Rudović: Ako se ostvari plan Beograda i Alpac Capital-a, dobićemo...

“Ako se ostvari plan koji imaju u Beogradu, a čiji je izvođač Alpac, onda će to biti propast za Crnu Goru. Teško ćemo uspjeti da se oporavimo. Dobićemo naše verzije Informera i Pinka”, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Rmedia Neđeljko Rudović na panelu "Ko piše vijesti koje čitamo u Crnoj Gori?", održanom danas u okviru konferencije o medijskoj pismenosti "Provjeriti, razumjeti, vjerovati", koju je u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Kompanije Daily Press i Televizija Vijesti planira da preuzme luksemburški fond European Future Media Investment S.C.S., povezan sa portugalskim fondom Alpac Capital. Transakcija je trenutno blokirana privremenom mjerom Privrednog suda, dok Agencija za zaštitu konkurencije ispituje koncentraciju. Obavezujući ugovor o transakciji potpisan je 17. avgusta ove godine, a Agencija je 17. septembra pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti.

Rudović je ocijenio da je jedan od važnih rezultata crnogorskog društva u proteklim decenijama to što, uprkos svim nedostacima, postoje uticajni mediji koji nisu tabloidi i kojima se vjeruje jer se bave najvažnijim temama od javnog interesa.

Ako dođe do promjene njihovog karaktera, smatra on, moglo bi doći do brze degradacije novinarske scene i nametanja tema koje bi uticale na političke izbore i ponašanje čelnika političkih partija. U takvim okolnostima, kako je kazao, Crna Gora bi sve manje odlučivala o sopstvenoj budućnosti.

Rudović je ocijenio da bi zbog toga trebalo da budu alarmirani svi politički akteri, od predsjednika države i Vlade do političkih partija.

Upozorio je i da crnogorska medijska scena nema dovoljno snažnu protivtežu koja bi mogla da odgovori na eventualne promjene. Nacionalni javni servis, kako je kazao, trebalo bi da ima takvu ulogu, ali ne može u dovoljnoj mjeri da nadomjesti moguće promjene na ostatku medijske scene.

Rudović: Crnogorska medijska scena pokazala otpornost

Govoreći o stranom uticaju, Rudović je podsjetio na početak devedesetih godina, kada javno mnjenje u Crnoj Gori nisu oblikovali samo domaći mediji već i mediji iz drugih republika tadašnje Jugoslavije. Kao posljedice takvog uticaja naveo je uvlačenje Crne Gore u rat i učešće u napadu na Dubrovnik.

Ocijenio je da se slični narativi mogu prepoznati i danas, ukazujući na dokumentarni film “Referendum – priča o izmišljenoj slobodi”, emitovan u maju, povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Rudović je kazao da je film producirala organizacija za koju smatra da je povezana sa vladajućom strankom u Srbiji. Ipak, istakao je da je važno razmotriti ne samo sadržaj filma već i reakciju crnogorskih medija.

Prema njegovoj ocjeni, domaća medijska scena uspjela je da raskrinka priču koju je film pokušao da plasira, što vidi kao dokaz njene otpornosti.

Kazao je da među najvećim i najuticajnijim medijima u Crnoj Gori ima onih koji ispunjavaju minimalne standarde profesionalnog novinarstva. On je kazao da bi nacionalni javni servis trebalo da bude predvodnik u profesionalnom izvještavanju o temama od javnog interesa.

Radulović: Javnost i profesionalci treba da budu zabrinuti

Novinar nedjeljnika Monitor Zoran Radulović kazao je da bi zbog mogućih promjena u Vijestima najviše trebalo da budu zabrinuti javnost, medijski profesionalci i ljudi iz politike.

Istakao je da je Monitor među starijim medijima u Crnoj Gori, da nema stranih vlasnika i da nije dio aktuelne transakcije.

Radulović je ukazao na složene vlasničke strukture u kojima se između medija i krajnjih vlasnika nalaze investicioni fondovi, ofšor kompanije i fizička lica iz inostranstva. Ocijenio je da je takve strukture teško razumjeti prosječnom građaninu, zbog čega je važno da informacije o vlasništvu budu jasne i dostupne.

