Studenti razgovarali sa poslanicima i potpredsjednicima Skupštine

Oko 220 studenata razgovaralo je danas sa potpredsjednicima Skupštine Crne Gore i poslanicima, u okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“.

Iz Skupštine Crne Gore saopšteno je da su danas u parlamentu, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, održani dijalozi poslanika sa studentima u okviru projekta „Studentski glas u Parlamentu“, na inicijativu Kabineta predsjednika Skupštine Andrije Mandića, uz finansijsku podršku Evropske komisije kroz program „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV).

Navodi se da je cilj projekta upoznavanje studenata sa radom najvišeg zakonodavnog doma, jačanje političke pismenosti mladih, unapređenje demokratske kulture i podsticanje aktivnog učešća studenata u procesima donošenja odluka.

„Oko 220 studenata imalo je priliku da razgovara sa potpredsjednicima Skupštine i poslanicima o temama koje su im od značaja: studentskom servisu i zapošljavanju studenata, mentalnom zdravlju studenata, studentskom aktivizmu, vannastavnim aktivnostima, kao i Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru“, kaže se u saopštenju.

Iz Skupštine su kazali da su se u prvoj grupi, o temama studentskog servisa i studentskog zapošljavanja, Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru i ulozi Skupštine, studentima obratili potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj, kao i poslanici Jelena Nedović i Uglješa Urošević.

Camaj je poručio da je Skupština prostor u kojem se čuju različita mišljenja, vode rasprave od javnog interesa i traže kompromisi u korist građana, kao i da demokratija podrazumijeva i učešće u kreiranju društva, a ne samo biranje predstavnika.

„Studente je podstakao da budu radoznali, informisani i da postavljaju pitanja, a formiranje Odbora za mlade ocijenio je kao dodatnu priliku za bolju budućnost kako njih samih, tako i države“, kaže se u saopštenju.

Nedović je istakla da mladi nijesu samo budućnost, već i sadašnjost društva.

Ona je naglasila da je obaveza institucija da im otvore svoja vrata, te da mladi ne smiju da dozvole da ih neko ubijedi da se njihov glas ne računa ili ne treba čuti.

Nedović se, kako je saopšteno, interesovala za svakodnevni studentski život i izazove sa kojima se suočavaju.

Urošević je kazao da očekuje da će neko od studenata u narednim godinama zauzeti mjesto u poslaničkim klupama i poručio da studenti treba da budu dio društvenih i političkih procesa.

Studentski ombudsman Univerziteta Crne Gore, Maša Jovanović, u ime Studentskog parlamenta i studenata, kazala je da je potrebno da studenti tokom studija imaju stvarnu mogućnost da zarade i steknu iskustvo bez posljedica na svoje studije i obaveze.

„Istakla je da su im potrebni fleksibilnost, jasna pravila, zaštita i sigurna isplata, a poslodavcima jednostavan način da pronađu radnike, te da se kao ključni kriterijumi ovdje nameću zaštita studenata, osnivanje fonda za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova i korist za same poslodavce“, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je u diskusiji razgovarano o novim zakonskim mjerama i mehanizmima kontrole u Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

„Poručeno je da je cilj da se, u skladu sa očekivanjima Evropske unije (EU), zaštite djeca od zloupotreba i anonimnih prijetnji“, kaže se u saopštenju.

U diskusiji je naglašeno da zakon mora povući jasnu granicu između slobode govora i protivpravne zloupotrebe identiteta, kao i da se ovaj problem, naročito u kontekstu vještačke inteligencije, ne odnosi samo na djecu već na sve građane, posebno žene u današnjem društvu.

Kako su kazali iz Skupštine, studenti su otvorili pitanja o tome na koji način Skupština može da doprinese usvajanju i realizaciji zakona o studentskim poslovima i fondovima.

„Poslanici su ocijenili da ova inicijativa predstavlja korak ka boljim uslovima za studente, uz podsjećanje na već usvojene izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te da studentski rad može biti dodatni motiv za sticanje radnog iskustva i veza između poslodavaca i univerziteta“, dodali su iz Skupštine.

Oni su naveli da se razgovaralo i o tome kako obezbijediti da studentsko zapošljavanje ne postane mehanizam za nepoštovanje radničkih prava, uz poruku da je cilj stvoriti uslove u kojima mladi mogu da žive, rade i ostanu u Crnoj Gori.

Iz parlamenta su kazali da su otvorena i pitanja o dodatnim modelima podrške studentima.

U saopštenju se navodi da su u drugoj grupi, o Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru, ulozi Skupštine, mentalnom zdravlju studenata, studentskom aktivizmu i vannastavnim aktivnostima, sa studentima su razgovarali poslanici Dejan Đurović, Zoran Mikić i Vladimir Bakrač.

Đurović je poručio da je Skupština na ovaj način, prvi put, otvorila vrata studentima kako bi se aktivno uključili i postavljali pitanja, navodeći da su studenti i profesori avangarda društva i da se od njih to očekuje, a da je želja poslanika da mladi ostanu u Crnoj Gori.

On je ukazao na značaj podrške studenata u procesu evropskih integracija.

Mikić je istakao da je važno nastaviti projekat „Studentski glas u Parlamentu“ i narednih godina, dodajući da studenti mogu najviše doprinijeti radu na Predlogu zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru.

Bakrač je imao konkretne predloge za unapređenje studentskog života i naglasio je da je ovo prvi put da studenti aktivno učestvuju u radu parlamenta, uz nadu da će to postati pravilo, a ne izuzetak.

