Izvještaj WJP-a: Crna Gora pogoršala ukupnu ocjenu u vladavini...

Crna Gora je u novom Indeksu vladavine prava za 2026. godinu Svjetskog projekta pravde (World Justice Project - WJP) pogoršala ukupnu ocjenu, pokazavši da njene najveće slabosti ostaju efikasnost primjene propisa, parlamentarna i sudska kontrola izvršne vlasti, trajanje sudskih postupaka i pokazatelji korupcije u zakonodavnoj vlasti.

U izvještaju ove međunarodne organizacije koja, kako piše na njenom sajtu, radi na stvaranju znanja, podizanju svijesti i stimulisanju akcije za unapređenje vladavine prava širom svijeta, Crna Gora je zauzela 57. mjesto među 143 države i jurisdikcije prema Indeksu vladavine prava za 2026. godinu.

To je za dvije pozicije slabiji plasman nego prošle godine, kada je bila na 55. mjestu.

Ukupna ocjena Crne Gore ostala je 0,57, na skali od nula do jedan, pri čemu viša vrijednost označava bolji rezultat. Crna Gora je i dalje iznad svjetskog prosjeka, koji iznosi 0,55.

U grupi od 15 država istočne Evrope i centralne Azije zadržala je drugo mjesto, dok je među 44 države i jurisdikcije sa višim srednjim dohotkom zauzela desetu poziciju.

Najnovije istraživanje pokazuje da je Crna Gora najbolje rangirana u oblasti zaštite osnovnih prava, dok su najveće slabosti evidentirane u primjeni propisa, ograničavanju državne vlasti i funkcionisanju pravosuđa.

“Više od 86 odsto država pretrpjelo je kontinuirano petogodišnje pogoršanje u najmanje jednom od mehanizama zaštite od autoritarne vlasti: ograničavanju državne vlasti, otvorenosti vlada ili zaštiti osnovnih prava. Među tim državama je i Crna Gora”, navodi WJP koji indeks objavljuje od 2008. godine. Nacionalni ekspert za izradu Indeksa je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

NAJSLABIJI REZULTAT U PRIMJENI PROPISA

Najslabiji globalni plasman Crna Gora ostvarila je u oblasti sprovođenja propisa, gdje zauzima 79. mjesto među 143 države i jurisdikcije.

Prošle godine bila je na 76. mjestu, što znači da je nazadovala za tri pozicije.

Ocjena u ovoj kategoriji iznosi 0,47, a istraživanje pokazuje posebno niske rezultate kada je riječ o administrativnim postupcima i efikasnosti institucija.

Poštovanje prava na pravičan postupak u administrativnim procedurama ocijenjeno je sa svega 0,28, što je najniža pojedinačna ocjena Crne Gore među pokazateljima obuhvaćenim izvještajem.

Problemi su evidentirani i kod blagovremenosti postupanja institucija, koja je ocijenjena sa 0,40.

Efikasnost primjene propisa dobila je ocjenu 0,47, dok je odsustvo neprimjerenog uticaja na regulatorne procese ocijenjeno sa 0,66.

POGORŠAN PLASMAN U KONTROLI DRŽAVNE VLASTI

Crna Gora je nazadovala i u kategoriji ograničenja državne vlasti, u kojoj je sa prošlogodišnjeg 64. pala na 70. mjesto u svijetu.

To je najveći pad globalnog plasmana Crne Gore među osam oblasti koje indeks mjeri.

Ukupna ocjena u ovoj kategoriji iznosi 0,52.

Posebno slabi rezultati zabilježeni su kod djelotvornosti sudske kontrole izvršne vlasti, sa ocjenom 0,40, i odgovornosti javnih funkcionera za nezakonito postupanje, takođe sa 0,40.

Parlamentarna kontrola izvršne vlasti ocijenjena je sa 0,58, dok je nadzor kroz revizorske i druge nezavisne mehanizme dobio ocjenu 0,60.

Uloga nevladinih mehanizama u kontroli vlasti ocijenjena je sa 0,61.

ZAKONODAVNA VLAST NAJGORA U KATEGORIJI KORUPCIJE

U oblasti odsustva korupcije Crna Gora zauzima 64. mjesto, jednu poziciju slabije nego 2025. godine.

