se izbori održavaju za svega nekoliko dana, niti vidljivog entuzijazma za Likud ili Netanjahua. Tek poneki predizborni plakat manjih desničarskih stranaka vijori se na raskrsnicama ili je zalijepljen na mobilna skloništa od bombardovanja. Malo je stanovnika željelo da govori o politici, navodeći opšti osjećaj beznađa i frustracije.

Nijedan kandidat nije ponudio konkretan plan za rješavanje sukoba sa Hezbolahom, osim neodređenih obećanja o “snažnoj odbrani”.

Na nivou cijelog sjevernog Izraela, podrška Netanjahuu pala je sa oko 29 odsto, koliko je iznosila neposredno prije posljednjih izbora 2022. godine, na približno 17 odsto, pokazalo je istraživanje sprovedeno ranije ovog mjeseca za laboratoriju Agam pri Hebrejskom univerzitetu.

Nimrod Nir, direktor laboratorije Agam, rekao je da će većina glasača Likuda koji su nezadovoljni Netanjahuom vjerovatno podržati stranke tvrde desnice, poput Ocma Jehudit (Jevrejska snaga) i Religiozne cionističke partije, koje se zalažu za oštre vojne akcije protiv neprijatelja Izraela.

Dok je čekala ispred frizerskog salona u centru Kirjat Šmone, Ben Šabat je govorila o svojoj odluci da podrži Ajzenkota, bivšeg načelnika Generalštaba izraelske vojske, koji je tokom rata 2006. godine, dok je bio general, naređivao upotrebu nesrazmjerne sile kao odgovor na napade Hezbolaha.

Ben Šabat je rekla da Ajzenkota smatra iskrenijim liderom od Netanjahua, za kojeg vjeruje da je uložio malo napora da uspostavi kontakt sa stanovnicima sjevera zemlje i da je slao vojnike u borbu dok je njegov sin boravio u luksuznom stanu u Majamiju.

Njena odluka da glasa za Ajzenkota nije bila laka u sredini u kojoj je podrška Likudu više pitanje identiteta nego ideologije. Stanovništvo grada ogromnom većinom čine Mizrahi Jevreji, koji su tokom 1950-ih godina stigli iz zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike u kojima se govori arapski jezik.

Mizrahi Jevreji se često poistovjećuju sa desnicom, a posebno sa Likudom, jer su bili izloženi diskriminaciji elita evropskog porijekla, koje tradicionalno dominiraju izraelskom vladom, vojskom i poslovnim institucijama.

“Kirjat Šmona je kao mala porodica. Uvijek pomažemo jedni drugima i to je jedna od stvari koje najviše volim u ovom gradu”, rekla je Ben Šabat. Međutim, tako bliske veze među stanovnicima donose i društveni pritisak da se glasa na određeni način.

Na nedavnom okupljanju pristalica Ajzenkota prostorija je bila prepuna, ali prisutni nijesu željeli da budu fotografisani, strahujući od toga šta bi o njihovom prisustvu mogli da pomisle članovi porodice ili komšije, ispričala je Ben Šabat.

“Ovo je malo mjesto, pa ljudi o tome ne govore otvoreno”, rekla je ona. “Ali duboko u sebi, ljudi zaista žele promjene”.