„Ukazao je na konkretne podatke o prekomjernoj upotrebi društvenih mreža od strane djece i mladih ljudi, naglašavajući da je u svemu potrebno pronaći adekvatnu mjeru“, kaže se u saopštenju.

Poslanik Andrija Nikolić kazao je da mu je zadovoljstvo što među studentima vidi hrabrost i spremnost da učestvuju u diskusiji, poručujući studentima da se zauzmu za ono u što vjeruju.

Student povjerenik Medicinskog fakulteta, Vladimir Grujić, ukazao je da je studentski period, za mnoge mlade, vrijeme velikih promjena, praćenih finansijskim pritiscima i stresom, te da studenti pomoć za mentalno zdravlje rijetko traže zbog troškova, opterećenosti javnog zdravstvenog sistema i stigme.

Navodi se da je predloženo je osnivanje studentskog psihološkog savjetovališta, uz mogućnost onlajn sesija, kao i studentske ambulante i studentskog kluba za mentalno zdravlje.

„U diskusiji su otvorena pitanja o alternativama za djecu u slučaju ograničavanja digitalnog pristupa, zaštiti podataka korišćenih za verifikaciju starosne dobi na društvenim mrežama, mjerama za prevenciju stresa i sagorijevanja studenata u ispitnim rokovima, primjeni zakona u praksi, prepoznavanju studentskog aktivizma, organizovanju radionica za edukaciju djece o bezbjednom korišćenju društvenih mreža, kao i o predstavljanju romske zajednice i njihovih potreba u Skupštini“, kaže se u saopštenju.

Kako je saopšteno, u trećoj grupi, na iste teme, studentima su se obratili potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i poslanica Bojana Pićan.

Pejović je kazao da je zadovoljan što mladi imaju priliku da upoznaju rad Skupštine i predlože izmjene, uz nadu da će takvi susreti postati češći.

„Posebno se osvrnuo na digitalno nasilje i zaštitu djece na internetu, naglasivši da dijete treba da zna kome može da se obrati i da je odgovornost Skupštine da pažljivo razmotri rješenja, sasluša stručnjake i prati primjenu zakona“, kaže se u saopštenju.

Pićan je istakla da se društvo sve češće udaljava od vrijednosti čojstva i empatije, što je posebno vidljivo na društvenim mrežama i naglasila da tehnologija nije ni dobra ni loša sama po sebi, već je važno kako se koristi, te da su društvene mreže usko povezane sa mentalnim zdravljem i vaspitanjem djece.

Generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić kazao je da je važno rano uključivanje mladih u politiku i proces donošenja odluka u demokratskom društvu.

Student povjerenik Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Vuk Radusinović, ukazao je da iskustvo stečeno kroz volonterski rad, sportske i kulturne aktivnosti još uvijek nije formalno priznato i da nije vidljivo na akademskom profilu studenata.

„Naveo je da klubovi predloženi od strane studenata treba da djeluju u okviru Studentskog parlamenta, sa ciljem podsticanja aktivizma i saradnje, te pozvao mlade da se uključe, a institucije da ih podrže u ovoj inicijativi“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su u diskusiji otvorena pitanja o izazovima u onlajn prostoru, te mogućnostima za njihovo rješavanje.

„Razgovaralo se i o podršci roditeljima koji se u onlajn okruženju oslanjaju na pomoć djece, zaštiti ličnih podataka pri provjeri uzrasta i kontroli sadržaja, te da li institucije pružaju dovoljno prostora mladima da se aktiviraju, na koji način mladi mogu ostvariti veći uticaj na javne politike, a da njihovo učešće ne ostane samo formalno“, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine su kazali da je bilo riječi i o tome na koji način će država podsticati poslodavce i javnu upravu da priznaju vannastavne aktivnosti upisane u dodatak diplomi.

„Poslanici su studente uputili da u predstojećem periodu uspostave neposredniju saradnju sa Odborom za mlade, koji će, kao stalno radno tijelo Skupštine, posebnu pažnju obratiti na njihove probleme“, rekli su iz Skupštine.

Kako su naveli, nakon dijaloga, studenti su imali priliku da obiđu zgradu Skupštine Crne Gore.

Najavljeno je da se aktivnosti u sklopu projekta nastavljaju u ponedjeljak, kada će studenti u simuliranim uslovima preuzeti uloge poslanika.

„Događaj će svečano otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić i Stanišić, a prisutnima će se obratiti i predstavnik/ Studentskog parlamenta“, kaže se u saopštenju.

Kako je najavljeno, radni dio programa obuhvatiće simulaciju zakonodavnog procesa na primjeru Predloga zakona o zaštiti djece u digitalnom prostoru, a događaj će biti zaključen evaluacijom i uručivanjem sertifikata učesnicima.

Iz Skupštine su kazali da ovim projektom nastavljaju da potvrđuju posvećenost otvorenom i transparentnom radu i aktivno doprinose stvaranju demokratskog društva zasnovanog na međusobnom povjerenju.

„Spremnošću da studentima omogući neposredni razgovor sa poslanicima i iskustvo u zakonodavnom procesu, Skupština nastoji da mladima približi instituciju, ojača njihovo povjerenje u demokratske procese i podstakne ih da aktivno učestvuju u javnom životu i donošenju odluka koje oblikuju društvo u kojem žive“, poručuje se u saopštenju.