Govoreći o mogućim promjenama u Vijestima, podsjetio je na slučaj razgovora direktora jedne medijske grupe sa direktorom Telekoma Srbije o smjeni direktora United Media, kao i na kasnije promjene u pojedinim redakcijama i odnosu prema novinarima.

Radulović je ocijenio da su takve poruke ukazivale na to da se u pojedinim političkim krugovima razgovaralo o budućem pravcu medija.

Upozorio je da bi promjena upravljačke strukture Vijesti i usmjeravanje medija prema političkim interesima mogli izazvati velike promjene na crnogorskoj medijskoj sceni.

“Ako bi nekakav igrač, kakvi su i koliki su Vijesti, sa nekom novom upravljačkom strukturom političkog trenda, došao ovdje, za tri do šest mjeseci nastao bi takav cirkus da bismo zaboravili na sve druge probleme”, poručio je.

Radulović je kazao da profit nije uvijek osnovni razlog ulaganja u medijsku industriju. Na uređivačku politiku, kako je naveo, mogu uticati i oglašivači, posebno oni čija je uloga prikrivena, kao i država.

Podsjetio je da je preusmjeravanje novca za oglašavanje iz novina u kojima su ranije radili on i Rudović, za vrijeme prethodne vlasti, predstavljalo značajan finansijski udar. Ocijenio je da takve odluke, iako mogu djelovati kao tehničke ili poslovne, mogu ugroziti nezavisnost medija.

Marković: Važno je znati ko je krajnji vlasnik

Direktor Radio-televizije Nikšić (RTNK) Nikola Marković kazao je da se pitanjem vlasništva nad medijima bavi od 2015. godine, kada je primijetio nepravilnosti u vezi sa firmama registrovanim kao mediji, iako nisu imale aktivne medijske sadržaje.

Nakon što je počeo da istražuje njihovo poslovanje, kako je naveo, otkriveno je da su neke od tih firmi osnovale kompanije na ofšor destinacijama. To ga je, kazao je, navelo da istražuje kako se stvara strani uticaj u maloj državi poput Crne Gore.

Marković je istakao da strano vlasništvo nad medijima samo po sebi nije problem, ali da veći kapital često podrazumijeva i veću potrebu za kontrolom i uticajem.

Ocijenio je da su nedostatak znanja, nezainteresovanost i nedostatak političke volje uticali na to da pitanje stranog vlasništva nad medijima u Crnoj Gori nije adekvatno regulisano.

Kao primjer naveo je Francusku, gdje je, prema njegovim riječima, zakonom iz 1986. godine ograničeno strano vlasništvo nad određenim medijima na 20 odsto. Pomenuo je i Španiju, u kojoj se, kako je kazao, primjenjuju ograničenja za vlasnike izvan Evropske unije, dok se za ulagače iz država članica primjenjuju drugačiji uslovi. Slična rješenja, prema njegovim riječima, postoje u Austriji i Poljskoj.

Marković je istakao da je u Španiji važan i princip reciprociteta, prema kojem se vodi računa o tome da li se isti uslovi primjenjuju na medije iz te države kada žele da posluju u drugoj zemlji.

Dodao je da se u Francuskoj, osim formalnih uslova, razmatra i pitanje javnog interesa prilikom odlučivanja o tome ko može biti vlasnik medija.

Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je transparentnost vlasništva i finansijskih tokova. Prema njegovim riječima, neophodno je utvrditi ko je krajnji vlasnik medija, kao i da li novac koji se ulaže služi poslovnim ciljevima ili ostvarivanju političkog uticaja.

Marković: Reakcija redakcije pokazuje da li je riječ o namjeri

Marković je govorio i o razlikovanju nenamjerne novinarske greške od namjernog širenja dezinformacija.

Kazao je da sama netačna informacija ne znači nužno da je postojala namjera da se javnost obmane. Prema njegovim riječima, važan pokazatelj je način na koji redakcija reaguje kada shvati da je objavila netačan podatak.

Kao primjer iz svoje 27-godišnje karijere naveo je slučaj od prije petnaestak godina, kada su novine objavile netačnu informaciju da je jedna djevojka poginula, iako je bila živa.

