Rusija pokušava iz vazduha da pokori Ukrajinu

Ukrajina je, prema saznanjima CNN-a, ostala bez raketa za američke protivvazdušne sisteme Patriot, čime je dodatno oslabljena njena sposobnost da se odbrani od ruskih balističkih napada, upravo u trenutku kada Moskva nastoji da iskoristi ranjivost ukrajinske odbrane i infrastrukture oslabljene višegodišnjim razaranjima. Rusija, kako piše “Njujork tajms” uoči zime sve više računa na strategiju iscrpljivanja stanovništva, nadajući se da bi neprekidnim raketnim i napadima dronovima na gradove mogla da slomi otpor Ukrajine i postigne ono što njena vojska nije uspjela na frontu.

Moskva od ljeta intenzivira napade na širok spektar ciljeva u Ukrajini, od skladišta municije i goriva do industrijskih postrojenja, elektrana, centara za obradu podataka i trgovačkih brodova, koristeći sve veći arsenal oružja, uključujući nove, brze dronove na mlazni pogon, piše američki list. Gotovo neprekidni udari dodatno opterećuju ukrajinsku ekonomiju i energetski sistem, čiji bi eventualni kolaps u narednim mjesecima mogao ozbiljno da ugrozi grijanje domova, vodosnabdijevanje i osnovne uslove života stanovništva.

“Rusi nanose ogromnu štetu nastojeći da zastraše Ukrajince i natjeraju ih da odustanu od otpora uoči zime”, kazao je za američki list Hari Nedelku, viši direktor evropske političke konsultantske firme Rasmussen Global. “U suštini, cilj je da ih primoraju na kapitulaciju”, dodao je.

Međutim, istorijska iskustva, ali i poznavanje ukrajinskog društva, ukazuju na to da takva strategija vjerovatno neće uspjeti, piše Tajms i podsjeća da su bombardovanja tokom ratova u Vijetnamu, Persijskom zalivu i na Kosovu, kao i u novijem američko-izraelskom ratu protiv Irana, pokazala da čak ni razaranje ekonomije i ozbiljno ugrožavanje života civila nijesu dovoljni da protivničku stranu prisile na predaju.

“Kažnjavanje civilnog stanovništva protivničke strane i pokušaji da se slomi njegova volja imaju veoma loš istorijski učinak kada je riječ o prisiljavanju neprijatelja da prihvati poraz”, ocijenio je za Tajms Set Dž. Džons, vojni stručnjak Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Vašingtonu.

Ukrajina je, s druge strane, sprovodila sopstvenu kampanju vazdušnih napada, koristeći dronove za gađanje ruskih rafinerija nafte, čiji prihodi pomažu finansiranje ratnih operacija Kremlja.

Ukrajina je juče izvela napad na jednu rusku rafineriju, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da Kijev više neće poštovati primirje o obustavi napada na energetske objekte, koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, a kojeg se Rusija nije pridržavala.

Ipak, ukrajinski zvaničnici i analitičari priznaju da napadi na ruske rafinerije ne mogu nanijeti ruskoj ekonomiji toliku štetu koliku ruski udari nanose Ukrajini.

Istovremeno, strahuju da Rusija sada ima povoljnije uslove za uspjeh vazdušne kampanje nego u bilo kojem prethodnom trenutku rata, piše Tajms. Takve procjene zasnivaju se na tri ključna faktora: ukrajinska protivvazdušna odbrana iscrpljena je višegodišnjim napadima i smanjenjem američke vojne pomoći, ruski arsenal raketa i dronova postao je brojniji i efikasniji, dok je ukrajinska energetska infrastruktura toliko oslabljena da jedan pogodak danas može izazvati štetu za koju je ranije bilo potrebno više napada. Izvor CNN-a je kazao da “gotovo nijedna balistička raketa tokom posljednjeg napada nije presretnuta zbog nedostatka raketa za njihovo obaranje”.

Da Moskva vjeruje da bi mogla da onesposobi ukrajinski energetski sistem pokazuje i presretnuti ruski plan napada, koji je Kijev prošlog mjeseca predstavio evropskim zvaničnicima, a u koji je američki list imao uvid.

