Mir na čekanju, poslovi na pomolu

Ruski predsjednik Vladimir Putin nikada nije bio bliži ostvarenju svog cilja da normalizuje odnose sa Vašingtonom bez ustupaka u vezi sa Ukrajinom, ocjenjuje Njujork tajms, navodeći da Moskva od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću nastoji da razdvoji rat u Ukrajini od mogućnosti sklapanja unosnih poslovnih sporazuma i jačanja diplomatskih veza sa Sjedinjenim Državama.

Trampova administracija dugo se opirala takvom pristupu i, uprkos značajnom smanjenju pomoći Ukrajini, uglavnom je nastavila politiku administracije Džozefa Bajdena, koja je podrazumijevala uzdržavanje od ekonomskih dogovora sa Rusijom dok Putin ne okonča rat, piše američki list.

Međutim, odnosi Moskve i Vašingtona u posljednje vrijeme značajno su otoplili, a SAD su ranije ovog mjeseca objavile sporazum o kupovini ruskog dizela, dok se na sastancima tokom prethodnih mjeseci razgovaralo i o drugim mogućim dogovorima, uključujući trgovinu gasom, prenio je Rojters. Tramp je u subotu potpisao izvršnu uredbu kojom je ukinuo ključne sankcije i carine na rusku robu, a ruski pregovarač Kiril Dmitrijev, investicioni bankar školovan u SAD i direktor Ruskog fonda za direktne investicije, koji se tokom pregovora zalagao za povratak i širenje poslovanja američkih kompanija u Rusiji, pozdravio je taj potez kao “istorijski trenutak”.

Putin je tokom sastanka sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, održanog u srijedu u Sankt Peterburgu, izrazio interesovanje za obnovu ekonomskih veza sa SAD, iako su razgovori bili usmjereni na pronalaženje rješenja za rat u Ukrajini, prenijele su ruske novinske agencije.

Prema Rojtersu, Trampovi izaslanici Vitkof i Džared Kušner još od početka pregovora u Rijadu, u februaru 2025. godine, koriste mogućnost sklapanja poslova vrijednih milijarde dolara sa Rusijom kao podsticaj Putinu da pristane na mirovno rješenje.

Dmitrijev je prošle sedmice najavio da će Rusija i SAD uskoro objaviti nove zajedničke inicijative, koje bi mogle da budu realizovane i prije završetka rata, iako je Vašington ranije signalizirao da su takvi dogovori malo vjerovatni dok sukob traje.

Jedan od prvih konkretnih pokazatelja ekonomskog približavanja dvije zemlje trebalo bi da bude i isporuka ruskog dizela američkom tržištu.

Kako je objavio Moskou tajms, pozivajući se na izjavu potpredsjednika ruske vlade Aleksandra Novaka, prvi tanker sa ruskim dizelom trebalo je juče da isplovi za Ameriku, u okviru energetskog sporazuma koji su postigli Tramp i Putin.

“Prvi tanker, kako je planirano, isploviće iz luke sjutra, 22. oktobra, za SAD”, rekao je Novak u srijedu, navodeći da je ukupna nosivost broda 40.000 metričkih tona, ali nije precizirao količinu dizela koju prevozi.

Tramp je sporazum najavio 9. oktobra, rekavši da će Rusija odmah isporučiti 300.000 tona dizela Sjedinjenim Državama i svjetskom tržištu, nakon čega bi u novembru trebalo da uslijedi još 500.000 tona, a potom milion tona.

Rusija je već narednog dana djelimično ukinula zabranu izvoza dizela, uvedenu tokom ljeta zbog nestašica na domaćem tržištu.

Bijela kuća sada tvrdi da će ekonomski sporazumi pomoći Rusiji da uvidi koristi od mira, piše Njujork tajms. Kremlj je u srijedu saopštio da je Putin, tokom susreta sa Vitkofom, pristao na razgovore sa Ukrajinom i Sjedinjenim Državama narednog mjeseca. Međutim, na tim sastancima učestvovali bi predstavnici relativno nižeg ranga, dok je jedan ruski zvaničnik umanjio očekivanja da je Moskva trenutno spremna za postizanje sveobuhvatnog sporazuma.

Njujork tajms ocjenjuje da Moskva, ohrabrena najnovijim razvojem događaja, nastoji da se nametne kao globalna sila ravnopravna Sjedinjenim Državama i Kini, promovišući ideju trilateralnog samita u novembru.

