Evropske integracije i konkurentnost turizma predstavljaju...

Crna Gora treba da nastavi proces usklađivanja vizne politike sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), uz istovremeno sprovođenje mjera koje će ublažiti potencijalne negativne efekte na turističku tražnju, dolazak gostiju i poslovanje turističke privrede, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

Sa okruglog stola "Uticaj viznog režima na turizam u Crnoj Gori", u organizaciji Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, poručeno je da vizna politika treba da bude dio šireg pristupa očuvanju konkurentnosti i održivom razvoju turizma.

“Cilj skupa bio je sagledavanja mogućih efekata promjena vizne politike na turistička kretanja, konkurentnost turističke destinacije i poslovanje privrede”, saopšteno je iz PKCG.

Zamjenik predsjednika Odbora i predsjednik Grupacije industrije kongresnog turizma, Luka Bulatović, istakao je da promjene viznog režima, koje od 1. novembra obuhvataju državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, moraju biti pažljivo pripremljene kako ne bi ugrozile dostupnost i konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.

Bulatović je istakao da su ruski turisti u prvih osam mjeseci ove godine ostvarili 1,82 miliona noćenja, a turski 315,37 hiljada, što jasno pokazuje značaj ovih tržišta.

„Želim da istaknem ključnu poruku današnjeg sastanka - usklađivanje sa evropskom viznom politikom treba da prati efikasna zaštita turističke konkurentnosti Crne Gore“, poručio je Bulatović.

On je izrazio uvjerenje da evropske integracije i razvoj turizma mogu biti međusobno podržavajući ciljevi, uz pravovremenu pripremu, efikasnu koordinaciju i partnerski odnos institucija i privrede, pozvavši na konkretne mjere – jačanje konzularnih kapaciteta, digitalizaciju procedura, pravovremeno informisanje privrede i uspostavljanje sistema praćenja efekata – prije naredne turističke sezone.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu turizma, Olivera Blagojević, saopštila je da lakoća putovanja predstavlja jedan od važnih preduslova za jačanje konkurentnosti Crne Gore kao destinacije.

„Za Crnu Goru kao malu, izrazito međunarodno orijentisanu turističku ekonomiju, lakoća putovanja predstavlja važan element konkurentnosti“, poručila je Blagojević.

Ona je naglasila da vizni režim, saobraćajna povezanost i efikasnost graničnih procedura direktno utiču na izbor destinacije i iskustvo turista.

„Naš cilj je manje nepotrebnih prepreka, povezanost i predvidivije putovanje, uz dosljedno ispunjavanje evropskih obaveza i očuvanje bezbjednosti“, poručila je Blagojević, izrazivši očekivanje da će okrugli sto doprinijeti konkretnim preporukama za unapređenje javnih politika i saradnje institucija.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom, Ivana Đukanović, istakla je da je usklađivanje vizne politike jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 24, te da je usvojena odluka strateški važna za evropski put Crne Gore.

„Razumijemo uticaj na turističku privredu i Ministarstvo je ozbiljno shvatilo potrebu pravljenja balansa između potreba turizma i obaveza prema EU“, rekla je Đukanović.

Ona je dodala da se radi i na uspostavljanju viznog informacionog sistema – eVisa, koji će omogućiti online aplikacije.

Crna Gora će, prema njenim riječima, biti prva zemlja koja implementira ovaj sistem, iako je on EU obaveza za sve članice tek do 2030. godine.

Predstavnica Ministarstva evropskih poslova, Anđela Kaluđerović Đurković, istakla je da je vizna politika sastavni dio pravne tekovine EU koju Crna Gora mora preuzeti u cjelosti, te da je predmet pregovora isključivo dinamika kojom se to usvaja.

Ona je podsjetila da je odluka o uvođenju viza donošena postepeno – u oktobru prošle godine ograničen je bezvizni režim za Egipat, Bahrein i Katar, a sada su obuhvaćene i ostale zemlje.

„Prvo završno mjerilo Poglavlja 24 odnosi se upravo na vizni režim. Riječ je o poglavlju bez kojeg nema ulaska Crne Gore u EU. To je poglavlje bezbjednosnog karaktera i ne odnosi se na ekonomske aspekte“, poručila je Kaluđerović Đurković.

Predstavnik Udruženja turističkih agencija Crne Gore, Dejan Pejović, smatra da će ovaj segment privrede biti najviše pogođen.

„Moramo biti spremni da ublažimo i izbjegnemo ekonomske posljedice ovoga. Ako želimo konkurentni turizam moramo imati konkurentnu javnu politiku koja uključuje privredu”, rekao je Pejović.

Savjetnica direktorice Nacionalne turističke organizacije (NTO), Dušanka Pavićević, upozorila je da bi čak i smanjenje broja noćenja od 20 odsto predstavljalo veliki gubitak koji bi bilo teško nadoknaditi u kratkom roku.

Ona je istakla da je prioritet očuvanje postojećih tržišta, uz nastavak ulaganja u promociju Velike Britanije, Njemačke, Francuske i drugih evropskih zemalja.

Prema njenim riječima, promocija mora biti usmjerena i na razvoj ponude van glavne turističke sezone, posebno u zaleđu i sjevernom dijelu Crne Gore.

Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore, Predrag Hajduković, naglasio je da vizna politika direktno utiče i na avio-saobraćaj, zbog čega je neophodan zajednički pristup institucija, aerodroma i turističke privrede.

On je poručio da je prvi zadatak očuvanje postojećih avio-linija, nakon čega slijedi razvoj novih tržišta i podsticanje avio-prevoznika da uspostavljaju cjelogodišnje linije, kako bi se produžila turistička sezona.

Privrednici su tokom diskusije ukazali na potrebu blagovremene, jasne i javno dostupne informacije o promjenama viznog režima, državama na koje se promjene odnose, uslovima ulaska, potrebnoj dokumentaciji, rokovima i procedurama za podnošenje zahtjeva.

Informacija treba da budu dostupne na odgovarajućim jezicima, putem zvaničnih internet stranica, diplomatsko-konzularnih predstavništava i kanala turističke promocije.

Privrednici su istakli da uspješnost vizne politike ne treba posmatrati isključivo kroz stepen normativnog usklađivanja, već i kroz sposobnost institucija da obezbijede efikasne procedure, dostupne informacije i uslove za nesmetano odvijanje turističkih tokova, u okviru važećih propisa.