Prema tom dokumentu, Rusija procjenjuje da bi joj za prekid snabdijevanja Kijeva, Harkova i Odese električnom energijom, vodom i grijanjem bilo potrebno oko 70 balističkih raketa, 720 dronova dugog dometa i 150 vođenih bombi. Analiza Tajmsa, zasnovana na podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, pokazuje da približno toliko balističkih raketa i dronova u prosjeku svakog mjeseca uspije da probije ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.

To znači da Moskva računa da bi za samo mjesec dana intenzivnih napada mogla da postigne ono što nije uspjela tokom prethodne četiri zime - da izazove kolaps ukrajinskog energetskog sistema.

Koliko je elektroenergetska mreža ranjiva pokazali su napadi početkom ovog mjeseca, nakon kojih su vlasti bile primorane da uvedu planska isključenja struje u Kijevu.

U najnovijim ruskim napadima na Ukrajinu, tokom kojih je Moskva lansirala više od 500 dronova, oštećeno je postrojenje za eksploataciju gasa kompanije Naftogaz, zbog čega je obustavljen njegov rad.

Rusija je u srijedu balističkim raketama pogodila tri ključna energetska postrojenja, dodatno smanjivši njihove proizvodne kapacitete, makar privremeno.

Zbog toga bi Kijev mogao da dočeka zimu sa veoma ograničenim sopstvenim kapacitetima za proizvodnju električne energije, kazali su za Tajms jedan zvaničnik ukrajinske vlade i evropski diplomata u Kijevu.

Ukoliko Rusija uspije da sprovede planirane napade, Kijev, Harkov i Odesa mogli bi da ostanu bez čak 90 odsto kapaciteta za snabdijevanje električnom energijom, dok bi isporuke grijanja bile smanjene u istoj mjeri, piše Tajms i dodaje da bi ozbiljno bilo ugroženo funkcionisanje vodovodne i kanalizacione mreže.

Moskva pritom računa na sve izraženije slabosti ukrajinske protivvazdušne odbrane, prije svega nedostatak raketa za američke sisteme “Patriot”, koji predstavljaju najefikasniju zaštitu od balističkih projektila.

Mada je Ukrajina razvila uspješne metode za obaranje velikog broja ruskih dronova dugog dometa, sve veći problem predstavljaju nove bespilotne letjelice na mlazni pogon, koje dostižu brzine od nekoliko stotina kilometara na sat i uspijevaju da probiju odbranu. Kijev zato ubrzano razvija nove sisteme za njihovo presretanje, dok od zapadnih saveznika traži dodatno naoružanje kojim bi mogao da odgovori na tu prijetnju.

Zelenski je u oštrom intervjuu za Fajnenšel tajms izjavio da bi mogao da pristane na obustavu napada na rusku energetsku infrastrukturu samo ukoliko Ukrajina zauzvrat dobije dodatne rakete za sisteme “Patriot”, što je, kako je naglasio, “minimum” njegovih zahtjeva.

Dodao je da je, kada je zatražio dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, američki odgovor bio slabljenje usluge satelitskog interneta Starlink.

Ruska kampanja vazdušnih napada nanijela je ogromnu štetu i ključnim industrijskim kapacitetima Ukrajine.

Udruženje ukrajinskih proizvođača čelika saopštilo je krajem prošlog mjeseca da je proizvodnja u zemlji potpuno obustavljena nakon što su ruski udari onesposobili posljednja postrojenja koja su još radila. Ukrajina je prije početka ruske invazije bila među deset najvećih proizvođača čelika u svijetu.

Obustava proizvodnje čelika predstavlja dodatni udarac državnom budžetu, a time i finansiranju ratnih napora. Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko upozorio je ove sedmice u parlamentu da bi manjak godišnjih poreskih prihoda mogao da dostigne oko 1,7 milijardi dolara.

Ukrajina je u više navrata predlagala ograničeno primirje koje bi podrazumijevalo obustavu napada na energetsku i lučku infrastrukturu, smatrajući da bi takav dogovor koristio objema stranama. Međutim, Hari Nedelku iz konsultantske firme Rasmussen Global smatra da Rusija nema razloga da odustane od te strategije, jer su joj upravo raketni napadi i udari dronovima jedino preostalo sredstvo kojim može da pokuša da primora Ukrajinu na ustupke.

“Nemaju ništa drugo”, kazao je on za američki list.