Rasprave bez kraja, Mrtvica bez zaštite: Predlog odluke o...

Dio mještana Rovaca ni nakon četiri godine od pokretanja postupka zaštite Mrtvice, šest javnih rasprava i izmjena granica budućeg zaštićenog područja ne pristaje na proglašenje parka prirode.

Predlog odluke o proglašenju Parka prirode “Rijeka Mrtvica sa okolinom” povučen je 13. oktobra sa dnevnog reda Skupštine opštine (SO) Kolašin.

Predsjednik Opštine Petko Bakić tada je ocijenio da treba obaviti dodatne razgovore sa mještanima i kazao da “njihove primjedbe u suštini ne znače protivljenje zaštiti”.

Iz Bakićevog kabineta nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o konkretnim primjedbama mještana, mogućim novim izmjenama predloga, rokovima za konsultacije i odlučivanje.

Javna rasprava o nacrtu Studije zaštite vođena je još u junu 2023. godine, a prvobitno je trebalo da bude završena 5. jula te godine. Na zahtjev mještana više puta je produžavana, pa su dodatni razgovori održavani i u maju 2024. godine.

Iz onoga što su mještani kazali “Vijestima” može se zaključiti da, uprkos brojnim razgovorima i javnim raspravama, suština zaštite Mrtvice i njen značaj za lokalno stanovništvo još nijesu dovoljno jasno objašnjeni. Više od tri godine nakon prvih javnih debata, dio Rovčana ostaje pri stavu da zaštićeno područje ne želi.

“NE TREBAJU NAM NIKAKVE OGRADE”

Mještani koji se protive predlogu rekli su “Vijestima” da su takav stav jednoglasno usaglasili na zborovima i sastancima. Kazali su i da su se 53 predstavnika Rovaca obratila predsjedniku Opštine, tražeći da se njihovi zahtjevi uvaže. Protivljenje obrazlažu stavom da “mogu sami da brinu o prirodi svog kraja”, ali i bojaznima zbog pristupa imanjima i njihovog korišćenja.

“Rovčani su samostalno sposobni da se brinu o svojoj rijeci i uopšte o prirodi svoga sela. Za većinu stanovnika Rovaca ovo je jedini pristupni put do njihovih vjekovnih ognjišta. Stanovnici Rovaca žive i prehranjuju svoju djecu od svojih imanja. Ima još razloga, ali ovo su osnovni. Nas 53 predstavnika Rovaca obratilo se predsjedniku Opštine Kolašin sa ovim zahtjevom, što smo i ranije već predočili. Nama treba neko da čuje i razumije naš stav, koji je zasnovan na nepobitnim činjenicama. Nama ne trebaju nikakve ograde i neko drugi da naplaćuje domaćinima ulazak na njihovo vjekovno imanje ili pristupni put”, poručili su mještani Rovaca.

Ukoliko Opština Kolašin želi da pomogne Rovcima i Rovčanima, kažu, treba da uloži sredstva u putnu infrastrukturu.

AGENCIJA: “NEMA PROSTORA ZA SUŠTINSKE IZMJENE”

Iz Agencije za zaštitu životne sredine ukazuju da je lokalna zajednica tokom postupka imala više prilika da iznese primjedbe i utiče na predložena rješenja. “Vijestima” su kazali da je održano šest javnih rasprava i niz okruglih stolova, kao i da su održani brojni sastanci sa stanovništvom i predstavnicima lokalne zajednice.

“Postupak uspostavljanja zaštite Parka prirode ‘Rijeka Mrtvica sa okolinom’ od samog početka vođen je uz uključivanje lokalne zajednice i nastojanje da se kroz otvoren dijalog razmotre sva relevantna pitanja... Predložena rješenja razmatrana su i usaglašavana kroz ovaj proces, uz nastojanje da se uvaže zahtjevi mještana, a istovremeno očuvaju prirodne vrijednosti zbog kojih se područje stavlja pod zaštitu. Imajući u vidu obim konsultacija i dosadašnji rad na usaglašavanju predloga, smatramo da su kroz dosadašnji proces učešća javnosti i saradnje sa lokalnom zajednicom stvoreni uslovi za donošenje odluke”, odgovorili su iz Agencije.

