Epidemija u Bangladešu upozorenje cijelom svijetu

Bangladeš pokušava da obuzda najtežu epidemiju malih boginja na svijetu, krizu koju dodatno pogoršavaju nepouzdani podaci, nedovoljno efikasno informisanje i obuhvat stanovništva vakcinacijom. Stručnjaci upozoravaju da je situacija u toj zemlji ozbiljno upozorenje drugim državama na smrtonosne posljedice pada stope imunizacije.

Bangladeš, čiji je program rutinske vakcinacije oslabio tokom 2025. godine, prijavio je 202.000 slučajeva sumnje na male boginje, od kojih su 22.000 laboratorijski potvrđena, od početka epidemije sredinom marta do 9. oktobra, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). To je najveći broj slučajeva sumnje na ovu bolest zabilježen u bilo kojoj zemlji ove godine.

Do sada je od ove izuzetno zarazne bolesti preminulo 1.147 osoba, pri čemu su 94 odsto prijavljenih smrtnih slučajeva činila djeca mlađa od pet godina, navodi SZO.

Iskustvo Bangladeša pokazuje koliko je teško obuzdati epidemiju kada obuhvat vakcinacijom padne ispod 95 odsto, što je nivo koji je, prema SZO, neophodan za sprečavanje izbijanja epidemija. Bangladeš se prethodnih godina približio tom cilju, ali je 2025. godine stopa vakcinacije opala.

Iskustvo Bangladeša pokazuje koliko je teško obuzdati epidemiju kada obuhvat vakcinacijom padne ispod 95 odsto, što je nivo koji je, prema SZO, neophodan za sprečavanje izbijanja epidemija

Analiza dokumenata SZO koju je sproveo Rojters, uz razgovore s više od deset naučnika, zdravstvenih radnika i zvaničnika, pokazuje da su hitan odgovor Bangladeša na epidemiju dodatno otežali nepotpuni podaci, koji nijesu obuhvatali milione djece, nedostaci u pripremama i neuspjeh nadležnih da dopru do dovoljnog broja roditelja.

“Ovo je ozbiljno upozorenje za svaku zemlju”, kazao je Mark Džit, savjetnik SZO za vakcine i profesor na Fakultetu za globalno javno zdravlje Univerziteta u Njujorku.

Prema njegovim riječima, sprečavanje epidemije vakcinacijom mnogo je lakše, jeftinije i bezbjednije nego reagovanje kada zdravstvena kriza već izbije.

“Mjere koje se preduzimaju na kraju će zaustaviti epidemiju, ali će u međuvremenu mnogi oboljeti od malih boginja, a neki će i umrijeti”, upozorio je.

Zijaudin Hajder, specijalni savjetnik za zdravstvena pitanja premijera Tarika Rahmana, rekao je Rojtersu u septembru da vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi zaustavila epidemiju.

“Došli su tek kada sam sahranio sina”

U sjeveroistočnoj oblasti Silet, jednoj od najteže pogođenih u zemlji sa 178 miliona stanovnika, dvogodišnji Arman Husein, koji nije bio vakcinisan, preminuo je u julu, svega 24 sata nakon što je primljen u bolnicu. Njegova četvorogodišnja sestra, koja takođe nije bila vakcinisana, preživjela je.

Dječakov otac Amin Mija (26) rekao je da zdravstveni radnici nijesu na vrijeme došli u njihovo zabačeno selo u oblasti Silet kako bi ponudili vakcinaciju.

“Došli su tek kada sam sahranio sina”, kazao je.

Prema podacima SZO, male boginje obično izazivaju dva do tri smrtna slučaja na svakih 1.000 oboljelih, ali smrtnost može biti veća u siromašnijim zemljama zbog faktora poput neuhranjenosti.

U gradu Čatak, takođe u oblasti Silet, devetomjesečna Labiba Akter, ćerka tridesetogodišnjeg stolara Humajuna Rašida, preminula je u junu, a da prethodno nije bila vakcinisana. Mogla je da primi vakcinu još u aprilu, kada je u okviru hitnog programa donja starosna granica za vakcinaciju spuštena s devet na šest mjeseci.

“Nijedan zdravstveni radnik nije došao da nas obavijesti”, rekao je njen otac.

Ministar zdravlja Sardar Mohamed Sahavat Husein izjavio je u maju da je zahvaljujući hitnoj kampanji vakcinacije broj slučajeva u najteže pogođenim područjima sveden “gotovo na nulu” i da je epidemija pod kontrolom.

Međutim, Bangladeš je u septembru bilježio u prosjeku 1.198 novih slučajeva malih boginja dnevno, što je bio najveći broj od maja. Bolest izaziva visoku temperaturu, kašalj i karakterističan osip.

