U planinskom selu Bolotana, u srcu Sardinije, naučnici su otkrili potencijalno novu "Plavu zonu", područje u kojem ljudi žive izuzetno dugo.
Žene iz ovog sela spadaju među najdugovečnije na svetu, odmah iza žena u Hong Kongu.
Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Frontiers in Aging, koje je obuhvatilo demografske podatke od 2021. do 2025. godine, prosečna žena od 70 godina u Bolotani može očekivati da će živeti još 20,85 godina.
To je znatno više u odnosu na prosek pokrajine Nuoro, koji iznosi 18,61 godinu, Sardinije, gde iznosi 18,4 godine, i cele Italije, gde iznosi 18,06 godina.
Još je fascinantniji podatak o šansama za doživljenje stotog rođendana. Naučnici su procenili da žena od 70 godina u Bolotani ima 13,83 odsto verovatnoće da doživi 100 godina.
Poređenja radi, ta verovatnoća u ostatku Italije iznosi 3,54 odsto, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama više nego tri puta manja.
"Verujemo da je ovo najdugovečnija ženska populacija na svetu ili da je veoma blizu toga", istakao je epidemiolog i koautor studije S. Džej Olšanski sa Univerziteta Ilinois u Čikagu.
Iako muškarci u Bolotani ne beleže tako izuzetne rezultate kao žene, i oni žive duže od proseka.
Muškarac od 70 godina u ovom mestu ima 4,92 odsto verovatnoće da doživi stotu godinu, što je i dalje tri puta više od italijanskog nacionalnog proseka, koji iznosi 1,41 odsto.
Istraživači su napomenuli da su rezultati osetljivi na posmatrani period zbog malog broja stanovnika, kojih ima 2.266.
Shutterstock/Vadym Lavra
Na primer, u periodu od 2015. do 2019. godine, verovatnoća da žene dožive 100 godina iznosila je 1,46 odsto, iako je očekivani životni vek sa 70 godina i dalje bio iznad državnog proseka.
Jedna od ključnih prednosti Bolotane za naučnike jeste izuzetno dobro očuvana arhivska građa, koja seže nekoliko vekova unazad.
"Opštinske i crkvene matične knjige krštenih čuvaju se vekovima, što nam je omogućilo da nezavisno i bez ikakve sumnje potvrdimo tačnu starost svake žene koja je doživela 100 godina", ukazao je Olšanski.
Tačni razlozi ovakve dugovečnosti tek treba da budu predmet detaljnijih bioloških i društvenih istraživanja, ali naučnici su istakli nekoliko mogućih faktora.
- Genetika i ishrana – konzumiranje lokalno uzgojene hrane.
- Fizička aktivnost – svakodnevno pešačenje po strmom, brdovitom terenu umesto vožnje automobilom.
- Društvena povezanost – život u bliskoj zajednici u kojoj je usamljenost retka i u kojoj se stanovnici međusobno brinu jedni o drugima.
Ovo otkriće kandiduje Bolotanu za status nove "Plave zone". Taj termin nastao je pre oko 20 godina upravo na Sardiniji, a označava oblasti u kojima ljudi žive znatno duže od svetskog proseka.
"Sada znamo da se u Bolotani dešava nešto izuzetno. Sledeći korak je da razumemo zašto je to tako i da li ta saznanja mogu pomoći ljudima širom sveta da žive duže i zdravije", zaključio je Den Bjutner, koautor studije i osnivač koncepta "Plavih zona".
