Vajc, Foto: Screenshot/TV Vijesti
15.10.2026. 12:59h
Evropska unija (EU) se može smatrati srećnom što Crna Gora već godinama tako dosljedno sprovodi proevropske reforme, saopštio je danas predsjedavajući Delegacije Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje Tomas Vajc.
On je kazao da su jedan od ključnih fokusa današnjeg samita Evropskog savjeta pristupni pregovori sa Crnom Gorom, s glavnim ciljem da se oni okončaju do kraja 2026. godine.
"Kao dugogodišnji prijatelj i podržavalac zemlje, veoma me raduje što je Crna Gora baš ove sedmice zatvorila još tri pregovaračka poglavlja. Neposredna budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji. EU može smatrati srećom što ova zemlja Zapadnog Balkana već godinama tako dosljedno sprovodi proevropske reforme. Sada je na Crnoj Gori da učini posljednji napor. Prije svega, još uvijek je potreban rad na Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i Poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promjene). Uvjeren sam da će Crna Gora sprovesti preostale reforme i preduzeti sve korake potrebne za uspješno zatvaranje svih poglavlja", istakao je Vajc.
On je kazao i da bi planirana smanjenja budžeta EU pogodila bi poljoprivrednike, podsjećajući da su tzv. „štedljive” države članice, poput Njemačke i Austrije, u više navrata pozivale na značajna smanjenja budućeg budžeta EU.
"Tzv. štedljive zemlje, poput Njemačke i Austrije, dovode u opasnost evropske poljoprivrednike. Svako ko, nakon ovog sušnog ljeta, i dalje ne vidi da moramo podržati naše poljoprivrednike u prilagođavanju klimatskoj krizi, ili poriče stvarnost ili je jednostavno izgubio interesovanje za nezavisno i suvereno snabdijevanje hranom. Sigurnost hrane se ne podrazumijeva sama po sebi. Sredstva EU moraju ići malim poljoprivrednicima, a ne superbogatašima, međunarodnim investicionim fondovima, eksploatatorskim industrijskim farmama ili poljoprivrednoj aristokratiji. Zato nam je potrebno jasno ograničenje (kaping) isplata iz poljoprivrednog budžeta EU. Moramo stati na kraj milionskim subvencijama koje finansiraju evropski poreski obveznici. Potreban nam je maksimum od 100.000 eura godišnje i preraspodjela sredstava prema gazdinstvima koja posluju na način koji je blagoteran za klimu i životnu sredinu", rekao je on.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