Ukupna ocjena u ovoj kategoriji iznosi 0,49.

Analiza pojedinačnih pokazatelja otkriva značajne razlike između grana vlasti.

Najbolje je ocijenjeno pravosuđe, sa 0,62, dok su policija i vojska dobile ocjenu 0,54.

Izvršna vlast ocijenjena je sa 0,48, dok je zakonodavna vlast dobila svega 0,31.

U oblasti građanske pravde Crna Gora je zauzela 64. mjesto u svijetu, što predstavlja poboljšanje za jednu poziciju u odnosu na 2025. godinu.

Ukupna ocjena iznosi 0,54.

Najslabiji rezultat u ovoj kategoriji odnosi se na trajanje postupaka, sa ocjenom 0,37.

Kada je riječ o krivičnom pravosuđu, Crna Gora je zadržala prošlogodišnje 62. mjesto u svijetu, uz ocjenu 0,48.

Među najvećim slabostima izdvajaju se blagovremenost i djelotvornost krivičnih postupaka, sa ocjenom 0,34, kao i efikasnost sistema izvršenja krivičnih sankcija, sa 0,36.

Zaštita krivičnog pravosuđa od neprimjerenog uticaja vlasti ocijenjena je sa 0,38.

Sa druge strane, nepristrasnost krivičnog pravosuđa dobila je ocjenu 0,69, dok je poštovanje procesnih prava osumnjičenih i optuženih ocijenjeno sa 0,61.

NAJBOLJI PLASMAN U ZAŠTITI OSNOVNIH PRAVA

Najbolji rezultat Crna Gora ostvarila je u oblasti zaštite osnovnih prava, gdje zauzima 38. mjesto u svijetu, jednu poziciju bolje nego prošle godine.

Sa ocjenom 0,67, Crna Gora je u ovoj kategoriji prvoplasirana među 15 država istočne Evrope i centralne Azije.

Posmatrano po pojedinačnim pokazateljima u toj kategoriji, najbolje je ocijenjena zaštita prava na život i bezbjednost, sa 0,80, zatim sloboda vjeroispovijesti sa 0,77 i osnovna radna prava sa 0,71. Niže ocjene zabilježene su kod zaštite privatnosti (0,57), slobode mišljenja i izražavanja (0,61), kao i poštovanja procesnih prava (0,61).

U kategoriji reda i bezbjednosti Crna Gora zauzima 40. mjesto u svijetu, sa ocjenom 0,81, što predstavlja pad od tri pozicije u odnosu na prošlogodišnje 37. mjesto. Iako je riječ o oblasti sa najvišom ocjenom Crne Gore, njen globalni plasman je pogoršan.

U okviru te kategorije, kontrola kriminala ocijenjena je sa 0,92, a ograničavanje građanskih sukoba maksimalnom ocjenom 1,00. Sa druge strane, pokazatelj koji se odnosi na odsustvo nasilja kao načina rješavanja sporova dobio je ocjenu 0,49.

NAPREDAK U OTVORENOSTI VLADE

Jedna od dviju kategorija u kojima je Crna Gora poboljšala globalni plasman jeste otvorenost Vlade.

U ovoj oblasti zauzela je 56. mjesto u svijetu, dvije pozicije bolje nego prošle godine, kada je bila na 58. mjestu.

Ukupna ocjena iznosi 0,54.

Ipak, pojedinačni pokazatelji ukazuju na slabosti u dostupnosti javnih informacija i uključivanju građana u donošenje odluka.

Objavljivanje zakona i podataka o radu Vlade ocijenjeno je sa 0,47, pravo na pristup informacijama sa 0,51, a mogućnosti građanskog učešća sa 0,55.

Najbolji rezultat u ovoj kategoriji ostvaren je kod mehanizama za podnošenje pritužbi institucijama, sa ocjenom 0,64.

Indeks Svjetskog projekta pravde zasniva se na istraživanjima iskustava i stavova građana, kao i procjenama pravnih stručnjaka i drugih eksperata.

Globalno, najbolje rangirana zemlja u WJP indeksu za ovu godinu je ponovo Danska, a slijede Norveška, Finska, Švedska, Luksemburg i Njemačka. Zemlja sa najgorim rezultatom je Venecuela, a iza nje su Avganistan, Haiti, Kambodža i Nikaragva.