"Večernji list": Hrvatska pod trostrukim pritiskom saveznika zbog...

Sa jučerašnje Međuvladine konferencije u Luksemburgu, Foto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore

Austrija, Češka i Slovačka su u zajedničkom non-pejperu, koji je 7. oktobra podijeljen uoči sastanka Savjeta za opšte poslove Evropske unije, hrvatsko-crnogorski spor navele kao primjer bilateralnog pitanja koje je usporilo pristupni proces, prenosi zagrebački "Večernji list".

Sve se to, kako ukazuje taj medij, događalo uoči jučerašnje nove međuvladine konferencije EU i Crne Gore, na kojoj Podgorica nastavlja završnicu svojih pristupnih pregovora.

Pritisak na Hrvatsku kao članicu, dodaje se u tekstu, ne staje na tome – Komisija gotovo u isto vrijeme predlaže da se bilateralna pitanja koja nisu dio pristupnih kriterijuma rješavaju van pregovora i čak otvara mogućnost da se za dio međukoraka odustane od jednoglasnosti svih država, a onda Austrija pitanje proširenja i veta zasebno stavlja pred ministre svih država članica. "Trostruki pritisak koji, međutim, dobrim dijelom izlazi iz već dogovorenih kriterijuma", piše "Večernji list".

"Kad Hrvatska insistira na raščišćavanju odnosa s Crnom Gorom, ne polazi samo od zahtjeva koje je sama postavila toj zemlji. Dobrosusjedski odnosi izričito su dio pregovaračkog okvira i jedan od kriterijuma prema kojima se mjeri crnogorski napredak prema članstvu, dok Zagreb dio otvorenih pitanja veže uz ratne zločine, nestale, prava žrtava i druge obaveze iz pristupnog procesa. Za neke države najjednostavnije bi bilo sporna pitanja gurnuti u ladicu bilateralnih odnosa kako bi se poguralo članstvo. Ali, određivanje šta je bilateralni spor, a šta pitanje dobrosusjedskih odnosa vrlo lako može postati političko i arbitrarno", dodaje se u tekstu.

Upravo non-pejper Austrije, Češke i Slovačke, kako se navodi, ide dalje od uobičajenih poziva da se proširenje ubrza.

"Te tri države predlažu postupno uključivanje kandidata u neke politike, programe i agencije EU prije punopravnog članstva, jednostavnije donošenje dijela tehničkih odluka te održavanje zamaha pregovora. Kod bilateralnih sporova poruka je direktnija: treba ih rješavati razgovorima među državama kako ne bi zadržavali napredak kandidata."

U istom kontekstu navode i spor Bugarske i Sjeverne Makedonije.

"Taj dokument nije nastao odjednom. Austrija, Češka i Slovačka sastale su se 29. septembra u Beču u okviru Slavkovskog formata, a nekoliko dana poslije njihovi ministri vanjskih poslova zajedno odlaze u Podgoricu. Austrijska ministarka Beate Majnl-Rajcinger kaže da je crnogorsko članstvo 'nadohvat ruke', dok slovački ministar Juraj Blanar ide korak dalje: Crna Gora, kaže, tehnički ispunjava parametre pristupanja, ali ostaju prepreke koje nisu potpuno povezane sa samim procesom, nego proizilaze iz starih istorijskih pitanja u regiji. Hrvatsku tada ne spominje. Pet dana poslije spor Zagreba i Podgorice već stoji u zajedničkom non-pejperu. Austrija na tome nije stala. Za Savjet za opšte poslove 13. oktobra prijavila je proširenje i kao zasebnu tačku, uz austrijsko obrazloženje o proširenju", piše "Večernji list".

Dan prije non-pejpera svoj je predlog objavila Komisija.

"U dokumentu 'Preparing for a wider Union' navodi da bilateralna pitanja koja nisu povezana s pristupnim kriterijumima treba rješavati bilateralno ili međunarodnim mehanizmima, dok bi se za dio koraka u pregovorima moglo preći na kvalifikovanu većinu umjesto jednoglasnosti. Konačna odluka o članstvu i dalje bi ostala u rukama svih članica. Komisija predlaže i da se buduća nova članica na određeno vrijeme obaveže da bilateralnim sporom neće blokirati sljedeće proširenje, a prvi pristupni aranžman na kojem bi se taj model trebao razraditi upravo je crnogorski. Hrvatski je argument tu jasan: barem dio paketa prema Podgorici ne smatra naknadno postavljenim bilateralnim uslovom, nego pitanjem koje ulazi u okvir po kojem se kandidat ocjenjuje. Ali, upravo će se oko povlačenja te granice voditi spor, jer od toga zavisi i koliko prostora Hrvatska ima za zadržavanje pojedinih crnogorskih poglavlja", piše u tekstu.

Da je spor već ušao u sam pregovarački mehanizam, piše "Večernji list", vidi se na poglavlju 14, saobraćajnj politici, na koje je Hrvatska stavila rezervu.

Prvi zvanični nacrt zajedničkog stava EU izrađen je 10. juna, a predsjedništvo Savjeta 21. juna sastavilo je kompromisni predlog WK 9132/26, interni radni tekst kojim se pokušava usaglasiti zajednički stav svih članica. Taj se dokument mjesecima vraća COELA-i, radnoj grupi Savjeta koja se bavi proširenjem i u kojoj su zastupljene države članice. Ponovo je na stolu 2, 6, 7. i 8. oktobra, ali do COREPER-a, odbora ambasadora država članica koji priprema političke odluke za ministre, još nije stigao. Za to vrijeme posebna radna grupa već priprema budući pristupni ugovor Crne Gore i tehnička prilagođavanja upravo za saobraćajnu politiku. Njen dokument WK 13824/26, tekst kojim se razrađuje kako će se pravila EU iz tog područja primijeniti na Crnu Goru nakon ulaska, nastao je sredinom septembra, 30. septembra dobio prvu, a 6. oktobra drugu reviziju", navodi "Večernji list".

Evropska unija, ukazuje taj medij, tako već piše saobraćajni dio budućeg crnogorskog članstva, dok države članice još nisu dogovorile da se pregovori o saobraćaju mogu zatvoriti.

"Hrvatska se pritom našla u neobičnoj poziciji: dio zahtjeva ima uporište u pravilima koja je postavila sama Unija, ali ih sada mora braniti u trenutku kada se sve veći broj članica želi riješiti upravo onih prepreka koje bi mogle usporiti završnicu crnogorskih pregovora. Granica između pristupnog uslova i bilateralnog pitanja tako više nije samo spor Zagreba i Podgorice. O njoj se počelo raspravljati i unutar same Unije", piše u tekstu.