Marković je kazao da je tada povukao izdanje, koje je bilo štampano u oko 25.000 primjeraka, a da je narednog jutra na naslovnoj strani objavljeno izvinjenje čitaocima i porodici.

Istakao je da profesionalni mediji moraju biti spremni da priznaju grešku, dok je problem kada se dezinformacije plasiraju svjesno, sa nacionalnim, političkim ili vjerskim podtekstom.

Ocijenio je da društvo i država ne reaguju dovoljno na takve pojave.

Nikolić: Crna Gora je izložena stranom uticaju

Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić kazala je da je Crna Gora, kao malo medijsko tržište, posebno izložena stranim uticajima.

Ukazala je na to da se u domaćim medijima ponekad otvaraju teme i plasiraju sadržaji koji prate političku agendu druge države, kao i na prisustvo televizijskih kanala iz Srbije koji su dostupni putem kablovskih operatera.

Govoreći o medijskom pluralizmu, Nikolić je kazala da je važno razmotriti ne samo koliko medija postoji već i na koji način oni obrađuju teme od javnog interesa.

Kao primjer navela je dokumentarni film povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, koji je emitovan na radiju i televiziji sa nacionalnom frekvencijom, u vlasništvu kapitala iz Srbije. Prema njenim riječima, sadržaj je bio koordinisan i sa još tri televizijske stanice u Srbiji.

Nikolić je naglasila da je legitimno da se određena tema obrađuje iz različitih uglova, ali je kritikovala način na koji je, prema njenoj ocjeni, film predstavio crnogorski identitet, koristeći sadržaje koje je ocijenila kao podsticanje netrpeljivosti i diskriminacije.

Kazala je da Crna Gora nema adekvatnu zaštitu od takvih uticaja, iako postoje određene zakonske odredbe i regulatorni mehanizmi. Ukazala je i na to da su pojedini mediji iz susjedne države, dostupni crnogorskoj publici, više puta bili predmet postupanja regulatora zbog diskriminatornog sadržaja.

Nikolić je postavila pitanje da li strani kapital koji posluje u Crnoj Gori djeluje u interesu građana ove države i kakve posljedice može imati po domaću medijsku scenu.

Osvrnula se i na dešavanja u Vijestima, poručujući da ostaje da se vidi koliko će crnogorski mediji uspjeti da sačuvaju svoju otpornost.

Kovač: Najviše dezinformacija dolazi iz Srbije

Moderatorka panela Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, kazala je da najveći dio dezinformacija koje stižu u Crnu Goru dolazi iz Srbije.

Upozorila je da se stranom uticaju mora posvetiti pažnja, ali tako da se ne ugrozi sloboda medija.

Prema podacima koje je predstavila, 92 odsto građana smatra da je medijska pismenost veoma važna, dok 62 odsto od tog procenta, prema istraživanju na koje se pozvala, smatra da je ona u Crnoj Gori na veoma niskom nivou.

Istovremeno, 79 odsto ispitanika vjeruje da može prepoznati dezinformacije, dok je 40 odsto navelo da je više puta podijelilo neprovjerenu informaciju, poluinformaciju ili dezinformaciju.

Kovač je ukazala na raskorak između uvjerenja građana da mogu prepoznati dezinformacije i njihovih stvarnih znanja i vještina.

Kazala je da medijska pismenost još nije sistemski ugrađena u obrazovni sistem. Iako je Crna Gora bila prva zemlja u regionu koja je uvela medijsku pismenost kao izborni predmet, smatra da to nije dovoljno i da ta oblast treba da bude dio nastavnih planova i programa.

Upozorila je i na ulogu digitalnih platformi i algoritama, koji daju prednost sadržajima obilježenim emocijama i podjelama, dok kvalitetni novinarski tekstovi teže dopiru do publike.

Kovač je istakla da male zemlje nisu prioritet velikim digitalnim platformama, zbog čega evropski regulatorni okvir vidi kao važan mehanizam za traženje odgovornosti.

Ukazala je i na razlike u načinu informisanja starijih i mlađih generacija. Dok se stariji građani i dalje u velikoj mjeri informišu putem televizije, mlađi koriste Instagram i TikTok, što dodatno otežava njihovu međusobnu komunikaciju o informacijama i medijskim sadržajima.