Ta institucija od Opštine nije dobila zvanično obavještenje o razlozima povlačenja predloga sa dnevnog reda. Zbog toga, kako su objasnili, nemaju zvanične informacije ni o primjedbama koje su neposredno dovele do odlaganja.

Potvrdili su da su zahtjevi koji su se odnosili na obuhvat budućeg parka prihvatani kroz korekcije granica i izuzimanje pojedinih parcela. Naglašavaju da takve izmjene moraju imati stručnu osnovu i da ne smiju dovesti u pitanje svrhu zaštite.

“Granice i režimi zaštite utvrđeni su na osnovu stručnih analiza prirodnih vrijednosti područja i potrebe njihovog očuvanja. Izmjene su razmatrane u kontekstu zahtjeva lokalnog stanovništva, uz nastojanje da se pronađe odgovarajuća ravnoteža između opravdanih interesa mještana i očuvanja prirodnih vrijednosti zbog kojih se područje predlaže za zaštitu.

Pri tome, cilj zaštite nije mijenjan - on ostaje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti rijeke Mrtvice i njenog okruženja. Svaka izmjena granica ili režima zaštite mora biti zasnovana na stručnoj procjeni i ne smije dovesti u pitanje očuvanje prirodnih vrijednosti koje predstavljaju osnov za proglašenje ovog područja zaštićenim”, poručili su iz Agencije.

Ocjenjuju da nema prostora za nove suštinske izmjene predloga, jer je lokalna zajednica imala više prilika da iznese stavove i predloge, a potrebne saglasnosti nadležnih institucija već su pribavljene.

“Studija zaštite je izrađena, predlog odluke je usaglašen i potrebne saglasnosti su pribavljene. Imajući u vidu da je postupak već prošao više faza konsultacija i usaglašavanja, smatramo da je potrebno da Skupština opštine Kolašin što hitnije stvori uslove za donošenje odluke o proglašenju Parka prirode ‘Rijeka Mrtvica sa okolinom’, umjesto ponovnog otvaranja pitanja koja su već razmatrana mnogo puta tokom postupka”.

“KLJUČNI ZAHTJEVI MJEŠTANA PRIHVAĆENI”

Izvršni direktor Eko-tima Milija Čabarkapa podsjetio je u izjavi za “Vijesti” da je zaštita pokrenuta na inicijativu te nevladine organizacije i međunarodne organizacije The Nature Conservancy. U junu 2022. godine potpisan je Memorandum o saradnji sa Opštinom Kolašin, a Agencija je prvu verziju Studije zaštite pripremila 2023.

Čabarkapa ističe da javna rasprava nije sprovedena samo radi ispunjavanja zakonske obaveze. Pored centralnih debata u Kolašinu, razgovori su organizovani u selima i mjesnim zajednicama koje gravitiraju Mrtvici, a Eko-tim je priređivao i dodatne događaje na kojima su objašnjavani smisao zaštite, koristi i ograničenja.

“Mogu slobodno da kažem da je ovo jedan od najtransparentnijih i najinkluzivnijih procesa uspostavljanja zaštićenog područja koje smo imali u Crnoj Gori. Mještanima nije ponuđeno gotovo rješenje koje treba samo da prihvate. Imali su priliku da iznesu primjedbe i da zaista utiču na konačno rješenje. Najosjetljivije pitanje bila je privatna svojina. Prvobitni obuhvat iz Studije zaštite iz 2023. uključivao je i veći broj privatnih parcela, što je izazvalo protivljenje dijela mještana. Nakon toga se dugo razgovaralo, njihove primjedbe su razmatrane i granice su korigovane”, kazao je Čabarkapa.

