Unija poslodavaca traži minimalne zarade od 800 i 1.000 eura:...

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozvala je predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak i predložila paket mjera podrške privredi, uz ocjenu da najavljeno povećanje zarada mora biti praćeno konkretnim rješenjima koja će kompanijama omogućiti da podnesu veće troškove, sačuvaju radna mjesta i nastave da ulažu u razvoj.

Iz UPCG su saopštili da su Vladi dostavili dokument sa ključnim problemima koji opterećuju privredu i ukupno 13 predloga mjera za njihovo rješavanje.

Oni predlažu da se zadrži postojeći model dvije minimalne zarade, ali da se od 1. januara 2027. godine njihovi iznosi utvrde na 800 i 1.000 eura.

"Smatramo da ovakav model predstavlja održiviji pristup povećanju zarada, uz obavezno uvođenje mjera koje će privredi omogućiti da podnese nove troškove bez ugrožavanja poslovanja i zaposlenosti", navode u UPCG.

Traže i prelazni period do 12 mjeseci, uz finansijsku podršku države kroz subvencije za mikro i mala preduzeća i preduzetnike, odnosno fazno uvođenje novih iznosa minimalnih zarada.

"Predložili smo da se o iznosima minimalnih zarada razgovara istovremeno sa mjerama koje bi kompanijama omogućile da podnesu povećane troškove, uz postizanje dogovora prije donošenja konačnih odluka i početka njihove primjene", navodi se u saopštenju UPCG.

Među predlozima je i mogućnost plaćanja poreza na dobit u šest mjesečnih rata, kako bi se ublažio pritisak na likvidnost privrednih subjekata.

Unija traži i moratorijum od najmanje 24 mjeseca na uvođenje novih i povećanje postojećih državnih i lokalnih nameta. Obrazlažu da je privredi potrebna predvidivost troškova kako bi mogla da planira poslovanje, investicije i zapošljavanje.

UPCG predlaže i promjene u načinu isplate naknada za bolovanje. Traže da nakon 30 dana naknadu direktno isplaćuje Fond za zdravstveno osiguranje, dok bi se za trudnička bolovanja isplata iz Fonda vršila od prvog dana. Naknade za porodiljsko i roditeljsko odsustvo, prema predlogu, trebalo bi direktno da isplaćuju nadležni centri za socijalni rad.

Te promjene bi, kako navode, trebalo da prate uvođenje elektronskog bolovanja, efikasnija kontrola opravdanosti bolovanja i blagovremena isplata naknada.

Poslodavci traže i da država odustane od uvođenja testa tržišta rada kao uslova za zapošljavanje stranaca, uz pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

Predlažu i preispitivanje izmjena Zakona o radu kojima bi se zabranile izmjene akta o sistematizaciji radnih mjesta za zaposlene koji su u radnom odnosu na dan 31. avgusta 2026. godine.

Iz UPCG smatraju posebno spornim to što bi takvo rješenje ograničilo isključivo privatni sektor, dok isto ograničenje ne bi važilo za javni sektor i subjekte čiji su osnivači država ili lokalna samouprava.

Među zahtjevima je i da država, fondovi, ustanove i lokalne samouprave blagovremeno izmiruju obaveze prema privredi, uz poštovanje ugovorenih i zakonskih rokova. UPCG smatra da je potrebno preispitati i druga zakonska i administrativna rješenja koja dodatno povećavaju troškove poslovanja i otežavaju rad kompanija.

"Privreda ne traži privilegije, već predvidive, stabilne i održive uslove poslovanja. Povećanje zarada mora biti dio šireg dogovora koji će omogućiti rast životnog standarda zaposlenih, očuvanje radnih mjesta i konkurentnosti kompanija, kao i nastavak investicija i razvoja", poručili su iz UPCG.

Oni su poručili da odgovornost za ostvarivanje tih ciljeva ne može biti samo na poslodavcima i da država, kada svojim odlukama direktno utiče na drastično povećanje troškova poslovanja, mora preuzeti i dio odgovornosti za posljedice takvih odluka.