U dijelu ruske javnosti približavanje Vašingtonu već se doživljava kao pobjeda. “Po mom ličnom mišljenju, pobjeda je već ostvarena”, napisala je u srijedu na društvenim mrežama novinarka Marina Ahmedova, koja podržava Putina, prenosi Njujork tajms.

“Nije riječ samo o 20 do 25 odsto teritorije koju smo oslobodili”, navela je ona, misleći na djelove Ukrajine pod ruskom okupacijom i dodala: “Riječ je i o načinu na koji se Sjedinjene Države sada odnose prema Rusiji.”

Kako navodi Tajms, brojni analitičari smatraju da su ekonomski podsticaji koje Tramp nudi Rusiji pogrešan odgovor na rat čiji su uzroci prije svega politička i bezbjednosna pitanja.

Ipak, tokom posjete Sankt Peterburgu u srijedu, Vitkof je sporazum o dizelu opisao kao “još jedan primjer onoga što možemo postići zajedničkim radom”, dok je Putin predložio mogućnost postizanja sporazuma o ruskom đubrivu.

Na pomolu su i drugi potencijalni poslovni aranžmani, navodi američki list i podsjeća da su Rusija i SAD razgovarale o prodaji međunarodne imovine ruskog energetskog giganta Lukoil grupi investitora u kojoj bi učestvovala i američka vlada.

List je takođe pisao da su američki pregovarači iznijeli ideju da Evropa ponovo počne da kupuje velike količine ruskog gasa koji bi se transportovao gasovodima preko Ukrajine.

Nakon sastanka u Sankt Peterburgu, Dmitrijev je izjavio da “nema nikakve sumnje” da će rusko-američka ekonomska saradnja “jačati”.

Prema njegovim riječima, Putin i Vitkof nijesu razgovarali samo o mogućem sporazumu o đubrivu, već i o “različitim projektima, poput centara za obradu podataka, brojnim projektima u energetici i energetskoj saradnji”.

Njujork tajms navodi i da Putin, prilagođavajući se Trampovom stilu lične diplomatije, poteze koji koriste Rusiji, poput prodaje dizela SAD, predstavlja kao usluge američkom predsjedniku.

Među takvim potezima je i oslobađanje 74-godišnjeg Stivena Džejmsa Habarda, nastavnika iz Mičigena, kojeg je američki Stejt department označio kao osobu koju je Rusija protivpravno držala u pritvoru.

Tramp je njegovo oslobađanje, koje nije bilo dio razmjene zatvorenika, predstavio kao znak Putinovog velikog poštovanja prema njemu, navodeći na društvenim mrežama da Sjedinjene Države “iz poštovanja prema predsjedniku Trampu” nijesu morale ništa da daju zauzvrat.

Međutim, kasnije istog dana američki predsjednik rekao je novinarima da Rusija ne bi oslobodila Habarda da su sankcije ostale na snazi.

Poslovna dimenzija američko-ruskih pregovora prisutna je od samog početka kontakata Trampovih izaslanika sa Moskvom.

Volstrit žurnal je ranije pisao da je Dmitrijev, nekadašnji saradnik investicione banke Goldman Saks, u Vitkofu i Kušneru pronašao sagovornike otvorene za njegov pristup pregovorima.

Kako navodi Volstrit žurnal, dvojica biznismena dijele Trampov dugogodišnji pristup geopolitici, u kojem se diplomatski odnosi i poslovni interesi međusobno prepliću.

Za mnoge u Trampovoj Bijeloj kući takvo preplitanje biznisa i geopolitike nije nedostatak, već sastavni dio strategije, piše američki list. Ključni predsjednikovi savjetnici vide priliku da američki investitori dođu do unosnih poslova u poslijeratnoj Rusiji i tako postanu ekonomski garanti mira.

Prema izvoru Volstrit žurnala upoznatom sa razgovorima, Moskva je Vitkofu i Kušneru jasno stavila do znanja da bi više voljela da u Rusiju uđu američke kompanije nego njihovi evropski konkurenti, čiji su lideri oštro kritikovali mirovne napore.

Takav pristup potvrđuje i analiza Rojtersa, prema kojoj Moskva uglavnom pošteđuje američke kompanije, dok evropske izlaže kaznenim mjerama - od 20 stranih firmi koje su od Trampovog povratka na vlast stavljene pod privremenu rusku upravu, samo tri su povezane sa SAD.