Milija ČabarkapaKoliko je predlog izmijenjen, prema njegovim riječima, pokazuje poređenje dvije studije. Dokument iz 2023. predviđao je zaštitu oko 7.322 hektara, dok ovogodišnji obuhvata 5.669 hektara, odnosno 1.653 hektara manje. Prema podacima koje je iznio, oko 95 odsto predloženog zaštićenog područja je u državnoj svojini, a oko pet odsto u privatnoj.

“Koliko sam upoznat, ključni zahtjevi mještana su prihvaćeni, a oni su se prije svega odnosili na privatnu svojinu. I taj manji dio privatne svojine koji je ostao unutar granica uglavnom se nalazi na veoma nepristupačnom terenu, u klancima, na strmim padinama i kamenjarima, gdje je mogućnost bilo kakve gradnje svakako veoma ograničena. Zbog toga ne vidim prostor za zabrinutost da će proglašenje Parka prirode ljudima onemogućiti normalno korišćenje njihove imovine”, rekao je Čabarkapa.

Čabarkapa je kazao da gradnju prvenstveno uređuju planska dokumentacija i propisi, dok zaštita uvodi dodatne uslove za očuvanje prirode. Zahtjevi mještana, podsjeća, ugrađeni su u korigovani predlog, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost 16. jula, pa slijede usvajanje odluke u lokalnom parlamentu i uspostavljanje dobrog upravljanja Parkom prirode.

Predloženi park obuhvatio bi 5.669 hektara rijeke, kanjona, okolnih šuma i dijela masiva Maganika. U drugoj zoni zaštite bila bi 5.643 hektara, a u trećoj 26 hektara. Prva zona, sa najstrožim režimom, nije predviđena.

U drugoj zoni bile bi moguće kontrolisane posjete u obrazovne, rekreativne i turističke svrhe, naučna istraživanja i sprovođenje zaštitnih i sanacionih mjera. Održavanje, popravka i rekonstrukcija postojeće infrastrukture bili bi mogući u postojećim karakteristikama objekata, uz prethodno pribavljene dozvole. Sportsko-rekreativni ribolov bio bi dozvoljen od 1. maja do 1. oktobra, po sistemu “uhvati i pusti”, uz propisane uslove.

OČUVANA PRIRODA “VELIKA RAZVOJNA ŠANSA”

Čabarkapa podsjeća da je riječ o jednom od najvrednijih i najočuvanijih riječnih i kanjonskih predjela u Crnoj Gori. Pored prepoznatljivih lokaliteta, poput Mrtvičkih greda, Kapije želja i Danilovog mosta, područje odlikuju očuvane šume, izvori i staništa brojnih vrsta. U kanjonu su registrovane 122 vrste mahovina, približno petina ukupne flore mahovina Crne Gore.

“Ali, vrijednost Mrtvice nije samo u pejzažu. Na ovom prostoru nalaze se i stanišni tipovi od evropskog značaja, očuvane šumske zajednice, endemske i zaštićene vrste, kao i važna staništa riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara. Važno je i to što Mrtvica nije izolovan sistem. Ona je pritoka Morače, pa njenu zaštitu gledamo kao prvi ozbiljan korak ka širem očuvanju gornjeg toka Morače”, rekao je Čabarkapa.

Zaštita bi, prema njegovoj ocjeni, trebalo da donese korist i lokalnoj zajednici, posebno imajući u vidu dugogodišnje iseljavanje i pražnjenje sela.

“Očuvana priroda može da bude velika razvojna šansa za ovaj kraj. Može dodatno da ojača Kolašin kao destinaciju za seoski, planinarski i avanturistički turizam, da otvori prostor za smještaj u domaćinstvima, lokalne vodiče, prodaju domaćih proizvoda i druge male poslove od kojih ljudi mogu da imaju direktnu korist”, istakao je Čabarkapa.

Status zaštićenog područja, prema njegovim riječima, omogućio bi i veća ulaganja u staze, turističku infrastrukturu, promociju i edukaciju, uz podršku domaćih i međunarodnih fondova.