Epidemija u Bangladešu izbila je u trenutku kada u svijetu raste nepovjerenje prema vakcinama, posebno u bogatijim zemljama, podstaknuto skepticizmom koji promovišu javne ličnosti poput američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija Mlađeg.

U Bangladešu su, međutim, prema riječima stručnjaka, veće prepreke otežan pristup vakcinaciji i nedovoljna informisanost stanovništva.

Do nedavno je Bangladeš važio za primjer uspješne vakcinacije. Prema procjenama SZO i UNICEF-a, 2024. godine prvom dozom vakcine bilo je obuhvaćeno 96 odsto djece, a drugom 93 odsto. Druga doza daje se kako bi se zaštitio mali procenat djece koja ne razviju imunitet nakon prve vakcinacije.

Međutim, iste godine izbili su protesti koji su okončali petnaestogodišnju vladavinu premijerke Šeik Hasine. U političkim previranjima koja su uslijedila, zdravstveni radnici stupili su u štrajk, narudžbine vakcina su kasnile, a dodatne kampanje imunizacije, koje se obično sprovode uz redovne programe vakcinacije, bile su poremećene.

U izvještaju objavljenom u julu ove godine, SZO i UNICEF procijenili su da je obuhvat prvom dozom vakcine u 2025. pao na 90 odsto, dok je drugu dozu primilo 86 odsto djece, što je nekoliko procentnih poena ispod nivoa od 95 odsto potrebnog za postizanje kolektivnog imuniteta.

U izvještaju je takođe dovedena u pitanje pouzdanost zvaničnih podataka o vakcinaciji protiv malih boginja i drugih bolesti u periodu od 2023. do 2025. godine.

Navodi se da su preliminarni podaci u pojedinim slučajevima pokazivali da je broj vakcinisanih premašivao 100 odsto ciljane populacije, što ukazuje na greške u evidentiranju datih doza ili u procjeni broja osoba obuhvaćenih programom vakcinacije.

Najsiromašniji “plaćaju cijenu”

“Kada se provjere spremnosti ne sprovedu kako treba, najčešće najviše ispaštaju najsiromašnija i najteže dostupna djeca, koja ostaju nevakcinisana i plaćaju cijenu”, kazao je profesor Mahmudur Rahman, epidemiolog i predsjednik Nacionalnog komiteta Bangladeša za verifikaciju eliminacije malih boginja i rubeole.

U oblasti Silet, gdje je prema zvaničnim podacima preminulo 180 djece, osam od 16 porodica s kojima je Rojters razgovarao u septembru reklo je da nijesu vidjele zdravstvene radnike koji bi im ponudili vakcinaciju.

Najmanje šest porodica navelo je da su zdravstveni radnici posjetili njihova naselja tek nakon što je neko dijete u njihovoj zajednici preminulo od malih boginja.

Krajem septembra vlada je pokrenula novu kampanju vakcinacije kako bi obuhvatila 3,4 miliona djece koja su izostavljena iz prethodnih programa.

“Uključićemo stanovnike svih sela kako nijedno dijete ne bi ostalo izostavljeno”, rekao je ministar zdravlja na konferenciji za novinare.

Ipak, doprijeti do svakog djeteta i dalje predstavlja veliki izazov. Prema podacima UNICEF-a i Zavoda za statistiku Bangladeša, čak 40 odsto djece nije upisano u matične registre, dok vladini podaci pokazuju da je oko trećine radnih mjesta za zdravstvene radnike nepopunjeno.

Zdravstveni stručnjaci takođe pozivaju vladu da proširi program vakcinacije na djecu stariju od pet godina. Prema podacima SZO, ta starosna grupa čini trećinu ukupnog broja oboljelih od malih boginja.

Osim toga, naučnici u Bangladešu istražuju zašto imunitet kod beba uzrasta do oko šest mjeseci slabi brže nego što se očekivalo. Stručnjaci navode da su bebe u tom uzrastu obično još zaštićene antitijelima koja dobijaju od majke.

SZO ističe da je pravovremeno pružanje medicinske pomoći od presudnog značaja, što predstavlja dodatni izazov za Bangladeš, koji se istovremeno bori i s epidemijom denga groznice.

U septembru su sva odjeljenja bolnice Šahid Šamsudin Ahmed u Siletu, koja ima kapacitet od 100 kreveta i liječi oboljele od malih boginja, bila preopterećena. Na dan kada je ekipa Rojtersa posjetila bolnicu, u njoj je bilo hospitalizovano 178 pacijenata.